Tržište rada traži nove vještine, nužno povezati obrazovanje i gospodarstvo

Zbog sve izraženijeg nedostatka radnika, osobito kvalificiranih, nužno je snažnije povezivanje obrazovnog sustava i gospodarstva te veća ulaganja u razvoj vještina koje odgovaraju stvarnim potrebama tržišta, pokazali su rezultati istraživanja Hrvatske gospodarske komore (HGK) predstavljeni u četvrtak.

Rezultati istraživanja o potrebama za dodatnim znanjima i vještinama na tržištu rada predstavljeni su na 4. Konferenciji EDUkarijera - Obrazovanjem do zanimanja budućnosti.

Direktorica Centra za kreativnu industriju, obrazovanje i inovativno poduzetništvo HGK Jagoda Divić istaknula je kako činjenica da čak 76 posto poslodavaca traži radnike, dok se istodobno 65 posto suočava s nedostatkom odgovarajućih kadrova, jasno pokazuje razmjere izazova na tržištu rada.

- Ne govorimo više samo o nedostatku radne snage nego o nedostatku vještina koje tržište traži. Upravo zato ključno je snažnije povezati obrazovni sustav i gospodarstvo te usmjeriti fokus na razvoj vještina budućnosti, kazala je.

Istraživanje je pokazalo i da je najveća potražnja za radnicima u sektorima proizvodnje, trgovine i maloprodaje, administracije te logistike i skladištenja.

Poslodavci ističu da je najteže pronaći radnike srednje stručne spreme, ali i visokoobrazovane te niskokvalificirane radnike. Prema istraživanju, 72 posto poslodavaca provodi interne edukacije zaposlenika, dok njih 13 posto uopće ne ulaže u razvoj kompetencija, što dodatno otežava prilagodbu tržišta rada novim zahtjevima.

Strana radna snaga sve važnija

Strana radna snaga, kako je pokazalo istraživanje, postaje sve važniji segment domaćeg tržišta rada. Trenutačno 29 posto poslodavaca zapošljava državljane trećih zemalja, a osam posto planira ih zaposliti u budućnosti.

Najviše ih je sa srednjom zanatskom spremom (72 posto), dok 24 posto poslodavaca zapošljava i visokoobrazovane strane radnike. Kao ključan preduvjet njihove uspješne integracije poslodavci ističu učenje hrvatskog jezika.

U posljednjih pet godina 41 posto građana promijenilo je posao barem jednom, najčešće zbog nezadovoljstva plaćom, loših međuljudskih odnosa, preopterećenosti i nemogućnosti napredovanja. Pritom žene češće mijenjaju posao zbog loših odnosa na radnom mjestu, dok muškarci češće kao razlog navode financijske uvjete.

Financijski aspekt ostaje ključan - 43 posto građana kao glavnu prepreku pronalaženju posla navodi neadekvatnu plaću, pokazali su rezultati.

Razlike su vidljive u percepciji atraktivnog poslodavca. Građanima su najvažniji sigurnost radnog mjesta, dobra primanja, bonusi i ravnoteža poslovnog i privatnog života, dok poslodavci kao svoje ključne prednosti ističu timski rad, prilike za učenje i sigurnost zaposlenja.

Istraživanje je pokazalo i da se danas samo 14 posto poslodavaca aktivno koristi umjetnom inteligencijom, dok njih 71 posto planira njezinu primjenu u budućnosti, što upućuje na smjer razvoja tržišta rada.

Razvoj kompetencija zaposlenika kao najveći izazov

U sklopu konferencije je održan i panel "Čovjek + AI: Kako graditi timove koji rade pametnije (a ne više)", na kojem je zaključeno da najveći izazov nije tehnologija, nego razvoj kompetencija zaposlenika koje će omogućiti njezinu učinkovitu primjenu.

Direktor Velebit AI-ja i član Upravnog odbora CroAI-ja Davor Anilčić rekao je da je specifično poslovno znanje najveća vrijednost svake tvrtke.

- AI tehnologija danas omogućuje da to znanje prikupljamo, stvaramo, organiziramo i pretražujemo na nov, efikasniji način. Time stvaramo novu vrijednost i podižemo efikasnost procesa i učenja unutar tvrtke, rekao je, napominjući da u trenucima kada je tehnološka promjena izrazito brza, kao što je to danas, timovi i organizacije moraju biti dinamični, brzi i prilagodljivi.

Predstojnik zavoda i znanstveni savjetnik u trajnom izboru u Institutu Ruđer Bošković Tomislav Šmuc rekao je da primjena umjetne inteligencije u zdravstvu nije brzo i nekritičko usvajanje nove tehnologije, nego zahtijeva izgradnju čvrstih temelja. Učinkovita implementacija, kako je naveo, mora biti usklađena s barem jednim od osnovnih ciljeva zdravstvene skrbi - poboljšanjem iskustva i ishoda liječenja pacijenata, unapređenjem zdravlja stanovništva te smanjenjem troškova sustava.