Premijer o početku predsjedanja Vijećem EU

S prvim minutama 2020. godine Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Europskom Unijom. Tim povodom u Banskim dvorima održana je konferencija za novinare.

Premijer Andrej Plenković naglašava kako postoje 4 temeljna stupa kako Hrvatska vidi doprinos aktivnostima unije u sljedećem razdoblju.

- Mi smo na početku novog uspostavljenog institucionalnog ciklusa. Naš kontekst predsjedanja je vrlo specifičan i zahtjevan. Očekujemo da Europska komisija svoj zakonodavni plan predstavi do kraja siječnja. Nakon toga će Hrvatska pratiti zakonske prioritete komisije, različita tijela. Od ministarskih razina, preko predstavnika i 250 radnih skupina koje postoje na stručnoj i operativnoj razini, kaže Andrej Plenković.





Europa koja se razvija

 - Tu je sve ono što možemo staviti u kontekst gospodarskoga rasta i razvoja svih članica Europske unije. Jačanja gospodarstva, tržišta rada i konkurentnosti u kontekstu globalnih trgovinskih odnosa. Zalagat ćemo se za politiku kohezije. Važna je politika demografske revitalizacije. Na našu inicijativu ta je politika uvrštena u strateški program Unije koji je usvojen u lipnju. Temu koja je problematična i značajna za pola članica unije staviti na europsku agendu, staviti  na razinu i vidjeti koje mjere možemo na kraju mandata iduće komisije predstaviti kao svojevrsni katalog mjera, rješenja, uspješnih politika za prevladavanje problema koje brojne zemlje imaju, naglašava predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Europa koja povezuje

Plenković smatra kako je pitanje povezivosti ključno pitanje srca Europske unije u kontekstu 4 slobode i u kontekstu jačanja i povezivanja kad je riječ o prometnoj infrastrukturi, energetskoj infrastrukturi i digitalnoj povezanosti.

Europa koja štiti

- Prioritet je sigurnost građana Europske unije bilo da je riječ o unutrašnjoj sigurnosti ili vanjskoj.  Postoji niz prijetnji koje postoje danas u globalnom svijetu, od terorističkih prijetnji, kibernetičkih prijetnji do hibridni prijetnji. Važno je sprečavanje ilegalnih migracija kao jednog od aspekata, za Hrvatsku vrlo važan. To se odnosi i na naše aktivnosti u ispunjavanju dobivanja pozitivne odluke na razini Vijeća za članstvo u schengenskom prostoru, naglašava Andrej Plenković.
Predsjednik Vlade kaže kako je izgradnja unije kao prostora sigurnosti i pravde vrlo važna.

- Usvojit će se strateški dokument za vrijeme našeg predsjedanja koji se odnosi na područje pravosuđa i unutarnjih poslova za pet godina. Riječ je o političkim smjernicama koje ćemo u naše vrijeme nadovezati kao programe koji su bili iz Tamperea, Haaga i Stockholma, a odnosit će se na kontrolu migracija, granica, politiku azila, sigurnost i vladavinu prava, dodaje Plenković.

Utjecajna Europa na globalnoj razini.

- Želimo gospodarsku snagu unije, da sa snagom svojih članica projiciramo utjecaj na globalnoj razini kroz sve politike. Kroz vanjsku politike, sigurnosnu politiku, trgovinsku politiku, razvojnu politiku i politiku dostavljanja humanitarne pomoći. Djelovanje kroz multilateralne organizacije i jačanje globalnog utjecaja unije. Ovdje se radi o pitanju sigurnosti, odnosa Europske unije i NATO-a, naglašava Andrej Plenković.

Premijer Plenković naglasio je da postoje 4 važne teme u funkcioniranju u sljedećem razdoblju.





Brexit

-
Politička tema koja je sad na dnevnom redu. Očekujemo da procedure na strani Ujedinjenog Kraljevstva budu dovršene do kraja siječnja kada je riječ o trećem čitanju, ratifikaciji uređenog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz unije. Nakon toga slijedi procedura na strani članica. Mi ćemo imati raspravu o toj temi na Vijeću na kojem će biti ministar Grlić Radman. Prije toga će se očitovati i Europski parlament i nakon toga će u pisanom obliku nakon što sve instance u UK prođu dobro, a politički gledano, izgledno je da tako bude, biti riješene na Vijeću i Europskom parlamentu i 31. siječnja da će Ujedinjeno Kraljevstvo prestati biti članica Europske unije. Naša zadaća je da zajedno s Vijećem i Europskom komisijom koordiniramo tijekom veljače, napravimo prijedlog pregovaračkog okvira, sveobuhvatnog za buduće ugovorne odnose, između Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije.

Pregovori o višegodišnjem financijskom okviru

- U političkom smislu, to je najvažniji dosje kojim će se Hrvatska baviti sljedećih mjeseci. U praksi se radi o 45 zakonskih akata koji se trebaju usvojiti na temelju prijedloga komisije u suradnji Vijeća i Europskog parlamenta. Radi se o europskom proračunu za sedmogodišnje razdoblje od 2021.-2027.  Sve što se usvoji u tom okviru reflektira se na sve politike unije. Na financiranje tih politika, na poljoprivredu, na ruralni razvoj, ribarstvo i koheziju politiku. Ključnu ulogu će imati Charles Michel, a mi ćemo pomagati da se dođe do određenog kompromisa između konzervativnijeg djela članica unije i želja za povećanjem ulaganja. Mi želimo nastavak kohezijske politike, poljoprivredu i ruralni razvoj.

