Ministarstvo obrazovanja: U štrajku 63,34 posto radnika

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja izvijestili su u utorak da je u osnovnim i srednjim školama 63,34 posto radnika, njih 12649, koji su u štrajku. 

Po podacima ministarstva, najveći je odaziv u Međimurskoj županiji (76,76 posto), Virovitičko-podravskoj (71,58 posto), Brodsko-posavskoj (70 posto), Šibensko-kninskoj (69,77 posto), Zagrebačkoj (68,99 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (68,35 posto).

Najmanji je odaziv u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (48,25 posto). Slijedi Ličko-senjska (57,98 posto) i Primorsko-goranska (57,61 posto) i Karlovačka županija (59,11 posto) te Grad Zagreb (59,56 posto).

U Gradu Zagrebu ukupno je najviše radnika koji štrajkaju, njih 2542. U Splitsko-dalmatinskoj županiji je 1082 radnika u štrajku, a u Primorsko-goranskoj županiji 942 radnika.

Za Bjelovarsko-bilogorsku županiju nema podataka.

Divjak: Ne želim sudjelovati u scenariju igre moći sindikata i premijera

- Ne želim sudjelovati u scenariju igre moći između sindikata i premijera. Međutim, na kocki je budućnost naših učenika koja ovisi o učiteljima. Nijedna strana nije bila spremna na kompromis. Stoga pozivam premijera i sindikate na dijalog, da stave djecu na prvo mjesto, izjavila je na izvanrednoj konferenciji za novinare ministrica obrazovanja Blaženka Divjak.

Dodala je kako je sutra na konzultacije pozvala i sindikate i pravobraniteljicu za djecu kako bi razgovarali o nadoknadi nastave i eventualnom produljenju nastavne godine. "Moramo tražiti rješenje svi zajedno, a to uključuje i Vladu i Ministarstvo i građane - i prepoznati važnost posla učitelja i nastavnika, da im damo priliku da poboljšaju svoj financijski status kako bi imali zasluženo mjesto u društvu, zaključila je Divjak.

Na početku konferencije osvrnula se na svoj ulazak u politiku kao nestranačka osoba i kazala kako su uspjeli da reforma obrzovanja zaživi u svi osnovnim i srednjim školama. Dio te reforme je i poboljšanje statusa učitelja. Uveli smo nagrađivanje i napredovanje, administrativno rasterećenje koje će se tek osjetiti. Još treba raditi na tome, dodala je. Kazala je da kao ministrica pokušava pomiriti dva prava, pravo učenika na obrazovanje i pravo djelatnika na borbu.




Košiček: Naputak školama kako nadoknađivati izgubljene dane vrijedi i dalje

Dr. sc. Marko Košiček, savjetnik ministrice Divjak, rekao je da je Ministarstvo još prije dva tjedna dalo naputak školama kako nadoknađivati izgubljene dane i taj naputak vrijedi i dalje. U njemu su predložena 4 načina nadoknade prioritetom od prvog prema četvrtom.

- Nenastavni dani, subote, skraćivanje školskih praznika i eventualno produžetak nastavne godine. Potraje li štrajk, mnoge će stvari biti stavljene na stol, ali o tome ćemo razgovarati kasnije, rekao je i dodao kako sve škole, pa ni generacije unutar škole nisu u istoj situaciji i ne postoji magična formula koja će riješiti problem svih 1300 škola u RH.

Napomenuo je da su najugroženija skupina maturanti, ali da je i dalje sve pod kontrolom.

- Mi ćemo u procesu razgovora sa svim dionicima, krenuvši od sutra, pokušati naći najbolja rješenja i ponuditi ih školama, imajući, na prvom mjestu, u vidu naše učenike, istaknuo je Košiček.  

Svaki učenik dosad je izgubio od šest do sedam dana nastave

Sindikati su se na opći štrajk odlučili nakon 26 dana u cirkularnom štrajku i pregovora s Vladom, koja im je na kraju ponudila povećanje osnovice plaće za 6,12 posto iduće godine putem TKU-a, izradu analize plaća u javnom sektoru u čijem su okviru i koeficijenti te sporazum o dodatku na plaću od dva posto ako Vlada do 30. lipnja ne izmijeni Uredbu o koeficijentima, što su oni odbili.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak nedavno je izjavila kako vjeruje da će većina škola odraditi najviše šest dana koje treba nadoknaditi tijekom nenastavnih dana i subota. Ako to nije moguće, skratit će se praznici.  To je zadnji korak, a može ga pokrenuti škola ako uputi zahtjev Ministarstvu.
Štrajk do ispunjenja zahtjeva, najavljeni prosvjedi

Mariću žao što se sve "prelama preko učitelja i učenika"

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da se Vlada od prvog dana uhvatila ukoštac s problematikom sustava plaća koji treba mijenjati. Nije htio odgovoriti na prozivanja iz Ministarstva obrazovanja da su za sadašnju situaciju sa sindikatima glavni krivci ministarstva rada i financija. Smatra da iz perspektive građana, odnosno roditelja, djece i učitelja, prosvjetni radnici i njihovi učenici "ovo nisu zaslužili". Žao mu je što se sve "prelama preko učitelja i učenika". "Kada sve skupa gledate, mogu odgonetnuti što se krije iza ovoga svega", naveo je Marić bez objašnjenja na što točno misli. Nije htio precizirati smatra li da netko onda manipulira s učiteljima.



Pauk apelira na sindikalne čelnike da prekinu štrajk

Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk apelirao je na prekid štrajka u školama. Ističe da je Vlada dala maksimum učiteljima i nastavnicima u trenutku prijetnje još jedne globalne krize. Poručuje da promjena koeficijenata nije i ne smije biti "ad hoc" odluka, već ozbiljan pomak koji će biti potpuno usklađen i s mogućnostima centralne države i s unapređenjem obrazovnog sustava.

Grlić Radman: To su toliko tipične slike svugdje u EU-u

Sindikati su najavili brojne akcije. Prva je Potrubi za obrazovanje - na nekoliko točaka u Zagrebu nalazit će se sindikalni aktivisti s transparentima, pa tako i na trasi puta od Sheratona do Arene gdje će se održavati kongres Europske pučke stranke. "To je demokracija i to su toliko tipične slike svugdje u Europskoj uniji, svatko može tražiti svoja prava, međutim, svakako je u interesu i naših školaraca da što prije sjednu u klupe i da roditelji znaju zašto djecu šalju u škole i mislim da je Vlada učinila jako puno", izjavio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.





Kujundžić: Djeca trpe štetu

Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je uoči sastanka užeg kabineta Vlade da bi se učitelji i profesori trebali vratiti na posao i nastaviti razgovarati o plaćama jer, upozorio je, štrajk traje predugo, a djeca trpe štetu. Ustvrdio je kako je Vlada obrazovnim sindikatima u štrajku ponudila najviše koliko je u ovom trenutku mogla te da treba još razgovarati.

Vladina posljednja ponuda sindikatima

Vladina posljednja ponuda sindikatima nudi povećanje osnovice za 6,12 posto iduće godine, izradu analize plaća u javnom sektoru, u čijem su okviru i koeficijenti, te sporazum o dodatku na plaću od dva posto ako Vlada do 30. lipnja ne promijeni Uredbu o koeficijentima. Sindikati traže povećanje koeficijenata složenosti poslova za 6,11 posto kako ne bi zaostajali za drugim javnim službama.