Klimatske promjene - jesmo li prošli točku bez povratka?

Toplinski val koji je pogodio Europu s temperaturama višim i od 40°C, ali i velikim vrućinama i u Hrvatskoj,  jasan je dokaz klimatskih promjena.

Jedan je to od zaključaka koji upravo stiže sa stručne konferencije u Bonnu na kojoj se pripremao još jedan UN-ov summit o klimi - potkraj godine u Čileu.

Sve češće svjedočimo vremenskim ekstremima te je sve jasnije da je svijet izložen izravnoj egzistencijalnoj prijetnji i najvećem izazovu našeg doba.

O odgovornosti čovjeka za negativne klimatske promjene, ali i utjecaju na zdravlje ljudi u emisiji HRT-a Tema dana govorili su profesor doktor Branko Grisogono sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

S Brijuna, gdje se upravo održava sastanak Povjerenstva za klimatske promjene Ministarstva zdravstva, javile su se u emisiju voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Hrvatsku profesorica Antoinette Kaić Rak te primarijus Inge Heim, predsjednica Odbora za klimatske promjene i zdravlje pri Akademiji medicinskih znanosti.

- Događa se da imamo sve više i više ekstrema i oni su rasprostranjeni i u vremenu i u prostoru drugačije nego što je to bilo prije 50-ak godina. Klimatske promjene se ponajviše očituju u ekstremnim događajima, rekao je Grisogono.

- Za toplinski val i za kišu prošlog mjeseca ne možemo reći da je to direktno povezano s klimatskim promjenama. Klimatske promjene govore o statističkim mustrama. To je kao na vagi i ovo ide na vagu klimatskih promjena. Pojačanje intenziteta i frekvencije ekstrema je jedan od dokaza o klimatskim promjenama. Možemo reći s vjerojatnošću od preko 99% da je čovjek odgovoran za to. Priroda stalno traži neku svoju ravnotežu i sad traži ravnotežu u ovom energetskom sustavu u prirodi., smatra Grisogono.

Na pitanje jesmo li već prošli točku s koje nema povratka Grisogono je rekao da je to teško reći.

- No svakako treba raditi na ublažavanju i na prilagodbi klimatskim promjenama. Konkretno postoje bolje tehnologije, zdravije, čišće za proizvodnju energije. To je primarna stvar, a zatim ići prema poljoprivredi. Međutim te tehnologije nisu dovoljno promovirane, nisu ni korištene jer postoje megakarteli, rekao je Grisogono.

- Radimo na smanjivanju negativnih posljedica klimatskih promjena odnosno u ovom slučaju visokih temperatura na zdravlje. Sastanak ćemo iskoristiti da se dogovorimo koji su to prioriteti kako bi napravili nacionalni portfolio aktivnosti vezanih na utjecaj okoliša na zdravlje i jedna od tema, i upravo prioritet, su klimatske promjene i utjecaj na zdravlje, rekla je Antoinette Kaić Rak.

- Znanstveno su dokazani negativni učinci klimatskih promjena na ljudsko zdravlje. Zato se naše zdravstvo dobro pripremilo, i to već radi od 2012. godine, za zaštitu od velikih vrućina. Ministarstvo zdravstvo je donijelo protokol i preporuke kako se zaštititi od velikih vrućina. U izradi je akcijski plan za zaštitu od velikih vrućina, a isto tako radimo i akcijski plan od velikih hladnoća, rekla je Inge Heim.