O poraznim rezultatima PISA testova

Boris Jokić za portal HRT-a komentirao je porazne rezultate hrvatskih učenika na PISA testovima. U čitalačkoj pismenosti Hrvatska je na 29. mjestu u ukupnom poretku od 77 zemalja, u matematičkoj pismenosti na 40. od 78 zemalja, a u prirodoslovnoj pismenosti je na 36. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja. 

●  Hrvatski učenici loše prošli na PISA testovima

- Ovi rezultati govore da u prethodnih 13 godina nije došlo do značajnih promjena u našem obrazovanju, što smatram dugoročno vrlo problematičnim za razvoj Hrvatske. Na rezultate utječu različiti čimbenici od kojih su glavni vezani uz oblike poučavanja, učenja, organizacije nastavnog procesa i vrednovanja. U svemu tome glavnu ulogu igra obrazovna politika koja odbacuje dugoročne promjene i vodi se sitnim interesima, kaže Boris Jokić.





- To se događa i trenutačno sa Školom za život jer ovakva reforma neće donijeti pozitivne rezultate. Iz nje su izbačeni svi elementi koji su trebali pomaknuti hrvatsko obrazovanje prema naprijed: novi sustav ocjenjivanja i vrednovanja, objektivnija mjera rada učenika i nastavnika, izbornost u gimnazijama, drukčije strukovno obrazovanje, novi oblici organizacije nastave, naglasak na životnim znanjima i vještinama, posebna rješenja za darovite i učenike s teškoćama. Sve to zamijenjeno je kozmetičkim promjenama i izrazito nepripremljenim uvođenjem u škole, što je rezultiralo time da deseci tisuća učitelja 25. 11. skandiraju „Dolje Loomen“. Potrebno je vratiti se početnim postavkama Cjelovite kurikularne reforme i zajednički raditi na pripremljenoj primjeni tih cjelovitih rješenja, dodaje.

"Već 12 godina nema pomaka u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti, a u prirodoslovnoj je uočen negativan trend?"

- To je posebno zabrinjavajuće. Zar nikoga tko vodi ovu zemlju ne zabrinjava 31,2% hrvatskih petnaestogodišnjaka matematički funkcionalno nepismeno, a u prirodoslovnoj se taj postotak nepismenih povećao s 17% u 2006. na 25,3% u 2018.?  Zar to nije razlog da se tomu posveti posebna saborska sjednica umjesto da se razgovara o Drugom svjetskom ratu, da se međusobno vrijeđa?Budućnost Hrvatske nalazi se u tim rezultatima koje će politika uvelike ignorirati ili će ih pokušati upakirati u PR celofan, smatra Jokić.

"Koeficijente će dobiti, a što je s boljim obrazovanjem?

- Financijski status odgojno-obrazovnih radnika važan je dio promjena u obrazovanju, ali on nije jedini. Ključno je pripremiti škole za promjene. Doći do ljudi. Objasniti im što se želi učiniti. Intenzivno raditi kako bi promijenili način poučavanja te posebice vrednovanja i ocjenjivanja. Također važno je profesionalizirati zanimanja u obrazovanje tako da se tim ljudima da autonomija, ali i da se od njih zahtijeva profesionalnost u obavljanju posla te da ih se odmakne od političkih pritisaka kojima su izloženi.

"Hrvatska može sve, samo da političari shvate" 

K tome treba raditi i na uvjetima rada, ali to nije kupnja desetaka tisuća zastarjelih tableta iz kineskih skladišta. To je rad na smislenom i sustavnom opremanju škola. Najbolje od svega jest da Hrvatska sve to može napraviti, samo da političari shvate da su promjene u obrazovanje sustavne, da je potrebno strpljenje i mudrost, da su vrlo prolazni i trebaju raditi za opće dobro. Hrvatska po svojim potencijalima može biti pri vrhu zemalja EU-a na PISA ispitivanjima, zaključuje Jokić.


Matijević: Prilika za poboljšanje na PISA testovima upravo propuštena

Jednu od brojnih prilika za poboljšanje budućih rezultata na PISA testovima upravo smo propustili, a to je bila izmjena načina nagrađivanja profesora većim plaćama, smatra Marko Matijević, glavni urednik portala srednja.hr.

- Ako zadržimo postojeći sustav koeficijenata, koji plaće temelji na imenu radnog mjesta, a ne prema rezultatu rada, ne možemo očekivati bolje rezultate. Trenutačni pravilnik o napredovanju promovira u mentore i savjetnike one koji ispunjavaju niz administrativnih stvari koje često ne uključuju rad s učenicima, ističe.

Dojam štrajka mi je, dodaje Matijević, da su profesori htjeli artikulirati brojne probleme i loše uvjete u obrazovnom sustavu, ali sindikati su napravili komunikacijsku grešku te sve to sakrili iza koeficijenta 6,11, koji na kraju nije ostvaren za sve i kako su htjeli.

- Platna lista bit će bolja, i to je dio poboljšanja uvjeta, ali ostaje gorčina jer smo protekla dva mjeseca potrošili na nešto što dugoročno gledano neće potaknuti najvažniji javni sustav prema naprijed, navodi Matijević.