Je li vjeronauku mjesto u školi?

Dvadeset i osam godina vjeronauk je izborni predmet u našim školama. Uvijek netko postavlja pitanje je li vjeronauku mjesto u školi ili u župnoj zajednici. Što zapravo učenici dobivaju školskim vjeronaukom te koliko se on mijenjao tijekom godina i koliko su se mijenjali udžbenici koji su pratili taj predmet, razgovaralo se u emisiji Dobro jutro Hrvatska.

Što novoga donosi kurikul vjeronauka i koji je argument da je vjeronauku mjesto u školi objasnila je Tihana Petković, članica Stručne radne skupine za katolički vjeronauk.

- Vjeronauk je odgojni predmet, a odgoja nikad previše. Kad učenici rastu u visinu odnosno kad se fizički razvijamo i rastemo, jednako tako je jako važno da se duhovno i moralno odgajamo, odnosno rastemo i razvijamo. Upravo je tu uloga vjeronauka u školi. Suvremena škola treba omogućiti cjeloviti odgoj. U njega ulazi ostvarivanje potencijala intelektualnih, ali onda tako i moralnih i duhovnih potencijala i u tom smislu vjeronauk daje vrlo važan doprinos. Sadržaj i ciljevi katoličkog vjeronauka, dakle ono što se na vjeronauku uči i govori, upravo su i ciljevi škole: dostojanstvo ljudske osobe, izgradnja savjesti, duhovno-religiozne, etičko-moralne savjesti, govorimo o vrijednostima, rekla je Petković.

Na pitanje zašto vjeronauk u školi, Petković je rekla da zato što nauk katoličke crkve i kršćanska antropologija učenika odgajaju.

- Učenik usvaja temeljne odgojne vrijednosti i roditelji imaju pravo na vjerski odgoj svoje djece. Vjeronauk u školama upravo omogućava roditeljima to pravo da oni odgajaju djecu u skladu s onim vrijednostima koje i oni imaju.

Don Mihovil Kurkut, ravnatelj izdavačke kuće Salesiana, rekao je da je naše društvo malo, kao i svi mi, opterećeno prošlošću te stoga nismo slobodni do kraja.

- Zbog toga neka pitanja koja smo trebali riješiti, rješavamo dan-danas. Ono što me žalosti, to je malo i na grbači naše djece. Vjeronauk je izborni predmet i odabiru ga oni koji žele. Vjeronauk je predmet koji je jako širok. On ima kontakt sa svim drugim predmetima: biologija, povijest, umjetnost, glazba, hrvatski jezik. To je predmet koji djeca ne moraju "bubati", djeca ga vole, dobiju se lako ocjene, rekao je don Kurkut.

Na pitanje zašto vjeronauk u školi rekao je da je Crkva ta koja je osnovala škole i fakultete.

- Ne vidim zašto ne bi bio u školi kao izborni predmet. Mislim da može samo pomoći mladim ljudima da dođu do svojeg ja, do svojih razloga, rekao je don Mihovil Kurkut.

Udžbenici su instrumenti, pomagala, nastavnicima i djeci. Moraju biti lijepi, privlačni i korisni, oni moraju biti ti koji će ih zainteresirati da postavljaju pitanja i traže odgovore, objasnio je kakvi moraju biti udžbenici za vjeronauk.

Marin Miletić, vjeroučitelj Prve sušačke hrvatske gimnazije u Rijeci, uvijek ističe da je vjeronauk na leđima vjeroučitelja.

- Zar nije sve na leđima onoga tko nešto donosi i prenosi. Od političara do glazbenika, koliko je netko autentičan u nečemu, toliko onda uspije prenijeti i poruku.

Zašto vjeronauk u školama? Citirao je dr. Jokića, koji je bio šef kurikularne reforme prijašnje vlasti.

- On je istaknuo mnoge pozitivne plodove vjeronauka u školi. On je izraz pluralističkog društva, budući da društvo mora roditeljima omogućiti da participiraju u odgoju svoje djece. Vjeronauk se nikome ne smije nametnuti. U mojoj sušačkoj gimnaziji ne možete natjerati osamnaestogodišnjaka da on uz 18 predmeta ide na nešto što ne želi, a ja imam oko 78% učenika koji idu na vjeronauk, rekao je Miletić.

- Vjeronauk kao izborni predmet, na ovaj ili onaj način postoji u svim zemljama EU-a, osim u Sloveniji. Primjerice u Austriji je obvezan predmet, a roditelji mogu tražiti izuzeće. To radi samo 14% roditelja. "Helou ljudi", čemu izmišljanje tople vode, zapitao je.

- Kod nas vjeronauk postoji u obrazovnom sustavu 200 godina, a u 50-im godinama prošlog stoljeća je izbačen iz škole. U pravilu su ga iz škole izbacivale ideologije nacizma, fašizma i komunizma. U kojoj god državi da je došao jedan od ta tri režima, vjeronauk je izbačen iz škole. On je jedan od najvećih demokratskih izraza pluralizma, te i odvojenosti crkve od države, da vi možete djeci ponuditi da oni koji žele, izaberu. Kao što rekoh, ne smije se nametnuti, rekao je Miletić.