Marševi 'Žene su kičma otpora' u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci i Puli

Međunarodni je dan žena koji se obilježava u spomen na prosvjed na kojem je 15 tisuća tekstilnih radnica 8. ožujka 1857. u New Yorku zatražilo bolje uvjete rada i veće plaće. Pod parolom "Žene su kičma otpora" u Zagrebu je održan 10. Noćni marš povodom Međunarodnog dana žena, a sličan marš održan je i u Osijeku te u Rijeci i Puli. 

Tisuće na noćnom maršu u Zagrebu 

Više od 12.000 ljudi prosvjednim maršom kroz centar Zagreba proslavilo je 8. mart i feminističku borbu koja desetljećima poziva na otpor – patrijarhatu, homofobiji i transfobiji, fašizmu i ratu, priopćio je organizator, Feministički kolektiv fAKTIV. 10. zagrebački Noćni marš pod sloganom 'Žene – kičma otpora' krentao se Frankopanskom, preko Trga bana Jelačića do Zrinjevca, gdje je održan govorni i glazbeni program.

Na zagrebačkom 10. Noćnom maršu sudjelovale su i brojne osobe iz javnog i političkog života među kojima i Arsen Bauk (SDP), Rada Borić (Možemo), predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Matej Mišić (SDP), zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet.

Luiza Bouharaoua istaknula je da je ovogodišnji marš jubilarni, deseti po redu, te da je cilj podsjetiti na važnu ulogu žena u društvu i društvenim pokretima. Naglasila je kako prava koja žene danas imaju nisu darovana, nego izborena dugotrajnom borbom.

– Za pravo glasa, pravo na obrazovanje, osmosatno radno vrijeme, pravo da slobodno odlučujemo hoćemo li i kada imati djecu izborile su se naše pretkinje štrajkovima, blokadama i prosvjedima. Za mnoga od tih prava i danas se moramo boriti, kazala je Bouharaoua.

Dodala je da marš posvećuju svim ženama koje je društvo iznevjerilo te da se zalažu za život bez nasilja, eksploatacije, mizoginije, seksizma, ksenofobije i transfobije te dodala: Marširamo protiv nacionalizma i protiv svijeta u kojem se normaliziraju ratovi i genocid. Marširamo za mir".

Ankica Čakardić iz fAKTIV-a istaknula je da je jedan od ključnih ciljeva marša ukazati na položaj žena na tržištu rada kazavši: "Danas marširamo za radnice, jer se borba za ženski rad ne može poistovjetiti s poduzetničkim uspjehom tek šačice žena. Ženska radnička borba je borba za dostojanstven život većine, za plaće od kojih se može živjeti i za mirovine koje omogućuju dostojanstvenu starost".

Upozorila je da žene i dalje većinom rade u sektorima ključnima za funkcioniranje društva, poput zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi i uslužnih djelatnosti, ali su često potplaćene. Poručila je da organizatorice marša traže ulaganja u javne sustave, dostojanstvene plaće i kraj prekarnih oblika rada.

Bouharaoua je upozorila i na problem nasilja nad ženama: "Danas marširamo za sve žene koje su pokušale otići od nasilnika, ali su ostale bez zaštite. I dalje živimo u društvu u kojem se secira ponašanje žrtve, umjesto da se govori o odgovornosti nasilnika". Dodala je kako nasilje nad ženama nije izoliran incident nego dio šireg društvenog problema.

Ankica Čakardić istaknula je i političku dimenziju prosvjeda: Danas marširamo i za antifašističko društvo. Nacionalisti i rasisti zastrašuju ljude na našim ulicama, napadaju migrantske radnike i prijete našim sugrađanima". Dodala je da građani Zagreba neće pristati na takvu atmosferu te svoje obraćanje završila riječima "Smrt fašizmu, sloboda ženama".

Organizatorice su istaknule da je ovogodišnji marš posvećen i queer zajednici koja je, kako su upozorile, u posljednjih godinu dana sve češće izložena napadima u Hrvatskoj i diljem Europe. Poručile su da takvi pritisci neće proći te naglasile da su promjene moguće kroz zajedništvo i solidarnost.

Marš u Splitu: Dalmacija je borba, Dalmacija smo mi žene

Brojne žene u nedjelju su točno u podne u Splitu obilježile Međunarodni dan žena, najprije ispred zgrade HNK, gdje su održani govori, a kasnije i maršom gradskim ulicama, noseći brojne transparente s porukama, među njima i slogan marša - "Ja sam Dalmacija".

