Što 2020. znači za hrvatsku radnu snagu

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović ukratko je za emisiju Hrvatskog radija "U mreži Prvog" pojasnio što znače nove mjere aktivnog zapošljavanja koje su u primjeni od danas. Dotaknuo se i nekih budućih mjera, koje je komentirao i Davor Majetić (HUP).

● Od 1. siječnja lakše do potpisa ili raskida ugovora s teleoperatorima

Aladrović je, govoreći o mjerama aktivnog zapošljavanja, kao novost istaknuo ukidanje stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Povećane su potpore za zapošljavanje. Uvedeno je nekoliko novih vrsta potpora za usavršavanje i obrazovanje. Ovisno o indeksu razvijenosti podizat će se potpore za samozapošljavanje, više potpore ići će slabo razvijenim područjima. Te potpore sada iznose oko 75.000 kuna za one iz 7. i 8. razreda indeksa razvijenosti do 100.000 kuna za one od 1. do 4. razreda. Potpore koje su pokazale učinkovitost, poput "stalnog sezonca" , zadržane su bez promjena, rekao je.

Ukidanje SOR-a

Mjera pripravništva je kompenzacijska mjera za ukidanje stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), koja ostavlja mogućnost u realnom sektoru da se do 50 posto bruto plaće sufinancira od strane HZZ-a, rekao je Aladrović, dodavši:

- Omogućili smo da i oni koji imaju do 6 mjeseci radnog staža, ali nemaju puni odrađeni pripravnički staž, mogu konzumirati tu mjeru pripravništva za određene dijelove javnog sektora, primjerice sektor obrazovanja, zdravstva i kulture. Smatramo da je to nagrađivanje i plaćanje rada puno bolja mjera nego što je to stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. I na tome ćemo zapravo temeljiti onaj početni ulaz na tržite rada za mlade osobe, rekao je.

Davor Majetić iz Hrvatske udruge poslodavaca kaže kako je mjera SOR-a, koliko god je po njegovu mišljenju bila dobra, nudila premalu kompenzaciju da bi ponudila interes ljudi.

- Danas govorimo da nam nedostaju ljudi, vještine su u drugom koraku, "Samo mi dajte nekoga tko želi raditi pa ćemo ga mi naučiti". U tom smislu mislimo da je mjera SOR-a ispunila svoju funkciju i da se trebamo okrenuti upravo ovim elementima kao što je pripravništvo jer se onda može ponuditi jedna tržišna plaća koja će onda mlade ljude prije svega motivirati da se zaposle i da ne razmišljaju o nekim drugim opcijama. S druge strane, država financira opet 50 posto tako da i dalje postoji potreba za pripravnicima i mi ćemo i dalje investirati u te mlade ljude da nauče raditi svoj posao, rekao je Majetić, dodavši da u Hrvatskoj postoje dvije vrste potreba za radnom snagom. 

- To su elementarni poslovi kao što je čišćenje, konobari, dostava, građevina itd. Jedan dio ovih koji rade po uredima, koji će se automatizirati, potrebe za njima ima sve manje, rekao je, dodavši kako će zbog toga biti potrebe za ljudima koji se razumiju u digitalizaciju i snalaze se u novim okolnostima.

Pritom, pojašnjava, ne misli na informatičare, nego na ljude koji će se znati koristiti novim tehnologijama i biti u tome efikasni. Zato je, kaže, mjera obrazovanja vrlo bitna. Obrazovanje i prekvalifikacija trebali bi, kaže, "motivirati oko 120.000 nezaposlenih u Hrvatskoj da se vrate ili uključe na tržište rada, da se maknu iz pozicije čekanja posla u poziciju u kojoj se pripremaju za tržište rada". Majetić kaže i kako s Vladom trebaju što prije razgovarati oko promjena Zakona o radu.

Što se tiče mjera aktivne politike zapošljavanja u 11 mjeseci prošle godine bilo je oko 29 tisuća novouključenih osoba. Za to je utrošeno oko milijardu i 52 milijuna kuna, a toliko će otprilike biti utrošeno i ove godine, rekao je Aladrović, napomenuvši da na to ne treba gledati kao na trošak, nego investiciju u potencijalni rast hrvatske ekonomije.

Dva su problema, nastavio je Aladrović:

- Jedan je kroničan nedostatak osoba koje su voljne raditi, a s druge strane imamo nedostatak određenih vještina. To su oba kriterija koja moramo paralelno rješavati kroz mjere koje se tiču usavršavanja i obrazovanja, kako zaposlenih tako i nezaposlenih osoba, rekao je.

