BDP - godišnji rast 2,6 posto

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom tromjesečju prošle godine za 2,3 posto na godišnjoj razini, znatno sporije nego u prethodnom kvartalu i manje nego što se očekivalo. S druge strane, Europska komisija u izvješću objavljenom u srijedu u sklopu zimskog paketa europskog semestra objavila je da Hrvatska, koja je još u 2018. bilježila prekomjerne ekonomske neravnoteže, sada bilježi ekonomske neravnoteže.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

To je već 18. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,8 posto na godišnjoj razini.
To je i sporiji rast nego što se očekivalo.

Najveći pozitivni doprinos BDP-u u proteklom tromjesečju ostvaren je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava.

Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan, dok je doprinos neto inozemne potražnje bio negativan. Izvoz roba i usluga porastao je u tom kvartalu za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Pritom je izvoz roba porastao za 0,3, a usluga za 3 posto.



Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 6,6 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 9 posto, dok je uvoz usluga smanjen 2,8 posto. Potrošnja kućanstava porasla je po stopi od 3,9 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na prethodni kvartal, kada je porasla 2,7 posto.

Rast državne potrošnje iznosio je, pak, 2,3 posto na godišnjoj razini, usporivši s 3,9 posto u prethodnom kvartalu. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u četvrtom lanjskom tromjesečju 6,1 posto na godišnjoj razini, što je znatno brže u odnosu na prethodni kvartal kada je rast iznosio 3,7 posto.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u posljednjem lanjskom tromjesečju ojačao za 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na četvrto tromjesečje 2017. realno porastao za 2,4 posto.

U cijeloj 2018. godini hrvatsko je gospodarstvo poraslo 2,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je BDP porastao za 2,9 posto.





Plenković: Hrvatska kontiunirano raste i to je najvažnije

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je da preliminarni podaci DZS-a o rastu hrvatskog BDP-a u 2018. dokazuju realističnost Vladinih prognoza, pri čemu je najvažnije da Hrvatska kontinuirano raste, poručivši da očekuje da će i agencije za kreditni rejting valorizirati vladine napore.

U izjavi uoči redovitog polugodišnjeg susreta s veleposlanicima zemalja članica EU koji se održava u povodu rumunjskog predsjedanja Vijećem Europske unije, Plenković je kazao da je preliminarna procjena o rastu BDP-a od 2,6 posto na razini 2018. godine za samo 0,1 posto manja od Vladine prognoze koja je predviđala rast od 2,7 posto.

- Ovdje se vidi da vodimo računa na jedan realističan način, što je jako dobro, poručio je Plenković.



Napominje i da je i europsko gospodarstvo usporilo, a s druge strane, navodi Plenković, kada raste hrvatsko gospodarstvo raste i uvoz, a kako taj omjer između uvoza i izvoza radi ovu razliku koja je malo niža no što bismo mi htjeli.

- Međutim, sve je ovo još jako dobro i Hrvatska kontinuirano raste, što je najvažnije, poručio je Plenković.

Očekuje da će i agencije za kreditni rejting valorizirati sve napore Vlade, poručivši kako ambicija da se Hrvatska vrati u investicijski kreditni rejting ostaje jedna od ključnih odrednica Vladine ekonomske politike.

Na primjedbu novinara da je kvartalni rast, odnosno u četvrtom kvartalu u odnosu na treći, iznosio 0,1%, a i s obzirom i na rast uvoza i slabljenje izvoza, a upitan treba li se bojati da bi 2020. mogla biti "nezgodna" godina, Plenković je odgovorio da treba raditi na povećavanju industrijske proizvodnje i izvoza, te kako se tu žele stvoriti preduvjeti da hrvatski proizvodi budu i izvozno konkurentni, na čemu i izvoznici jako puno rade.

- Međutim, činjenica je da u strukturi našeg gospodarstva jednostavno neke proizvode ne proizvodimo i kada dođe do većih ulaganja, posebice u strojeve koji ovdje ne postoje, onda tako raste i uvoz, pojasnio je Plenković.