Vedriš: Može se mnogo napraviti - konkretno i odmah!

Jačanje konkurentnosti gospodarstva, uz očekivani rast u ovoj godini od 2 i pol posto, povezivanje tržišta rada i sustava obrazovanja te jačanje javnih financija u središtu su Nacionalnog programa reformi koje je predstavila Vlada.

Na oko 120 stranica detaljno se razrađuje postignuti napredak Hrvatske u provedbi preporuka Vijeća EU-a, reformski prioriteti i mjere ekonomske politike. Što one znače za naše građane, objasnili su u Temi dana Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za financijska pitanja, i prof. Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Profesor Vedriš je objasnio što zapravo taj dokument znači:

- Formalno znači ispunjavanje uvjeta prema EU koji procjenjuje ekonomske programe svih zemalja, sadržajno znači bolju cestu, bliži put prema boljem životu jer ukoliko se ispune reforme koji su naznačeni u programu, bit ćemo konkurentniji, ako smo konkurentniji bit ćemo efikasniji, bolje ćemo raditi i više zarađivati. Nije to samo papir, to je poput scenarija za dobar film, ostaje pitanje dali je scenariji u ladici ili se pristupa njegovoj realizaciji - izjavio je Vedriš.

Savić je naglasio da je konkurentnost izuzetno važna, a po pokazatelje Svjetskog ekonomskog foruma Hrvatska zadnjih 4 - 5 godina ispada najnekonkurentnija zemlja središnje i istočne Europe. To je, kaže, prepoznato u ovom reformskom paketu i postoji cijeli niz mjere koje mogu utjecati na poboljšanje te situacije.

Vedriš smatra da rast od 2 i pol posto nije dovoljan. S tim, kaže, plaćamo samo trošak kamate, ne ostaje ništa više za potrošnju, investicije niti za poboljšanje javnih servisa. Za Rumunjsku se predviđa rast od 4 i pol posto, za Poljsku tri i pol, mi smo opet na repu.

- No, rast se ne događa, on se stvara i to promjenama koje moramo napraviti - bolje i brže pravosuđe, efikasnija javna uprava, bolji zakoni, kvalitetnije obrazovanje - to su pretpostavki ne da budemo bolji u odnosu na to što smo bili prošle godine, nego moramo biti bolji ili isti kao što su naši susjedi. Zato ono što piše na papiru se mora ostvariti - poručio je.

Savić je napomenuo da se u tim smjernicama točno zna koje su mjere i tko je odgovoran za njihovu provedbu. Ono što je Hrvatskoj veliki problem je demografska erozija, kaže i poslodavcima je bitno naći adekvatnu radnu snagu.

- Po indeksima konkurentnosti je upravo područje konkurentnosti tržišta rada izuzetno loše ocijenjeno i zbog toga se nastoji mnogim mjerama povezati poslodavce s tržištem rada. To bi moglo povećati konkurentnost radne snage, njihovo znanje i kapacitete za buduća postojeća radna mjesta - smatra Savić.

Također je napomenuo da se nastavlja i s analizom samog opterećenja gospodarstvenika, za njih su napisana i provedena već tri akcijska plana za administrativno rasterećenje i po procjenama kroz njih je gospodarstvo rasterećeno za otprilike 2 mlrd. kuna. Na to, kaže, treba dodati i rasterećenje kroz poreznu reformu, a sve to kako bismo mogli zatvoriti krug tako da zadržimo radnike i vratimo one koji su otišli.

Profesor Vedriš je rekao kako bi mjere mogle biti i brže i djelotvornije:

- Izvucite iz osnovice za plaću i oporezivanje prijevoz na posao i topli obrok i dobit ćete dvije stavke koje efektivno građani troše da bi dolazili na posao, da bi funkcionirali, a na taj ćete način rasteretiti bitno poslodavce, pomoći ćete zaposlenicima, dakle postižete konkretne učinke. Povećajte neoporezivo osnovicu plača i omogućit ćete da u džepu zaposlenih ostane više. Može se napraviti, poručuje Vedriš - i konkretno i odmah!