Na pitanje mora li se nezaposleni javiti ako ga zovu s burze za usavršavanje i obrazovanje i prijete li im sankcije ako se ne odazovu, odgovara:

- To su individualni slučajevi kada djelatnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje procjenjuju tko je adekvatan kandidat za pojedina obrazovanja, to je selektivan pristup. Ove godine smo stavili između ostalog i aktivacijske programe koji su u trajanju dva mjeseca za one teško zapošljive skupine koje uopće treba prilagoditi na to da se u nekom trenutku mogu uključiti na tržište rada. Oni koji su dugo nezaposleni i koje je teško zaposliti su uglavnom niže stručne spreme, rekao je.

Zakon o strancima

Kvote napuštamo ove godine kada se donese Zakon o strancima. Poslodavci su tražili godinama da se pređe na tzv. slovenski model, koji bi trebao omogućiti da poslodavac u potrazi za radnom snagom od Zavoda dobije određenu potvrdu da tih radnika nema na tržištu radnika u Hrvatskoj i da s tom potvrdom automatski postoji dozvola da se radnici uvezu. Njima je, istaknuo je, cilj zaposliti prije svega ljude iz Hrvatske. No kada ne mogu naći radnu snagu, da idu na uvoz radne snage.

Namjera je bila da Zakon o strancima bude donesen do 1.1. 2020. godine no Vlada je u komunikaciji s poslodavcima uočila određene nelogičnosti i probleme za poslodavce koje Vlada nije željela uzrokovati, pa su taj rok za donošenje tog zakona odgodili za drugi kvartal ove godine, rekao je Aladrović. Dok se zakon ne izglasa, donijeli su kvote koje imaju privremeni karakter. Smisao zakona o strancima, kaže Aladrović, je aktivacija domaće radne snage.

- Procijenili smo da nam je ove godine potrebno oko 78 tisuća novih radnika. To nisu procjene koje su nastale odokativno, nego nakon analize i razgovora sa socijalnim partnerima za koje se smatra da imaju bolju mogućnost procjene za tom potrebom. Zakon o strancima zamišljen je tako da prvo aktiviramo domaću radnu snagu, a ako je nema na tržištu, tada ne postoji nekakav kumulativno maksimalan broj radnika koji se može uvesti, nego može doći onoliko radnika koliko je potrebno ekonomiji, pojasnio je. 

Zakon o radu

Govoreći o Zakonu o radu, ministar Aladrović komentirao je kako postoje određeni disonantni tonovi između zainteresiranih strana. Vlada je, kazao je, razgovarala sa sindikatima i ispunili su se uvjeti da se vrati Gospodarsko-socijalno vijeće, u Vladi očekuju da će tijekom siječnja ponovno imati obnovu rada GSV-a. Jedna od tema za GSV je i Zakon o radu.

- Mi smo svjesni da je Zakon o radu potrebno mijenjati. Svjesni smo da je to jedna od zakonskih regulativa koja može značajnije utjecati na ekonomiju, rekao je, dodavši kako prema stanju kakvo je sada ne pratimo svjetske trendove što bi moglo utjecati na konkurentnost.

Radnik danas

Govoreći o izazovima Zakona o radu, Majetić je spomenuo kao primjer sve veći pritisak na radnike da djelomično rade i od kuće, što današnji zakon ne dozvoljava u onoj mjeri u kojoj bi trebao i to stvara velike proceduralne probleme onima koji to rade, rekao je. To ima veze i s demografijom, nastavlja.

- Zašto ne omogućiti obiteljima s malom djecom rad od kuće, da im karijera ne bude prepreka u planiranju obitelji?, pita i zaključuje kako je to samo jedna od puno mjera o kojima treba razgovarati kada je Zakon o radu u pitanju.

Rad nedjeljom

- Radi se o izmjenama Zakona o trgovini u kojem bi se određeni broj nedjelja ostavio kao neradne nedjelje u godini. U ovom trenutku se razmišlja o 8 do 12 nedjelja. Ono što je nekakav uzor je austrijski model, ali definitivno je da je potrebno uključiti sve zainteresirane strane. Mogli smo čuti reakcije poslodavaca, ja očekujem da će o ovoj temi biti dodatnih rasprava, od toga kako, koliko i što mijenjati, ali i kakva će biti kompenzacija prema radnicima ako se radi ili ne radi nedjeljom. Mislim da tu treba uključiti i poslodavce da vidimo što oni imaju za reći, rekao je ministar Aladrović.

Majetić dodaje:

- Ja bih promijenio paradigmu. Rad nedjeljom, ali ne dućana nego radnika. Koliko radnik može nedjelja raditi? Da se razgovara više o tome nego da se zabrani rad nedjeljom, poručio je.

Pogledajte video: