Može li se stati na kraj sivom prometu grožđa i vina?

Vlada je usvojila konačni nacrt novog Zakona o vinu koji bi zamijeniti trebao onaj stari, predratni. Potrudili se oko njegove izrade i mjerodavne institucije, a još više sami proizvođači grožđa i vina.

No, je li on uistinu kadar odgovoriti novim tržišnim uvjetima, koji su se znamo ulaskom u Uniju itekako liberalizirali? Može li stati na kraj sivom prometu grožđa i vina? Ispod radara ga prođe, kažu upućeni i do 40 posto ukupnih količina. Redefinira vinorodne regije, a i decentralizira kontrolu vina - što je vinarima itekako važno.

- Dosta smo surađivali, pogotovu mi Slavonci, usklađivali se sa svim drugim regijama, manje više našli jedan koncenzus i to je ovo što se sada čita u Saboru, to je uglavnom to, rekao je Vlado Krauthaker iz udruge "Graševina Croatika".

- Do sada smo imali dvije regije i osam podregija. Dakle, 10 administrativnih situacija u koje smo se morali ukalupiti. Znači Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, bregovita i primorska Hrvatska, Dalmacija. Druga situacija je ta, da dolazi do decentralizacije ocjenjivanja, jer jedna mala Slovenija ima pet mjesta gdje se vina fizikalno i kemijski, organoleptički ocjenjuju, sad će ih Hrvatska imati nekoliko, naglašava Ivica Perak iz Povjerenstva za puštanje vina u promet Zavoda za vinarstvo.

Poljopriovredni odjel Veleučilišta u Požegi

- Decentralizirat će se nadzor i kušanje, stavljanje vina u promet, tu će biti nešto malo promjena. Pojednostavit će se ishođenje rješenja, a može se i s druge strane zakomplicirati. Umjesto jednog zavoda daih imamo četiri, rekao je Stanko Strnišćak.

A da nesnalaženja u nas, barem kada je riječ o zakonima, itekako ima, dobro znamo iz prakse.. No kada je o novom zakonu o vinu riječ, kreirali su ga sami proizvođači grožđa i vina, i to po svojoj mjeri.

Među ostalim, suzbiti bi trebao ono najbolnije, sivo tržište. Ponajprije grožđa..jer ispod radara ga prođe čak 40 posto, kaže član povjerentsva za izradu zakona, vinar Vlado Krauthaker.

- Najvažnije je da grožđe ne putuje bez putovnice, tako da se točno zna gdje to grožđe završi, kod koga i taj mora prijaviti svojoj lokalnoj samoupravi, agenciji da je grođe primio, preradio u vino koje onda mora ići kroz godišnju prijavu proizvodnje, rekao je Krauthaker.

- Bojim se da vinogradarima, malim proizvođačima, neće u nekom trenutku to zakomplicirati život. Taj strah od inspekcija, nadzora i kontrole, prijava berbe, rješenja za stavljanje vina u promet ne bude pomalo neka nelagoda. Nešto su kao krivi, skrivaju, prodaju na crno, mislim da je to zabluda, rekao je Strinšćak


Ovaj iskusan vinski stručnjak ozbiljan problem vidi u zapuštenim vinogradima kojih je u Hrvatskoj sve više, a vode se u ARCODu kao vinorodne površine. Uspostavi li zakon tu reda, koristi će imati svi. Trebao bi ipak vinarima olakšati pristup tržištu, među ostalim i administrativnim rasterećenjem od čak 33 posto u odnosu na postojeće propise. I to manjim troškovima kod puštanja vina u promet.

- Pošto su bili troškovi za vinarije kao što je moja - to je nekoliko tisuća kuna, ako tih troškova neće biti i to je pomoć. Ako se to bude poštovalo,  Zakon za to jest tu, sigurno će to pomoći sektoru vinarstva, rekao je Perak.

Na godinu je to oko 12 milijuna kuna koje bi se usmjerile u jači marketing domaćih vina. Uspostavlja se sustav zaštićenih oznaka za vina, ukidaju dosadašnje evidencijske markice obvezne prije stavljanja vina u promet. Zbog regionalnog pristupa kontroli kvalitete vina, trebao bi se ubrzati cijeli postupak puštanja vina u promet na način kako to čine druge, razvijene vinarske zemlje Unije. No, uloga Zavoda za vinarstvo, smatra da dio struke nije u Zakonu jasno definirana.

- Ja smatram da zavod mora opstati kao Zavod, ali se mora decentralizirati i ne može se sve dešavati u Zagrebu. Ipak smo mi specifična zemlja, ali jedna institucija kao Zavod mora opstati zbog kompletne kontrole puštanja vina u promet, rekao je Perak.

- Ta regionalnost u RH je nužno potrebna, jer smo različiti međusobno, a imamo interese u svakoj regiji svoje, trebamo zajedništvo pojačati, a s tim Zakonom o vinu će biti nužno pojačati zajedništvo jer cijeli Zakon o vinu govori da se mora surađivati i da svi moramo puhati u istu trubu, naglašava Krauthaker.

Bude li disonantnih tonova, dobar će dio odgovornosti pasti na leđa samih vinara čije su zahtjeve mjerodavni ovoga puta u Zakon i ugradili. Važan dio posla na terenu morat će odraditi nadzornici. Dosadašnji poljoprivredni inspektori kojima predstoje intenzivne kontrole na terenu- kako grožđa, tako i vina. Kako ih za takav obim posla nema dovoljno, valja zaposliti nove, a to će državu naravno koštati dodatnog novca. I to ne malo....