Svečano obilježen završetak projekta nadogradnje rafinerije nafte Rijeka

Završetak projekta nadogradnje Inine Rafinerije nafte Rijeka, vrijednog gotovo 700 milijuna eura, obilježen je u utorak svečanim puštanjem u rad novog postrojenja za obradu teških ostataka, koje će omogućiti povećanje proizvodnje dizela do 30 posto, i ostalih visokovrijednih destilata, a smanjiti potrebu uvoza derivata.

Očekuje se da će se od 2027. godine, kada novo postrojenje bude u punom kapacitetu, povećati prerada sirove nafte s nešto više od 3 milijuna tona na oko 4 milijuna tona na godinu, a proizvodnja dizela povećat će se do 400.000 tona na godinu. Uz to, u proizvodnom procesu više neće biti potrebe za uvozom vakuumskog plinskog ulja, koji je na europskom tržištu većinom ruskog porijekla, što dodatno jača energetsku sigurnost Hrvatske i smanjuje ovisnost o uvoznim sirovinama.

U sklopu projekta modernizirana su i postojeća postrojenja, izgrađena je nova luka, silosi, zatvoreni transportni sustav za koks i nova trafostanica. Projekt je realiziran dvije godine kasnije od plana, većim dijelom zbog izazova u vezi nabave i dostupnosti materijala, sirovina i radne snage.

Tehnološki najnaprednije postrojenje u regiji

Na svečanosti je naglašeno kako je, zahvaljujući projektu, riječki rafinerijski kompleks transformiran u jedno od tehnološki najnaprednijih postrojenja u regiji, uz višu energetsku učinkovitost, bolje iskorištavanje sirove nafte i veći udio visokovrijednih proizvoda, a u fokusu Ine ostaje sigurna i kontinuirana opskrba hrvatskog tržišta te ključnih tržišta u regiji BiH, Crne Gore i Slovenije.

Prema podacima iz Ine, u projektu je sudjelovalo više od 10.500 radnika, a u novom postrojenju će raditi njih 60. Ugrađeno je 9400 tona čelika i 581 kilometar primarnih kabela, utrošeno 8,9 milijuna radnih sati, provedene su brojne edukacije, 56 vježbi evakuacije i spašavanja.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da mu je drago što smo dočekali završetak modernizacije riječke rafinerije, što će dodatno pružiti sigurnost opskrbe derivatima hrvatskog tržišta i šire, s obzirom da se derivatima iz riječke rafinerije opskrbljuju tržišta BiH, Crne Gore i drugih zemalja.

- Hrvatska je zadnjih godina značajna sredstva uložila u energetsku infrastrukturu, ovo je dio toga i na to smo ponosni, da smo danas, u ovim kriznim trenucima, kada se vidi da u okolnim zemljama dolazi do nestašice derivata na pumpnim stanicama, učinili sve da sigurnost opskrbe ne bude dovedena u pitanje, a potom da cijene budu što priuštivije, rekao je ministar.

Ocijenio je kako je investicija od 700 milijuna eura povijesna, da je dugo trajala, dodavši ''bolje ikad neko nikad."

- Povećavamo proizvodnju dizela sa 1,2 na 1,7 milijuna tona, smanjujemo broj teških ostataka, povećavamo prodaju koksa i time smo zatvorili jednu komercijalnu cjelinu za INA-u, ali i sigurnost opskrbe za ovu regiju, istaknuo je Marin Zovko, član uprave INA-e.

Problem onečišćenja mora

Dugogodišnja modernizacija obuhvatila je obnovu postojećih, ali i izgradnju novih objekata, poput onih za preradu teških ostataka nafte i petrol-koks.

- Završili smo zadnju fazu projekt modernizacije Rafinerije nafte Rijeka što znači da smo izgradili "delayed coker" koji možete vidjeti u pozadini to je postrojenje u srcu rafinerije koej će nam omogućiti da imamo oko 30-tak posto više prije svega dizela i ostalih visoko vrijednih proizvoda, rekla je Vedrana Janjić, direktorica Inina projekta nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka.

- Svi se brinu oko koksa, ali cijeli sustav je zatvoren pa i transportni sustav i ne bi trebalo biti nikakvog zagađenja, ustvrdila je.

Podsjetimo, posljednjih godina zabilježen je niz onečišćenja mora u okolici rafinerije ugljikovodicima zaostalim u podzemlju rafinerije. Problem bi trebao biti rješen do 2027. godine sanacijom podmorja i izgradnjom hidrauličke barijere ispod rafinerije.

