Pavić teško optužio sindikate: Slabe Vladu prije izbora za EP

U emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" gost je bio ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

O očitovanju Ministarstva Ustavom sudu

Rekao je da će tijekom radnog dana dostaviti sve podatke koje je tražio Ustavni sud.

- Vrlo je razvidno iz izjava gospodina Šeparovića da je u ovom trenutku sakupljanja potpisa sasvim legitimno da Vlada ima informativnu kampanju i da je sasvim legitimno da Vlada upozorava na posljedice do kojih bi doveli sindikalni prijedlozi i da Vlada ne može drugačije nego financirati to javnim sredstvima. Dostavit ćemo sve podatke, transparentno, rekao je.

- Radi se o tri TV spota, web stranici i nekoliko konferencija koje su krenule već 17. 10. 2018. Za prvu fazu informativne kampanje sindikati su nas tražili ugovore i račun i to smo im dostavili. Kad završi ova faza također ćemo im dostaviti, a oko milijun kuna košta zakup medijskog prostora. Prethodna faza koštala je 2,7 milijuna kuna. Demokratski standard je da Vlada informira građane o svojim reformama, smatra Pavić.

Objasnio je kako slično radi i britanska vlada koja npr. informira građane o potrebi izgradnje nuklearne elektrane u Velikoj Britaniji.

- Ovo što radi naša Vlada je standard unutar zemalja EU-a. Da, financira se javnim novcem, no nema na koji drugi način, rekao je ministar.

Dodao je kako se iz izjava predsjednika Ustavnog suda čulo da su u potpunosti unutar pravila.

- Problem bi bio da je krenuo referendum, no u ovoj fazi sasvim je legitimno i dozvoljeno. Ustavni sud samo će pogledati je li bilo grubog kršenja procedure, a tu se misli da se ne dopušta ljudima da potpisuju za referendum, a tu se Vlada ne petlja, rekao je Pavić.

O ostavci

Sindikati ministru ne vjeruju da je za promidžbu potrošeno samo dva milijuna kuna i traže njegovu ostavku

- Neću dati ostavku. Vidimo nervozu kod sindikata. Vlada zna što radi, informira svoje građane. Idemo ka smjeru da vrlo jasno govorimo građanima što donosi mirovinska reforma. Pohvalila ju je Europska komisija i kreditne agencije, popravio nam se kreditni rejting i konačno smo došli u investicijski rejting. Vlada odgovorno informira građane. Cilj mir reforme je bio veće mirovine i opstojnost i stabilnost financija. Mislim da smo to dobro izbalansirali. Imamo 7,54% više mirovine, a od 1.7. najniže mirovine rastu 3,13% . Stalno tu ističem i svoju baku koja ima mirovinu 1800 kuna, naglasio je Pavić.

Dodao je kako bi 3000 žena koje ove godine idu u prijevremenu mirovinu, a rođene su 1962. i mlađe, imale bez mirovinske reforme mirovinu nižu 100 eura.

Je li se s kampanjom o mirovinskoj reformi moglo krenuti ranije?

-
Krenuli smo s kampanjom 17.10.2018, prije prvog čitanja zakonodavnog prijedloga. Kampanja traje preko 6 mjeseci. Ova Vlada nije uvela 67 godina, nego je to uvela SDP-ova vlada. Čudi me sva ova potpora opozicije. Nervozu koju vidim u sindikalnim redovima tumačim, a to je jučer i Ustavni sud, da su postali dionik europskih izbora. To je loše za demokratski proces u Hrvatskoj. Zadnja 2 tjedna u medijskom prostoru praktički jedina tema je mirovinska reforma. Mogli smo je odraditi  mjesec dana prije ili poslije izbora, smatra. Tu nervozu u sindikalnim redovima ne bih tumačio lošim vremenom, pa bilo je sunčano za prvi svibnja. Ne bih tumačio niti našom kampanjom. Da je naša kampanja tako fenomenalno izvrsna vjerujte da bi moj tim koji ju je osmislio već bio u Britaniji i pripremao njihov mogući drugi referendum i zarađivao velike novce.
Mirovine u Studiju 4 'posvađale' Ribića i Miloložu

Pavić: Sindikati politički motivirani

Mislim da je situacija, da su ljudi prepoznali, da je ovo politički motivirano, da smo usred EU izbora i da sindikati nisu vjerodostojni. Ovdje nije do pitanja mirovinske reforme već do utjecaja na slabljenje Vlade pred EU izbore i mislim da su to ljudi prepoznali, rekao je Pavić.

- SDP se odriče svoje reforme. Čini se da to ima posljedice s predsjedničkom kandidaturom Zorana Milanovića, u sklopu koje se odriču njegovih politika. Htjeli smo reforme, proveli smo je i sad svi imamo problem što je provedena, dodao je.

Kako ste došli do brojke 45 milijardi kuna zaduženja ako ne bi bilo reforme?

- Izračun su radili stručnjaci koji su radili izračune za mirovinske reforme 2002. i 2014., dakle za svih bivših vlada, koji su certificirani od Eurostata i od Europske komisije. Izračun ima dvije komponente - jedna komponenta je da ako ljudi kraće rade da će kraće i uplaćivati u proračun i tu imamo gubitak proračuna, gubitak prihoda i povećanje rashoda jer se isplaćuju mirovine. Jedna je komponenta je 15,5 mlrd. kuna, a druga komponenta je 29.5 mlrd. kuna do 2040. godine i to je zbrojeno 45 mlrd. kuna, objasnio je Pavić.

Naveo je primjer razgovora s jednom građankom u Splitu koja ga je zaustavila i rekla da bi bilo fer da ljudi poput njezinog supruga koji su odradili puni staž imaju dodatak na mirovinu u iznosu od 1000 kuna.

- Takvih nije puno, samo 20%, to ne zvuči puno. Uzeo sam kalkulator. Umirovljenika je 1.250.000. Dvadeset posto, dakle 1.250.000 puta 0,2 puta 1000 kuna x 12 mjeseci je tri milijarde kuna godišnje. Puta 20 godina i dođete do brojke od 60 milijardi kuna. Pitanje mirovina je pitanje velikih brojki. Mali dodatak koji je zvuči puno, 1000 kuna za one koji imaju 40 godina staža, reflektira se na 60 milijardi kuna. Tako da izračun od 45 milijardi apsolutno stoji, objasnio je ministar Pavić.

- Ista je stvar i u ovom slučaju. Dvije komponente su izračuna. Jedan je koliko bi bio smanjen prihod državnog proračuna, drugi koliko bi porastao i izračun 45 milijardi kuna apsolutno stoji, dodao je.

O tvrdnji sindikata da nisu bili dovoljno uključeni u reformu

- Ne bih se složio s tom tezom jer upravo na zahtjev sindikata, inicijalni prijedlog Vlade je bio da se sa 67 ide 2031. Mi smo nakon pregovora s njima ponudili 2033. Prema tome, upravo kroz socijalni dijalog i pregovore s njima smo došli do 2033. godine Ono što ljudima svakako treba pojasniti da se ne ide od sutra sa 67 godina u mirovinu, ide se za 14 godina. Dakle svi oni koji su stariji od 53 godine to neće obuhvatiti, rekao je Pavić.

- Životni vijek u prošlih 15 godina prema Svjetskog zdravstvenoj organizaciji produljio se za pet i pol godina. Životni vijek za sljedećih 14 godina otprilike će se slično produljiti i u Hrvatskoj ubrzava radi poboljšane zdravstvene zaštite, idemo prema prosjeku Europske unije. Dobar dio zemalja Europske unije već ima 67 godina. Nijemci i ostali idu prema 69, 70. Ono što je vrlo bitno reći da prosjek staža hrvatskih umirovljenika je 30 godina i 2 mjeseca. Prosjek EU-a je 35 godina, Nijemci 37,8. Dakle Nijemci u prosjeku rade gotovo 7 i pol godina dulje od Hrvata i tu je problem. Cilj Vlade je bio da što više ljudi dosegne što veći broj godina staža, objasnio je.

- Kada dosegnete 41 godinu sa 60 godina možete u mirovinu. Dakle oni koji su krenuli na tržište rada sa 18-19 godina mogu ići sa 60 godina. Koji su studirali do 24-25 sa 65 godina.

O socijalnom dijalogu sa sindikatima

-
Stanje socijalnog dijaloga - tu mislim da bi vratio lopticu sindikatima. Vlada ih već nekoliko mjeseci poziva, oni odbijaju potpisati sporazum o gospodarsko-socijalnom vijeću, poslodavci i Vlada su potpisali, oni ne žele. Ova Vlada je putem europskog socijalnog fonda do sada preko 50 milijuna kuna uložila u natječaje za jačanje kapaciteta socijalnih partnera i udruga poslodavaca i sindikata gdje većinom ide na jačanje njihovih organizacija i njihove plaće. U sljedećih par tjedana ćemo 10 milijuna kuna potpisati sa socijalnim partnerima tematskih mreža. Prema tome ulažemo značajan novac u to. Vlada je spremna za socijalni dijalog, a oni koji ne žele potpisati sporazum su upravo sindikati, rekao je ministar Pavić.

O porezu na mirovinu zbog rada na pola radnog vremena

Za slučaj koji se izašao u medijima kada je jednoj umirovljenici koja je radila na pola radnog vremena, porez pojeo pola mirovine, Pavić je komentirao da se radi o izoliranom slučaju.

- Gospođa je vjerojatno povukla svoju poreznu karticu iz Zavoda za mirovinsko koji je po sili zakona morao obračunati porez. Pozvali smo gospođu i ako ima još takvih slučajeva, da se jave poreznoj i konkretno smo vidjeli u njenom slučaju da neće biti poreza i da će joj ga vratiti. Poruka umirovljenicima je da ostave kartice u HZMO-u, olakšica će im se tamo obračunavati i neće plaćati porez na mirovinu, ali na ovaj dio koji se tiče rada moraju se plaćati porezi i doprinosi, rekao je.