Vedriš: Gospodarski rast se ne događa, on se stvara

Rast hrvatskog gospodarstva usporio je u odnosu na prvo tromjesečje ove godine za jedan i pol postotni poen, s 3,9% na 2,4%. Vlada kaže očekivano i sukladno projekcijama, Hrvatska gospodarska komora isto tako. Ima li razloga za zabrinutost, iako rast gospodarstva usporava prema očekivanjima?
O tome je u emisiji HRT-a govorio ekonomski stručnjak prof. dr. sc. Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

- Očekivano može biti plus i minus. Naravno, pitanje je što to očekivano pruža,. Hrvatska da bi servisirala svoje vanjske i budžetske potrebe mora imati gospodarski koji je iznad 3%. Svjetska kretanja usporavaju. no ne zaboravimo da je Hrvatska duboko zaostala u razdoblju recesije i da smo očekivali da rast sada bude brži i iznadprosječni da nadoknadimo. Treba reći ključnu rečenicu : Gospodarski rast se ne događa, on se stvara. Očekivanja gospodarskog rasta su više literarni pojam. Ozbiljan ekonomski pojam je što mi činimo da gospodarski rast bude po većim stopama. Projekcije Europske komisije i Svjetske banke govore već nekoliko godina da je prirodna stopa rasta u Hrvatskoj, da baš ništa posebno ne poduzimamo, negdje oko 1%. Sve što hoćemo iznad 1% moramo mi provoditi određene aktivne mjere. I u ovoj stopi rasta ne treba zaboraviti vrlo bitan gotovo 1 postotni poen je korištenje europskih fondova, reksao je Vedriš.

Objasnio je kako koristimo sredstva europskih fondova koja su dobrom dijelom okrenuta prema javnoj i komunalnoj infrastrukturi.

- Sve to skupa je dobro, ali to ne osigurava trajni gospodarski rast. Jedino industrijske investicije, inovacije, nove tehnologije stopu rasta ne čine skokovitom, da je stopa jedan kvartal ovakva, drugi onakva, imate turizam, nemate turizam. Za to su potrebne drugi tip mjera. To je onaj uvijek isti okvir o kojem govorimo: kakva je investicijska klima, koji su poticaji, koji su investitorim, rekao je. 

Smatra da u Hrvatskoj ne možemo putovati od kvartala do kvartala, a da ne vidimo što činimo - da nam zaostaje prerađivačka industrija.

- Recimo, kriza brodogradnje. Kakva god da je brodogradnja, ona je u prerađivačkoj industriji zauzimala značajni segment sa svim drugim pratećim djelatnostima. Brodogradnja je bila značajni faktor u izvozu. Naravno, nitko ne zagovara brodogradnju koja stvara gubitke. Jedini trajni izvor gospodarskog rasta može biti jačanje inovacija, investicija, veće dodatne vrijednosti i izvoz. Sve ostalo, ako kapne dobro je. Dobro je ako je turistička sezona nešto bolja, dobro je ako u ovoj financijskoj perspektivi nešto fondova iskoristimo za komunalne aktivnosti. Ali to je onaj naš dio razgovora kad se gospodarski rast događa, a ovo o čemu ja govorim je kako se gospodarski rast stvara, rekao je Vedriš.

Dodao je kako su sve zemlje koje su uspjele, od tranzicijskih zemalja do visoko razvijenih, gospodarski rast i njegove pretpostavke stvarale.