Hrvatski kreditni rejting uskoro na investicijskoj razini?
26.01.2019.
21:57
Autor: T.V./M.S./HRT
To je procjena domaćih analitičara, koji ističu da se građani, neovisno o ulasku u eurozonu, ne trebaju pribojavati zaduživanja u kunama jer će konverziju moći obaviti bez ikakvih troškova.
Hrvatski kreditni rejting trebao bi se ove godine vratiti na investicijsku razinu, a, kako se očekuje, kamatne stope neće znatnije rasti. To je procjena domaćih analitičara, koji ističu da se građani, neovisno o ulasku u eurozonu, ne trebaju pribojavati zaduživanja u kunama jer će konverziju moći obaviti bez ikakvih troškova.
Kunski krediti posljednjih su godina sve popularniji. Od ukupne zaduženosti građana, koja iznosi 124 milijarde 400 milijuna kuna, više od polovine iznosa kredita je u kunama - 64 milijarde i 600 milijuna. Ostatak je u stranim valutama.
Iako je doba niskih kamatnih stopa u Europi na izmaku, negativnih učinaka na našem tržištu ne bi trebalo biti. Barem ne još.
- Kamatne stope će se marginalno dizati, ECB će postupno voditi politiku normalizacije, tako da se građani ne trebaju brinuti, neće biti nikakvih snažnih šokova u 2019. godini, tvrdi Milan Deskar Škrbić, savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci.
Nakon što je prije sedam godina naš kreditni rejting završio u tzv. "smeću", u ovoj bi se godini napokon mogao vratiti na investicijsku razinu. Možda već i u prvoj polovini 2019.
- Pokazatelji potvrđuju nastavak oporavka gospodarstva. Znači, nastavak rasta, poboljšanje fiskalne pozicije, dakle umjereni deficit ili čak mali suficit u državnoj blagajni, nastavak pada javnog duga, ističe Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisen banke.
U središnjoj banci kažu da je tržište takve trendove već djelomično uračunalo, ali da bi rast kreditnog rejtinga bio dobar za imidž zemlje.
- Ako pogledate bilo kakav odnos s investitorom, on je bitno drukčiji ovisno o tome jeste li zemlja s obveznicima u "junku" ili zemlja s investicijskim rejtingom. Također, neki fondovi ne mogu ulagati u zemlje koje nemaju investicijski rejting, kaže Deskar Škrbić.
Na gospodarsku bi sliku negativno mogli utjecati izostanak snažnijih reformi i iseljavanje, prije svega mladih.
- Što znači da nam odlazi najproduktivniji dio stanovništva, vrlo vjerojatno s cijelim obiteljima. Dugoročno, to znači daljnji manjak radne snage, što ima daljnje implikacije na mirovinski, zdravstveni sustav itd, objašnjava Živković Matijević.
Iako je ulazak u eurozonu sve bliže, analitičari naglašavaju da ne trebati bježati od zaduživanja u kunama, jer će se konverzija kredita pri prelasku na euro obavljati bez dodatnih troškova i po istom tečaju koji će vrijediti kod preračunavanja plaća.
Kunski krediti posljednjih su godina sve popularniji. Od ukupne zaduženosti građana, koja iznosi 124 milijarde 400 milijuna kuna, više od polovine iznosa kredita je u kunama - 64 milijarde i 600 milijuna. Ostatak je u stranim valutama.
Iako je doba niskih kamatnih stopa u Europi na izmaku, negativnih učinaka na našem tržištu ne bi trebalo biti. Barem ne još.
- Kamatne stope će se marginalno dizati, ECB će postupno voditi politiku normalizacije, tako da se građani ne trebaju brinuti, neće biti nikakvih snažnih šokova u 2019. godini, tvrdi Milan Deskar Škrbić, savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci.
Nakon što je prije sedam godina naš kreditni rejting završio u tzv. "smeću", u ovoj bi se godini napokon mogao vratiti na investicijsku razinu. Možda već i u prvoj polovini 2019.
- Pokazatelji potvrđuju nastavak oporavka gospodarstva. Znači, nastavak rasta, poboljšanje fiskalne pozicije, dakle umjereni deficit ili čak mali suficit u državnoj blagajni, nastavak pada javnog duga, ističe Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisen banke.
U središnjoj banci kažu da je tržište takve trendove već djelomično uračunalo, ali da bi rast kreditnog rejtinga bio dobar za imidž zemlje.
- Ako pogledate bilo kakav odnos s investitorom, on je bitno drukčiji ovisno o tome jeste li zemlja s obveznicima u "junku" ili zemlja s investicijskim rejtingom. Također, neki fondovi ne mogu ulagati u zemlje koje nemaju investicijski rejting, kaže Deskar Škrbić.
Na gospodarsku bi sliku negativno mogli utjecati izostanak snažnijih reformi i iseljavanje, prije svega mladih.
- Što znači da nam odlazi najproduktivniji dio stanovništva, vrlo vjerojatno s cijelim obiteljima. Dugoročno, to znači daljnji manjak radne snage, što ima daljnje implikacije na mirovinski, zdravstveni sustav itd, objašnjava Živković Matijević.
Iako je ulazak u eurozonu sve bliže, analitičari naglašavaju da ne trebati bježati od zaduživanja u kunama, jer će se konverzija kredita pri prelasku na euro obavljati bez dodatnih troškova i po istom tečaju koji će vrijediti kod preračunavanja plaća.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora