Tema dana: Kako da hrvatski izvoznici budu uspješniji?

Pod visokim pokroviteljstvom Vlade RH i uz sudjelovanje predsjednika Vlade Andreja Plenkovića održala se 14. konvencija hrvatskih izvoznika. Najbolji izvoznici u 2018. su Alpro za inovacije, Temak je najbolji mali izvoznik, Tehnix srednji, a AD Plastik najbolji veliki izvoznik.

O izvoznicima je bilo govora u srijedu u emisiji "Tema dana" s gostima Darinkom Bagom, predsjednikom Hrvatskih izvoznika i Bernardom Jakelićem, zamjenikom glavnog direktora HUP-a.

Emisiju pogledajte ovdje:



- Drago mi je da danas mogu konstatirati da smo zajednički u proteklih god dana uložili velike napore kako bi se rast nastavio i Hrvatska pozicionirala na gospo i geopol karti svijeta, imamo jako puno izazova ispred sebe a svatko u svojoj nadležnosti da Hrvatsku mijenjamo nabolje, rekao je premijer Andrej Plenković.

- Dakle 15 % poduzeća samo u Hrvatskoj izvozi, a tih 15 posto zapošljava 52% zaposlenih, 64% su investicije od ukupnih, ostvaruju prihode od prodaje 67%, 68 posto dobiti i ulaganje u razvoj je na nivou 70%, kazao je Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika.



Solinski AD Plastik dobitnik je nagrade Zlatni ključ kao najbolji veliki izvoznik u 2018., Tehnix kao srednje veliki izvoznik, a Tremak u kategoriji male i mikro tvrtke.

Zlatni ključ za najinovativnijeg izvoznika u prošloj godini dobila je tvrtka Altpro, dok je Vertopack Straža - tvornica stakla pobijedila kao najbolji izvoznik u zemlju u koju Hrvatska najviše izvozi - Italiju.

Premijer Plenković istaknuo je prilikom dodjela nagrada da aktivnosti izvoznika treba podržati i poticati, što njegova Vlada brojnim mjerama i  čini.

- Što se tiče ukupnih gospodarskih prilika, mi smo zacrtali vrlo jasan cilj prije dvije i pol godine: želimo zdravi rast koji nije rast na zaduženju već na smanjivanju našega javnoga duga, na odgovornoj proračunskoj politici, na proračunskom višku, na boljoj apsorpciji europskih sredstava, na odgovornoj politici na provođenju strukturnih reformi kao i na privlačenju stranih investicija, rekao je Plenković.

Istaknuo je i da će se efekti vladinih poteza na gospodarstvo i investicije i efekti apsorpcije europskih sredstava vidjeti sve više kako vrijeme bude odmicalo i to u brojnim dijelovima Hrvatske.

Naglasio je da u konačnici poduzetnicima idu glavni iznosi EU sredstava kao i da je najveća uloga redistribucijskih sredstava europskog proračuna da se male zemlje poput Hrvatske mogu razvijati do razine razvijenih, starih, zapadnih članica, a da istodobno love korak sa susjednim zemljama srednje i istočne Europe.

Ocijenio je da je hrvatsko članstvo u EU i izvoznicima donijelo snažne koristi. Ujedno, smatra da izvoznici plastičnije, konkretnije i dublje vide neke poteze Vlade, koji su rezultirali izlaskom iz procedura prekomjernog proračunskog deficita i prekomjernih makroekonomskih neravnoteža te vraćanjem Hrvatske u investicijski rejting.

- Naš daljnji korak bit će nastojanja da kroz sljedećih četiri do pet godina provodimo strategiju za uvođenje eura, koji će dodatno osnažiti naše gospodarstvenike i izvoznike, kazao je premijer dodavši i da će ulazak u Schengen gospodarstvenicima također omogućiti lakše poslovanje.

Nabrajajući uspjehe Vlade u prethodnom razdoblju, istaknuo je i da je rast BDP-a od 3,9 posto u prvom ovogodišnjem kvartalu jedna od najvećih stopa rasta unutar EU. Spomenuo je i rast prihoda od turizma od 2016. s 8,6 na 12 milijardi eura lani, uz istovremeni rast broja novozaposlenih u državi za 96.000 osoba, što je 105 novih radnih mjesta dnevno.

Ukazao je i na jednostavniji porezni sustav, manji fiskalni pritisak, usredotočenost Vlade na digitalizaciju javne uprave, reformu školstva, mirovinsku reformu, povećanje kvalitete zdravstvenih usluga.

Predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago istaknuo je da su izvoznici najbolji dio hrvatskog gospodarstva.

Bago je kazao i da u protekle dvije godine hrvatski izvoz slijedi rast BDP-a, odnosno da se situacija po tom pitanju popravila te da se zaustavio pad iz prijašnjih godina. Požalio se, međutim, na deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni roba, pogotovo sa zemljama EU koji doseže oko 8,5 milijardi eura. Posebno je ukazao na deficit koji Hrvatska ima u vanjskotrgovinskoj razmjeni prehrambenim proizvodima, dok je drvnu industriju označio kao jednu od industrija koja ostvaruje suficit.

Kao jedan od najvećih najvećih problema vidi sve veći manjak radnika i činjenicu da automatizacija globalno zatvara pojedina radna mjesta.

Postavivši pitanje kako preživjeti sve ove promjene, Bago se dotaknuo i nekih globalnih problema s kojima se susreću gospodarstvenici: prije svega su to protekcionizam i državni intervencionizam. Nositelji prvog problema su SAD i Kina, dok se državni intervencionizam odnosi na državne potpore u ključnim industrijskim i izvoznim sektorima a što je već niz godina realnost u praksi naprednih ekonomija i brzorastućih ekonomija u razvoju.

- To što Hrvatska ne pripada ni jednoj od navedenih grupa zemalja nije slučajno, niti je isključivo rezultat nespremnosti na promjene i otpora javnosti prema njima. Upravo suprotno, ekonomsko zaostajanje i otpor prema strukturnim reformama posljedica su i odgovor na višedesetljetne loše ekonomske politike, krivo usmjerene potpore i lošu strukturu ekonomije u kojoj je zanemarena podrška tehnološkom napretku, proizvodnji i izvozu, kazao je Bago.

Bago je kazao i da u protekle dvije godine hrvatski izvoz slijedi rast BDP-a, odnosno da se situacija po tom pitanju popravila te da se zaustavio pad iz prijašnjih godina. Požalio se, međutim, na deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni roba, pogotovo sa zemljama EU koji doseže oko 8,5 milijardi eura. Posebno je ukazao na deficit koji Hrvatska ima u vanjskotrgovinskoj razmjeni prehrambenim proizvodima, dok je drvnu industriju označio kao jednu od industrija koja ostvaruje suficit.




Silvana Skočajić
je javila da su nagrade dodijeljene u 19 kategorija.





Nakon svečanosti dodjele nagrada održala se središnja panel rasprava 14. konvencije na temu "Uloga izvoza u modernoj gospodarskoj politici".