Sabor o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju

U Saboru su raspravljene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima se prihvaćaju zahtjevi referendumske inicijative "67 je previše". Među ostalima, i onaj o vraćanju dobne granice za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina.

Ublažena je i penalizacija za ranije umirovljenje. I dok je resorni ministar Josip Aladrović isticao da su u mandatu ove vlade mirovine rasle 11%, oporbu su zanimale povlaštene mirovine te zašto se uopće odustalo od reforme. 




Aladrović: Prihvaćanje prijedloga inicijative "67 je previše" ne znači odustajanje od mirovinske reforme

-
Prihvaćanje referendumskih prijedloga ne znači odustajanje od mirovinske reforme, mirovinskom reformom nije samo podignuta dobna granica za ostvarivanje prava na mirovinu, već je nizom mjera mirovinski sustav cjelovito unaprijeđen, naglasio je Aladrović u Saboru predstavljajući izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima su prihvaćeni zahtjevi inicijative "67 je previše".

Vlada je uvažila volju više od 700 tisuća hrvatskih građana i zato predlaže od 1. siječnja 2020. zakonske izmjene kojima se na 65 godina života vraća granica za starosnu mirovinu te smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, rekao je ministar rada.

Prema procjenama, naveo je, za preuzimanje referendumskih prijedloga u slijedeće dvije godine biti će potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u iznosu od 35,7 milijuna kuna u 2020. i 91,7 milijuna kuna u 2021., uz istodobno smanjenje prihoda državnog proračuna za 9,2 milijuna kuna u 2020. i za 34,9 milijuna kuna u 2021.

Iako kaže da je održivost mirovinskog sustava neupitna, Aladrović ističe da promjene na tržištu rada i demografski trendovi utječu isto tako na njegovu dugoročnu održivost, kao i da ga je jako teško učiniti primjereno i fiskalno održivim bez produljenja radnog vijeka.

- Duži ostanak u svijetu rada ujedno znači i veću mirovinu, dodao je.

Saborsku oporbu zanimalo je zašto su prihvaćeni zahtjevi referendumske inicijative budući da se mirovinska reforma promovirala kao dobro pripremljena i posložena.

- Imali smo prilike slušati o tome da je mirovinska reforma osmišljena, kako je ona posložena. Koji je bio ključan trenutak i zašto ste odlučili prihvatiti referendumsku inicijativu, upitala je Anka Mrak Taritaš (Glas). 

Aladrović je ponavljao je kako je Vlada odlučila poštovati volju hrvatskih građana izraženu kroz inicijativu.

Maras: Građani reformu ne vide

- Reformu građani ne vide, vide samo niske mirovine i to je refleksija 750.000 potpisa koju su građani dali, ustvrdio je upitavši ministra je li u Hrvatskoj moguće dostojanstveno živjeti s prosječnom mirovinom koja je ispod 40 posto prosječne plaće.

Aladrović mu je odgovorio da su u mandatu ove Vlade povećali mirovine za 11,7 posto, a najniže mirovine za 15 posto. Istaknuo je i kako će izazov u slijedećem razdoblju biti kroz sustav regulacije rada poticati ljude da duže rade i na taj način okrenuti trendove u pozitivnom smjeru.

Nedvojbeni je stav Vlade po pitanju duljeg ostanka u svijetu rada, o tome moramo povesti širu javnu raspravu te kroz izmjene zakone o radu unaprijediti određene dijelove radnog zakonodavstva, poručio je ministar odgovarajući na pitanje SDP-ovog Joška Klisovića koga je zanimalo hoće li se moći raditi i nakon 65-e godine, ako to radnik želi.

Šuker: Drago mi je da se ispravlja nepravda iz 2013.

Ivanu Šukeru
(HDZ) drago je da je Vlada prihvatila inicijativu hrvatskih građana i da se "ispravlja nepravda iz 2013.".

- Drago mi je da se ispravlja nepravdu koju je SDP napravio 2013. i vraća odredbu da hrvatski građani idu u mirovinu sa 65 jer 67 godina je nešto što je donio SDP, a ne HDZ, rekao je.

Oporbene je kolege prozvao da su "trčali" potpisati zahtjev Građanske inicijative "67 je previše", a sada će, kaže, glasovati protiv zakona koji je taj zahtjev uvažio.

Ako u petak ne stisnete zeleni "gumb" i ako zakon ne donesemo jednoglasno, znači da hrvatskim građanima niste govorili istinu, poručio je Šuker kolegama.

Oporba: Potpisi protiv politike koja se vodi

Oporba kritizira Vladinu mirovinsku politiku, tvrdi da su potpisi skupljeni za inicijativu "67 je previše", njih 750 tisuća, zapravo bili potpisi protiv politike koja se vodi u državi, protiv povlaštenih mirovina, pokazatelj da je Vladina mirovinska reforma bila poptuni promašaj. 

