Tema dana: Kako se boriti protiv lažnih vijesti?

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a raspravljali su u ponedjeljak u Bruxellesu o akcijskom planu za borbu protiv dezinformiranja, što s obzirom na predstojeće europske izbore, predstavlja jedan od većih izazova.

O lažnim vijestima govorilo se i u Temi dana na HTV-u.

U emisiji su gostovali ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek te SDP-ov saborski zastupnik Arsen Bauk.

Čak 47 posto građana Hrvatske smatraju da se svaki dan susreću s lažnim vijestima. To je čak deset posto više od prosjeka Europske unije.

- Puno je veće povjerenje u tradicionalne medije, radio, TV i tiskane medije. To povjerenje slabi kada su u pitanju portali te društvene mreže. To zapravo nisu mediji, ali građani imaju dojam da su mediji. Teško je ljudima razaznati što je lažna vijest, a što ne. Građani na temelju lažnih vijesti znaju formirati svoje stavove, pa je to problem, smatra ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

- Očekivao sam da će biti i veći broj onih koji će reći da se svakodnevno susreću s lažnim vijestima. U zadnje vrijeme imamo poplavu lažnih vijesti. Imali smo vijest da ćemo kupiti INA-u od Mađara, pa avione od Izraelaca. Nisu samo naši susjedi i prijatelji oni koji šire lažne vijesti, već to čine i najviši dužnosnici. Kako oni u vlasti, tako i neki u opoziciji, kaže Arsen Bauk, saborski zastupnik SDP-a.

Ministrica odbacuje teze da su pitanja kupovine INA-e i aviona, zapravo lažne vijesti.

- Lažne vijesti su ozbiljan sigurnosni problem. 87 posto građana EU-a smatra da dezinformacije mogu negativno utjecati na demokraciju. Moramo učiti građane i sve druge kako se boriti s lažnim vijestima. U Hrvatskoj kao lažnu vijest imate plasiranu informaciju o lažnoj prepisci između premijera i tadašnje potpredsjednice Vlade (Martina Dalić). Imate i lažne vijesti koje se objavljuju primjerice o nekim suđenjima. Sve se to radi zbog nečijih partikularnih interesa.

Ministrica dodaje da su migranti česta meta pri objavi lažnih vijesti, a i da se posljednje vrijeme pojavljuje sve više lažnih vijesti, vezano uz izlazak Velike Britanije iz Europske unije.

 - Ako je nekome bilo u cilju da Velika Britanija izađe iz Europske unije, oni su te vijesti producirali svjesno da bi se to dogodilo. Cilj može biti i peglanje imidža nekoga od ministara. Jedan je političar rekao "da on ne laže, nego da on samo ne govori istinu, dodaje Bauk.

Europska komisija namjerava ustanoviti "sustav za brzo upozoravanje na lažne vijesti".

- Potrebno je ulagati u kvalitetno novinarstvo, rad na medijskoj pismenosti. Mora se osigurati i mehanizam, koji bi pak pomogao da se čuva nacionalna sigurnost država, smatra ministrica kulture.

Arsen Bauk zaključuje da se lažnim vijestima ne može stati na kraj, ali da se možda može stati na kraj onima koji ih šire.

- Uvijek tu postoji pitanje granice slobode, što je mišljenje i interpretacija, a što lažna vijest. Mora postojati mehanizam kontrole, no opet se postavlja klasično pitanje "tko ocjenjuje ocjenjivače". Što se tiče cijepljenja, imate slučajeve da zbog lažnih informacija  o cijepljenju imate djecu koja nisu cijepljena protiv primjerice ospica, a to nije bilo tako prije deset godina. Za demokraciju se treba boriti jer će uvijek biti onih koji će je pokušati srušiti.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Marija Pejčinović Burić, u ponedjeljak se u Bruxellesu osvrnula na kampanje u hrvatskome političkom prostoru.

- Samo svi zajedno možemo se suprotstaviti nečemu što je poprimilo jako puno maha i ima potencijal djelovati direktno i urušiti demokraciju, pitanje ljudskih prava, pitanje vladavine prava i samih temelja na čemu su utemeljena suvremena zapadna društva. Imamo i domaće te međunarodne razloge da se tim pitanjem pozabavimo. Dezinformiranju se mora pristupiti sa svih strana, u tome moraju svi sudjelovati te najviše se najviše mora osvijestiti da to postoji.