Plenković smatra kako je bitna strategija uvođenja Eura gdje Vlada ide korak po korak prema ostvarenju cilja.

- Pripremili smo akcijski plan koji ide uz naš europski tečajni mehanizmom, koji obuhvaća 6 područja politika, 19 mjera i 9 institucija koje se provode od srpnja do sada. Želimo da se taj plan završi do kraja predsjedanja i da se tijekom njemačkog predsjedanja omogući odgovarajuća odluka, na razini Eurogrupe, da Hrvatska postane dio europskog tečajnog mehanizma, naglašava predsjednik Vlade, Andrej Plenković.

Zagrebački sastanak na vrhu

- Sastanak svih šefova Vlada unije i šefova i vlada jugoistoka Europe koji će se održati u Zagrebu u svibnju. Sastanak je na Hrvatsku inicijativu, da 20 godina nakon prvih zagrebačkog sastanka, koji je otvorio europsku perspektivu, koji je otvorio europsku perspektivu zemalja jugoistoka Europe. Mi smo tada bili s druge strane stola, a tada je bilo samo 15 članica Europske unije, da pogledamo što se u međuvremenu u tih 20 godina dogodilo.

Politika proširenja

Plenković ističe kako je Hrvatska jedina koja je prošla put od pristupanja, da postane članicom pa da u sedmoj godini članstva preuzima predsjedanje članstvom Europske unije.

- To je politička snaga jačanja međunarodnog položaja Hrvatske. Želimo da države koje su u našem susjedstvu vode računa o gospodarskom elementu.  Strateški interes je približavanje BiH, Europskoj uniji. Nema te organizacije koja bi Hrvatskoj pomogla u razvoju u svakom segmentu kao što je članstvo u Europskoj uniji, naglašava Andrej Plenković.

Plenković je istaknuo kako je vrlo bitno upoznati građane s procesom predsjedanja Vijećem Europske unije, upoznati građane s vanjskom politikom, informirati javnost kroz medije i podići tako na višu razinu.

Predsjednik Vlade, Andrej Plenković kaže kako troškovi predsjedanja Vijećem Europske unije iznose od 55-60 milijuna eura, što je u okvirima planiranog.

Velika crvena kravata na spomeniku banu Josipu Jelačiću

Na glavnom zagrebačkom trgu postavljena je velika crvena kravata na spomenik banu Josipu Jelačiću. Postavila ju je Kravat pukovnija. Na taj način simbolično se obilježava povijesni trenutak za Hrvatsku - početak predsjedanja Vijećem Europske unije.





Markotić: Izglasavanjem financijskog okvira Europske unije ušli bismo u povijest

Gost emisije Studio 4 bio je Gordan Markotić, veleposlanik, koji je govorio o ulozi Hrvatske u predsjedanju Vijećem Europske unije. Ističe kako hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije nadilazi sve planove i pretpostavke.

- Kad smo 2013. postali članica EU-a, nismo znali da ćemo 2020. godine predsjedati Europskom unijom. Zbog izlaska Velike Britanije iz Europske unije, braxita, mi smo uletjeli na njihovo mjesto i dobili mogućnost predsjedanja Vijećem EU-a. Nitko nije mogao očekivati da će se u tako kratkom vremenu, što smo u uniji, dogoditi da će Hrvatska predsjedati Europskom unijom. Istina je da se radi o rotirajućem predsjedanju, ali radi se o ispitu zrelosti za sve članice EU-a. Mi smo posljednja država koja po prvi put predsjeda Vijećem Europske unije, objašnjava Markotić.

Svečani početak predsjedanja na međunarodnoj razini je 15.1. u Bruxellesu.

- To je tradicionalno, održava se svečani koncert. Datum je izabran iz više razloga. To je međunarodno priznavanje Hrvatske. Dan mirne reintegracije Podunavlja, imali smo puno razloga za odabir 15.1. za svečani početak predsjedanja, ističe veleposlanik Gordan Markotić.

Za vrijeme hrvatskog predsjedanja, Britanija će izaći iz Europske unije.

- To je povijesni datum. Nastavljamo temu financijskog okvira Europske unije.  Izglasavanjem financijskog okvira Europske unije, ušli bismo u povijest vezano za predsjedanje jedne države Europskom unijom. 




Trkanjec: Predsjedavajuća zemlja ima značajan utjecaj

Gostujući u emisiji Studio 4, Željko Trkanjec, urednik portala Euroactiv.hr, komentirao je važnost i ulogu predsjedanja Vijećem Europske unije.  

Lisabonski sporazum je uspostavio sustav predsjednika Vijeća Europske unije, kojim je definirano da se postigne jedan kontinuitet u politikama.

- Prije su te politike imale zemlje predsjedavajuće, pa su bili veliki rezovi. Time je u određenoj mjeri smanjen utjecaj predsjedavajuće zemlje, ali predsjedavajuća zemlja i dalje ima značajan utjecaj. Sve ovisi koliko se pojedina zemlja nametne, objašnjava Željko Trkanjec.

Finska su u proteklih 6 mjeseci nije nametnula. Finska se fokusirala da se sve radi u Bruxellesu i veći dio posla prepustili Bruxellesu. Hrvatska planira veći dio posla smjestiti u Zagreb i pokušati dati svemu tome pečat.