Uz taj, nosile su i transparente - "Jednake pred zakonom-jednake u životu", "Bilo kuda otpor svuda", "Priziv savjesti u vojsku, a ne u bolnicu", "Fight like a girl", "Feminizam ne ubija, feminizam ne vodi ratove", "Odgojit ćemo sinove da ne idu u ratove", "Ja sam solidarna" i brojne druge.

Organizatorice marša su udruga Domine i inicijativa Žene Splita, a slogan 10. marša preuzet je s obnovljenog murala posvećenog heroini splitskog glumišta Zdravki Krstulović.

Nakon okupljanja i uvodnih govora ispred HNK Split, uz glazbenu pratnju Limene glazbe Žrnovnica, formirana je kolona i marš gradom prema Pjaci, gdje je održan završni dio programa. Sudionici povorke su se zaustavili na nekoliko gradskih lokacija među kojima je bila Marmontova ulica i Riva.

Žene su istaknule da žele poslati jasnu poruku solidarnosti, podrške, hrabrosti i borbe za ženska prava "jer one koje marširaju pamte, pružaju podršku i ostaju solidarne, snažne, hrabre, neposlušne i slobodne i one jesu Dalmacija".

Splitske Domine: Ispred nas je jako puno posla

Koordinatorica Udruge Domine Mirjana Kučar je rekla da ne zna koliko su ljudi upoznati s tim da su zadnje riječi Zdravke Krstulović izgovorene na pozornici bile "ja sam Dalmacija", te da nose snažnu poruku otvorene i podržavajuće Dalmacije.

- To je jedan od razloga zašto smo izabrali taj slogan, i njoj u čast, ali i kao poruku. Jer Dalmacija je borba, Dalmacija smo mi žene, Dalmacija je otpor i Dalmacija znači promjene. Poruke marša svake godine podsjećaju da se o pravima žena još uvijek mora govoriti glasno i javno, poručila je Kučar.

- Zaboravili smo da je ovaj dan krenuo kao dan borbe za radnička prava i položaj ekonomskih žena u Hrvatskoj. Mislim da nikad nije bio više doveden u pitanje, a manje se o njemu govorilo nego kao što se govori sada. Da ne kažem da je tu poruka nasilja koja se odnosi sigurno i na našu lokalnu, regionalnu i nacionalnu Vladu. Ove godine do kraja, znači do 5. prosinca, trebamo uskladiti preporuke vijeća stranaka o implementaciji Istanbulske konvencije, a dogodine, do 14. lipnja, moramo uskladiti direktivu o nasilju nad ženama koja zahtijeva od lokalnih vlasti, između ostalog, da osiguraju kontinuitet financiranja skloništa, sigurnih kuća, savjetovališta i drugih servisa za žene koje su pretrpjele nasilje. Puno smo napravili, ali jako, jako, jako puno posla je ispred nas, naglasila je izvršna koordinatorica udruge Domine.

- Stvari kontinuirano idu na bolje. Mi zaista primjećujemo da se i u zakonodavnom smislu događaju bitne i pozitivne promjene, međutim ono na što stalno ukazujemo i zbog čega smo tu je da te pozitivne zakonske odredbe nažalost slabo provodimo i zbog toga još uvijek nam je mjesto u borbi i još uvijek nam je mjesto u ženskom maršu, rekla je Maja Šintić, vijećnica u Gradskom vijeću Šibenika (Možemo!).

- Smatramo izuzetno bitnim da se sve žene uključe u borbu za jednaka prava i jednakopravnost koja nam svima znači, znači će našim kćerkama. Značilo je našim nonama i kroz život smo zapravo svi vidjeli koliko ta nejednakost žena u odnosu na muškarce otežava živote i njima i nama, istaknula je Ivana Pačić Unković, Korčula.

Rijeka: Noćni marš pod motom "Nema antifašizma bez žena"

Noćni marš u središtu Rijeke odvijao se pod geslom "Nema antifašizma bez žena",a prosvjedni hod su organizirale lokalne feminističke organizacije i građanske inicijative na čelu s udrugom SOS Rijeka s porukom da trajna sloboda i ravnopravnost žena ne mogu biti izborene bez stvarnog antifašizma.

Tristotinjak sudionika Noćnog marša prošlo je mirno trasom od Spomenika oslobođenja na Delti, preko Korza, do Art-kvarta Benčić. gdje je priređen program. Sudionice su nosile transparente s porukama poput "Spremne smo za dom bez nasilja, a vi?", "Svaki tjedan drugi pogreb jedan", "Mi hodamo jer neki kleče", "Jedino pred kim bih kleknula je žena" ili "Krv naših sestara na svačijim je rukama", a na čelu povorke je bio natpis s geslom manifestacije "Nema antifašizma bez žena".

