Pakao razvoda - čija su djeca?

U Republici Hrvatskoj na 100 sklopljenih brakova su 34,4 razvoda. Prije 35. godišnjice razvede se svaki četvrti brak. Najkritičnija nije sedma, nego peta godišnjica. Ovo je statistika, a što je sa supružnicima posebno s djecom?

Razvodom roditelja djeca često ostaju "u zraku". Zadnjih godina dosta se mladih parova s djecom iselilo iz Hrvatske. Što se događa s djecom kada se jedan od supružnika poželi vratiti u Hrvatsku? Ostaju li djeca u novoj domovini s jednim od roditelja ili prednost ima povratnica/povratnik u Hrvatsku? Kakva su prava djece u tim slučajevima i pita li ih tko za mišljenje? Ne govori se puno o ovoj temi, osim kada se, kao nedavno u Splitu,  izvrši "ovrha nad djetetom".

Novinar Šime Kovačević razgovarao je s muškarcem koji se 2009. godine oženio u Splitu, 2010. i 2013. dobili su dvoje djece. 2014. godine supruga je odlučila otiči na rad u Švedsku, iako se suprug protivio. U međuvremenu suprug doznaje kako je supruga zapravo otišla izvan Hrvatske zbog romanse sa švedskim turistom kojeg je upoznala na poslu to ljeto u hotelu. On i djeca ostaju slijedeću godinu i pol dana u Hrvatskoj...

Na nagovor supruge kako bi pokušali spasiti brak naš sugovornik i djeca sele se u iznamljeni stan u malom švedskom gradiću. Iako se je, kaže, brinuo za djecu, ona se nisu priviklnula na jezik pa su se ovo ljeto vratili u Hrvatskoj.

U međuvremenu uslijedio je razvod u Švedskoj. Nakon povratka u Hrvatsku sugovornik je zatražio privremenu mjeru za dodijelu skrbništva. No,  u samo nekoliko tjedana i svega dva ročišta, kaže sugovornik donesena je odluka u korist bivše supruge. Prošlog petka uručena mu je presuda...

O osobnim komplikacijama i pravnim zavrzlamama nakon razvoda govorili su u rubrici "Imam problem" prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, dr. sc. Maja Vučinić Knežević, pomoćnica ministrice za socijalnu politiku i odvjetnik Hrvoje Jukić.

- Djeca u visokokonfliktnim razvodima su vrlo često emocionalno zanemarena a često i emocionalno zlostavljana jer im se šalje poruka da onaj drugi roditelj nije tu za njih, da su ona neželjena, nevoljena i da vrijede jedino ako zadovoljavaju potrebe jednog ii oba roditelja - naglasila je Buljan Flander.

Smatra da pitati dijete s kim želi živjeti također je emocionalno zlostavljajuće pitanje jer dovodi dijete u konflikt lojalnosti da mora osjećati da je izdalo jednog roditelja.

Kad bi djeca mogla odlučivati s kim će živjeti, pravosudni postupci ne bi bili potrebni. No, naravno, oni imaju pravo na svoje mišljenje i to se mora uzeti u obzir - poručuje.

- Kako su se unutar Europske unije dogodila brojna preseljenja i zbog toga je bila potreba da se donese odluka Vijeća Europe koja regulira takva pitanja. Stav EU-a je da se pažnja treba posvetiti svakom predmetu pojedinačno jer je svaki predmet poseban i ne postoje pravilo koje će se uvijek primjeniti osim načelnog prava a to je da se primjenjuje onaj sud zemlje koji će najbolje zaštiti interes djeteta. Matične države nisu u prednosti u odnosu na vlastite građane, nego se odlučuje na temelju tzv. uobičajenog boravka - objasnio je odvjetnik Jukić.

- Kada se uplete sud, onda cijeli sustav socijalne skrbi nema više pravo miješati se na taj teren - pojasnila je Maja Vučinić Knežević te rekla da najbolje o djeci moraju znati odlučiti sami roditelji te da se medijacijom i drugim savjetovanjima treba roditeljima pomoći da naprave najbolju odluku za svoje dijete.