Vakula: Do utorka moguća rekordna količina kiše

Najnoviji  objavljeni podaci u UN-u pokazali su zabrinjavajuće ubrzanje klimatskih promjena i rast posljedica globalnog zatopljenja. Proteklo petogodišnje razdoblje bilo je najtoplije od kad postoje mjerenja, sve je više prirodnih katastrofa, raste razina mora, a smanjuju se ledene površine. 

U New Yorku će danas na UN-ovom summitu svjetski čelnici razgovarati o nužnim mjerama za spas našega planeta . U petak je ponovno stotine tisuća mladih, ali ovaj put i odraslih, izašlo na ulice diljem svijeta pozivajući na hitne akcije u sprečavanju i ublažavanju klimatskih promjena.

Koliko su dramatične klimatske promjene i imamo li još vremena utjecati na budućnost , te koji su ključni problemi govorilo se u emisiji "U mreži Prvog", s gostima Brankom Grisogonom, profesor na geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Igorom Dekanićem, profesorom na Rudarsko naftno geološkom fakultetu te glavnim meteorologom HRT-a, Zoranom Vakulom.

Grisogono je rekao kako nas zabrinjava kombinacija pojava, od porasta srednje temperature, porasta minimalne i maksimalne temperature, topljenje leda i stanje mora i oceana.

- Mi kao svijet presporo reagiramo na klimatske promjene, naglasio je i dodao kako se Pariški dogovor neće moći postići za globalni porast temperature za 1,5 Celzijusevih stupnjeva od početka industrijalizacije, nego će se ići prema 2 stupnja, a to znači nestanak 50 posto koralja. Za mnoge druge biljke i životinje to će biti prenagla promjena, naglasio je i dodao kako se u planinama događaju još dramatičnije promjene.

Vakula je istaknuo kako su problem sve veći i sve žešći ekstremi.

- Evo, već ovaj tjedan je vjerojatno da ćemo imati u 24 sata količinu kiše kao nikada u rujnu. Ti ekstremi i kiša i suša i visoka i niska temperatura su problem, rekao je.

Ukazao je na to da je u protekla tri dana u Zagrebu, najniža temperatura bila kao rijetko kada niska za ovo doba godine.

- Ekstremi su se događali i prije i ne možemo reći da je za sve krivo globalno zatopljenje i klimatske promjene, ali njihova učestalost je, vrlo vjerojatno, posljedica klimatskih promjena za koje je čovjek kriv u velikoj mjeri, naglašava Vakula.

- Poruka svima je da smanjimo svoje djelovanje na prirodu i okoliš te učinimo i mi mali ljudi što možemo kako bi nam priroda vratila ljepše nego što nam sada vraća, rekao je.

Dekanić jeistaknuo kako je poanta svega u ekonomiji.

-  Svijet zna da mora učiniti nešto, a to je povezano sa skupim razvojem tehnologije. Smanjenje onečišćenja, stakleničkih plinova je povezano s radikalnim smanjenjem potrošnje energije, a time i smanjenjem gospodarskog rasta, a to je teško učiniti, zaključio je i dodao kako je cijela filozofija suvremene civilizacije sačinjena na uspjehu, konkurenciji, rastu i progresu.

Naglasio je kako svijet već 50 godina zna kako bi se trebalo smanjiti korištenje prirodnih resursa, a potrošnja energije je danas dva i pol puta veća nego prije 40 godina.

- Europa nema profitabilne primarne izvore fosilne energije i zato je promijenila svoju energetsku strategiju, promijenila organizaciju energetskih tržišta i postala predvodnik i u politici i u tehnologiji razvoja obnovljivih izvora energije. No, ekonomski utjecaj Europe postaje sve manji za provođenje svoje predvodničke politike u zaštiti okoliša, istaknuo je Dekanić.

Grisogono je naglasio kako će zatopljenje od 2 stupnja donijeti nagle izmjene suša i poplava, topljenje leda i snježnog pokrivača zbog čega pati biljni i životinjski svijet, javljati će se invazivne vrste biljaka i životinja, te će doći u pitanje proizvodnja hrane.

- Vjerojatno je da ćemo mi polovicom ovog stoljeća prebaciti zatopljenje od dva stupnja i to će imati velikih posljedica, rekao je.

Vakula je dodao kako je zatopljenje od dva stupnja na globalnoj razini strahovito velika brojka.

- Topljenje leda znači porast razine mora što je veliki problem, istaknuo je .

Grisogono je dao usporedbu kako čovjek umire ako ostane bez 35 do 40 posto svoje kože, zbog nedostatka respiracije, hlađenja i disanja, a mi se kod Amazone igramo sa polovicom toga broja. Amazona je 20 posto pluća svijeta.

- To je dovoljno dramatična informacija i zato je bitno saditi što više šuma, zaključio je.