- Ja se iskreno nadam i vjerujem da će Ina doći do tog cijelovitog riješenja i da ćemo kroz nekakav period, a rok je 2027. godina i riješiti cjelokupan problem i da će to zagađenje iz podzemlja koje se pojavljuje koačno i prestati, istaknuo je Dražen Vranić, načelnik općine Kostrena.

- Isto tako očekujem od INA-e da će napraviti iskorake po pitanju zagađenja zraka, mi ćemo dodatni u suradnji sa Županijom instalirati mjerne stanice kako bismo imali relevantne podatke o kvaliteti zraka s obzirom da postoji i taj problem, dodao je.

Građani Kostrene, ali i cijelog zaljeva nadaju se da će realizacija ove investicije ići prema planu, kako je i obećano.

Šušnjar: Nema brige za sigurnost opskrbe Mađarske i Slovačke

Ministar je dodao da se preko puta rafinerije mogu vidjeti privezana dva tankera s neruskom naftom, koja se isporučuje prijateljima i susjedima u Mađarsku i Slovačku, za Mol Grupu, da će se tim putem nastaviti i da nema brige za sigurnost opskrbe tih zemalja.

- Imamo najavljen još niz brodova ovoga mjeseca, sve će biti isporučeno, Janaf je pouzdan i cjenovno prihvatljiv partner, kao i Hrvatska, kazao je. Na pitanje kada stiže tanker s ruskom naftom i hoće li ga propustiti, rekao je da nisu dobili nikakav službeni dokument - niti za izuzeće od američkih sankcija niti da je riječ o bilo kakvoj ruskoj nafti.

- Pozivam da se nastavi s ovom praksom, koja je provjerena, jer, dok razgovaramo, nafta teče, rekao je Šušnjar.

- Mi smo uložili daleko više sredstava nego je naša potreba, kao siguran i pouzdan partner i zemlja koja ima izlaz na more, kako bismo mogli pružiti te usluge okolnim i susjednim zemljama koje nemaju izlaz na more, naveo je.

Na pitanje kako je doživio kašnjenje dijela mađarske delegacije na svečanost, Šušnjar je rekao ako je bilo do avio goriva, spremni smo ponuditi pomoć i u tom smislu. Nakon obilaska novih rafinerijskih postrojenja, ministar je pozvao nazočne da mu se pridruže u posjeti terminala JANAF-a na otoku Krku.

Hrvatska strateški partner Mađarskoj u energetskoj sigurnosti

Zamjenik mađarskog ministra vanjske trgovine i vanjskih poslova Levente Magyar rekao je da je Hrvatska mađarskoj vladi važan strateški partner u ostvarivanju energetske sigurnosti.

- Unatoč tome što imamo razlike na političkoj razini i unatoč komercijalnog nesporazuma između Mola i hrvatske Vlade, uspjeli smo ostvariti ovu investiciju. Mislim da je to veliko postignuće, da se tome možemo veseliti i da tome moramo pristupati s aspekta zbog zajedničke ovisnosti, kazao je.

- Velik je ovo dan za Hrvatsku i Mađarsku i energetsku sigurnost naše regije jer vjerujemo da je ona nedjeljiva. Hrvatska ne može imati energetsku sigurnost bez Mađarske, a ni Mađarska bez Hrvatske, rekao je.

Novinari su ga pitali oko nesporazuma između Mola i Janafa u vezi transporta ruske nafte, a on je kazao da poteškoća oko toga nema.

- Mađarska vlada nije zatražila od Janafa da propušta bilo kakvu naftu, to sve je do MOL-a, a MOL se, koliko znam, ne suočava ni sa kakvim poteškoćama zasad s Janafom oko transporta nafte vezano uz izvor iz kojeg potječe ta nafta. Razumijemo da postoje poteškoće oko kapaciteta Janafova naftovoda, no radimo na tome da to riješimo, poručio je.

Uoči svečanosti potpisan je ugovor za projekt proizvodnje zelenog vodika u Rafineriji nafte Rijeka. Ina planira ulaganje veće od 60 milijuna eura u izgradnju postrojenja za proizvodnju i distribuciju zelenog vodika, uz elektrolizator snage 10 MW i prateću solarnu elektranu snage 11 MW. Dovršetak projekta planira se krajem ove godine, a prve molekule zelenog vodika očekuju se tijekom 2027. godine.

Ugovor se odnosi na dodjelu bespovratnih sredstava za taj projekt u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a potpisali su ga ministar gospodarstva Ante Šušnjar, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen, predsjednica Uprave Ine Zsuzsanna Ortutay i član Uprave Ine Hrvoje Šimović.