Građani su rekli Vladi 'dosta, palac dolje!' poslali su joj poruku i o mirovinskoj reformi i o visini mirovina, kaže Gordan Maras (SDP) i navodi kako više od milijun umirovljenika ne može dostojanstveno živjeti od svog rada. Građani su potpisali i zbog revolta kako se politika vodi, kako se premijer i predsjednica odnose prema građanima, ustvrdio je Maras.

Mirando Mrsić (Demokrati) pak te potpise vidi i kao potpise protiv povlaštenih mirovina i ponavlja svoj stav kako je nužno iz mirovinskog sustava maknuti mirovine koje nisu vezane uz rad, odnosno ponovno razdvojiti mirovine. Samo tako radničke se mogu povećati između 10 i 20 posto, tvrdi Mrsić, i navodi kako će povećanje prava i bujanje braniteljskih mirovina uništiti sustav.  

Žestoka rasprava Borića i Mrsića

HDZ-ov zastupnik Josip Borić prozvao je Miranda Mrsića, bivšeg SDP-ova ministra rada, da je svojedobno zakonom dignuo granicu za odlazak u starosnu mirovinu na 67 godina, a sada je "prvi trčao" potpisati sindikalnu peticiju "67 je previše" da se to spriječi.

Mrsić, je to odlučno dematnirao i Boriću uzvratio da je lažljivac.

- Vi ste lažov i to takav da ne možete biti veći, pokažite mi da sam potpisao inicijativu, bio na štandu, rekao je Mrsić HDZ-ovu zastupniku Boriću, koji ga je prozvao da je bio "prvak tih 67 godina, a danas je prvak da to ne bude".

- Sindikati su na to pristali, tko je vama kriv što ste krenuli grlom u jagode i morate spašavati premijera; protiv mene nije skupljeno 750.000 potpisa, odgovorio mu je Mrsić, od kojega je Borić tražio i odgovor što je učinio s tužbom koju je 2014. njegovo Ministarstvo dobilo od pripadnika 'SAO krajine', vezano za njihove 'umirovljeničke statuse', na iznos od 30 milijardi kuna.

- Sudovi su stali na stranu Republike Hrvatske da onima koji su bili u 'SAO krajini' nismo dužni isplatiti za mirovine dok su bili tamo, odgovorio mu je Mrsić.
Borić je također naveo i kako su, nakon što je 2013. donijet zakon o dizanju dobne granice za odlazak u mirovinu, "sindikalisti pljeskali, a ni Hrelja se nije opirao, na glasovanju je bio suzdržan".

Pet godina je od tada prošlo, zavladala je potpuna amnezija, rekao je HDZ-ov Borić u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima se na 65 godina života vraća dobne granica za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje.
 
Boriću je odgovorio i Mostov Nikola Grmoja, nakon što mu je HDZ-ov zastupnik rekao da je "postao pontonac bez obale", a da Most NL ne zna gdje bi se privezao - desno ili lijevo.

Na pitanje Nikole Grmoje (Most) kad će se Vlada 'pozabaviti' povlaštenim mirovinama, Aladrović je odgovorio da te mirovine dolaze na red nakon što se uredi opći sustav.

- Stečena prava su stečena prava i zadiranje u njih nije u ovom trenutku moguće, poručio je i dodao kako se te mirovine isplaćuju iz općih prihoda proračuna.

Hrelja: Zaradit će pomoćnica ravnatelja HZZO-a

Silvano Hrelja
(HSU) Vladi predbacuje da je uvela bonifikaciju za dulji ostanak u svijetu rada od 65. do 70., a "ukinula" od 60. do 65. godine. Kome je to namijenjeno? Pravnicima, sucima, liječnicima, zapitao se Hrelja te ustvrdio kako će lijepo zaraditi pomoćnica ravnatelja HZZO-a, koja ima 71 godinu i nezamjenjiv je državni dužnosnik, baš će joj lijepo pasti ovih 20, 4 posto veće mirovine, izjavio je Hrelja.

Ministar Aladrović objasnio je pak da je  stimulacija kasnijeg odlaska u starosnu mirovinu jedan od bitnih elemenata reforme,  radi čega je tzv. bonifikacija povećana sa 0,15 na 0,34 posto za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu. Cilj je, istaknuo je, nagraditi duži rad i omogućiti veće mirovine koje za pet godina dužeg rada mogu biti veće za 20,4 posto.

Hrg: Politička amnezija

Vladin potez brani i Branko Hrg (HDS).

- Neprihvaćanje volje građana bilo bi nerazumno, Vlada je slušala glas građana i postupila razumno, rekao je zastupnik, primjetivši i kako je poitička amnezija zanimljiva stvar.

- Mrsić je, kada je bio ministar, predložio rad do 67 godine i ne mogu shvatiti da sada govori kao da se ništa nije dogodilo, naglasio je Hrg.