Organizatorice Noćnog marša u Rijeci željele su na ovaj način istaknuti, kako su navele, "neraskidivu povezanost antifašizma i borbe za ženska ljudska prava, te aktualne društvene izazove vezane uz radna prava i ekonomsku sigurnost žena, reproduktivnu pravdu i autonomiju nad vlastitim tijelom, nužnosti suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja i diskriminacije u društvu, kao i svakog oblika fašizma".

Pula: Osmi mart nije dan poklanjanja cvijeća, nego dan borbe

Iz Pule su pak na maršu okupljeni poručili kako je "osmi mart ponajprije dan borbe za radnička i socijalna prava, a ne tek simbolično darivanje cvijeća".

Istaknuli su kako je riječ o danu radnica, kada se glasno zahtijevaju dostojanstvene plaće, sigurni uvjeti rada te pravo na štrajk i sindikalno organiziranje. Stoga je poruka s pulskog okupljanja bila jasna - bez rada žena nema društva, a nevidljiv, potplaćen i obezvrijeđen rad, bilo na radnom mjestu ili u kućanstvu, više se ne prihvaća.

- Osmi mart za nas nije dan poklanjanja cvijeća, nego dan borbe. To je dan radnica i dan kada jasno i glasno tražimo radnička prava, dostojanstvene plaće i sigurne uvjete rada. Naša prava nisu poklonjena, ona su izborena i za njih se moramo nastaviti boriti, poručile su organizatorice skupa podsjetivši kako je "Pula grad ponosne prošlosti te se na ovaj dan prisjeća i hrabrosti žena koje su se suprotstavile fašizmu".

Osijek: Ravnopravnost žena još uvijek nije postignuta, napredak postoji

Sudionici osječkog Noćnog marša krenuli su u koloni od Trga Slobode, središtem grada, do Parka kralja Držislava, gdje je organiziran prigodni program. Na transparentima koje su nosili, među ostalima, pisalo je "Stop obiteljskom nasilju", "Žene ne traže privilegiju, već prava", "Stop femicidu" te "A di si ti bio 08.03.?"

Ravnopravnost žena još uvijek nije postignuta, napredak postoji, ali u odnosu na godinu u kojoj živimo je beznačajan, poručeno je iz Osijeka. Članica inicijative "Žena s glasom" Mia Pucić izjavila je novinarima kako postoje zakoni koji reguliraju ovu problematiku, ali da njihova provedba zakona ne funkcionira dobro.

- Mislim da se svaka žena barem jednom osjetila nejednakom ili neravnopravnom samo zato što je žena. Zahtjevamo prvenstveno da institucije rade svoj posao, da omoguće da se svaka žena osjeća sigurno, da ima pravo na brzu zaštitu i da je sustav prepoznaje kao jednaku muškarcima, poručila je Pucić.

Članica Udruge "Adela" Maja Celing Celić kazala je kako i na današnji Dan žena ponovno treba spomenuti slučaj ubojstva osječke studentice Mihaele Berak, koju je usmrtio policajac Marko Smažil. Podsjeća kako je od ubojstva prošlo dvije i pol godine, da je osječki Županijski sud u ožujku prošle godine donio prvostupanjsku presudu, ali krajem siječnja ove godine ta presuda ukinuta, navodno zbog proceduralne pogreške.

- Time se obitelj Berak nalazi u produžetku agonije, a žrtvama nasilja se šalje poruke kako je pravda spora, a pitanje je, je li uopće i dostižna, ocijenila je Celing Celić.

Posebni programi u Zagrebu

I u Zagrebu su organizirani posebni programi u gradskim parkovima koji su prošle godine dobili imena po iznimnim ženama. Prigodni program uz Dan žena održao se tako u parkovima Vesne Krmpotić i Stanke Kovačić in der Mühlen. U organizaciji Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, osmišljen je kao spoj edukacije, umjetnosti i aktivizma. Cilj je dodatno vidljivim učiniti doprinos žena koje su oblikovale kulturni i društveni identitet Zagreba.

- 1975. dosta kasnije UN priznaje dan žena kao službeni praznik i evo danas 51 godinu nakon toga dana marširamo. I nadam se da će ta borba donijeti mnogo ženama i da će žene uistinu postati ravnopravne u svakom smislu riječi, rekao je Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba.