Sabor: Brojne nove ideje o blagdanima

Hrvatski sabor raspravlja o prijedlogu novog kalendara blagdana i spomendana. Tim prijedlogom se među ostalim Dan državnosti vraća na 30. svibnja, datum na koji se obilježavao do 2001. godine i koji označava konstituiranje prvoga višestranačkog demokratskog Sabora 1990. godine.

- Odbor povukao amandmane - Đakić pojasnio


U međuvremenu je saborski Odbor za ratne veterane povukao svih pet amandmana koje je podnio na Vladin zakonski prijedlog o blagdanima, dakle i onaj po kojem bi državni praznik Dan antifašističke borbe, 22. lipnja postao spomendan i radni dan.

Brojne nove ideje o blagdanima

Vesna Pusić ( Klub GLAS-a ) kaže da je blagdan po definiciji proslava zajedništva i da je neshvatljivo proglašavanje blagdanom pada Vukovara i Škabrnje, jedanog od najtragičnijih dana u hrvatskoj povijesti. Njezin stranački kolega Goran Beus Richembergh smatra da treba slaviti mir a ne rat, dan kada je Vukovar konačno postao slobodan.

GLAS smatra i kako bi se kao blagdan trebao slaviti dan kada je Sabor donio odluku o hrvatskoj samostalnosti, 25 .lipnja. Predlaže i da se kao spomendan proglasi 1. srpnja, datum ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Arsen Bauk (Klub SDP) kaže kako njegova stranka nema ništa protiv 30. svibnja i kako ga doživljava kao dio baštine, ali smatra da ga nazvati Danom državnosti je pogrešno i povijesno netočno.

Miroslav Tuđman (Klub HDZ-a) rekao je kako je zadnjih desetljeća vladala zbrka u prepoznavanju datuma, a posljedica je bio neprimjeren odnos prema državnim blagdanima. Drži kako je primjereno da se Dan državnosti slavi 30. svibnja jer su tada donesene važne odluke koje su odredile put Hrvatske kao suverene i samostalne države. S njim se složila Božica Makar (HNS) koja smatra da će Dan državnosti 30. svibnja zaživjeti.

HDZ je najavio i amandman kojim će spomendan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države postati Dan pripojenja Međimurja s Hrvatskom. Vladin prijedlog kalendara podržava i Darinko Kosor u ime Kluba HDS-a, HSLS-a, HDSSB-a, međutim, predlaže da Dan neovisnosti 25. lipnja bude blagdan a ne spomendan. Emil Daus (Klub IDS-a, PGS-a i RI-a) najoštrije je osudio inicijativu saborskog Odbora za ratne veterane koji je tražio da se Dan antifašističke borbe promijeni u spomendan.





Da Dan antifašističke borbe treba ostati praznik smatraju i Mirando Mrsić (Klub HSS-a i Demokrata) i Tomislav Žagar (Klub HSU-a, SNAGA-e i nezavisnih zastupnika). Milorad Pupovac (SDSS) naglasio je kako stalne izmjene blagdana nisu dobre i trebalo bi ih izbjegavati, te kako je prevelik broj praznika. Zlatko Hasanbegović (Klub Hrvatskih suverenista i nezavisnih zastupnika) smatra da imamo zbrku, konfuziju i pogubljenost koja će ostati i nakon usvajanja zakona.

Sjednica počea udaljivanjem iz sabornice Mostova Mire Bulja 

Miro Bulj je ponovio zahtjev da se raspravi njegov zaključak da zastupnici odluče o iznajmljivanju sabornice za potrebe Europske pučke stranke (EPP), čemu se Most žestoko protivi. Vaša će točka biti uvrštena u dnevni red, jer zadovoljava sve uvjete, a kad će biti raspravljena o tome odlučuje predsjednik Sabora, rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković Bulju, pozivajući ga da sjedne i da prestane govoriti. Bulj, međutim, to nije poslušao, nastavio je govoriti stojeći iz klupe, pa zaradio prvu i drugu opomenu, izgubio pravo govora za petak i utorak, a u konačnici i udaljenje iz sabornice. 

Stanke su prije rasprave o samom zakonu zatražili SDP i Hrvoje Zekanović (Hrast). Arsen Bauk (SDP) to je obrazložio potrebom da se njegov Klub konzultira oko "kaosa koji je nastao" nakon Vladina prijedloga, a Zekanović je ustvrdio da u Vladinu prijedlogu ima nelogičnosti poput prijedloga da se 22. lipnja slavi kao Dan antifašističke borbe. 





Koje se još promjene predlažu?

Druga promjena odnosi se na 18. studenoga koji postaje Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje i bit će neradan dan. Prema prijedlogu se modificira i nekoliko spomendana koji nisu neradni dani. Tako će 15. siječnja uz Dan međunarodnog priznanja postati i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, a 9. svibnja obilježavat će se kao Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom.

Dan neovisnosti bi se prema novom prijedlogu obilježavao 25. lipnja, na dan na koji se dosad slavio Dan državnosti i ne bi bio više blagdan nego spomendan, a 8. listopada postao bi Dan Hrvatskog sabora. Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima nacizma, fašizma i komunizma obilježavat će se 23. kolovoza. Promjenama kalendara ne povećava se broj neradnih dana već on ostaje na broju 13.

Saborski Odbor za ratne veterane predložio je pak drugačiji kalendar, da se Dan Hrvatskog sabora, 8. listopada, umjesto kao spomendan slavio kao blagdan, a praznik Dan antifašističke, 22. lipnja postane spomendan. Predložio je i da se promijeni redoslijed navođenja režima u nazivu spomendana Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima nacizma, fašizma i komunizma. Stav je Odbora da prvi na tom popisu treba biti komunizam. Negativno mišljenje Odbora ne obvezuje Sabor.