Milina U mreži Prvog: Fokus je na pomoći grčkoj policiji

Jučer su čelnici Europske unije obišli grčko-tursku granicu. Počela je međuparlamentarna konferencija o sigurnosti u Zagrebu. Danas će se u Bruxellesu održati sastanak ministara unutarnjih poslova, a u petak sastanak ministara vanjskih poslova u Zagrebu. Sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost najavljena je za sljedeći tjedan. Ključna je tema migrantska kriza. Stanje na granicama prati se iz sata u sat. Prema nekim informacijama, migranti se nakon neuspješnog pokušaja prelaska grčko-turske granice vraćaju u unutrašnjost Turske.

Je li Europska unija spremna za pregovore s turskim predsjednikom? Koliko želi olakšati probleme migranata, a koliko samo želi zaštititi soje granice od njihova dolaska? Hoće li situacija eskalirati ili ide prema dogovoru? Gdje je tu Hrvatska?

O tome su u emisiji U mreži Prvog urednice i voditeljice Jasmine Popović razgovarali gosti - Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu, Nikola Milina, glavni ravnatelj policije, i Denis Avdagić, geoplitički analitičar.



Tonino Picula rekao je da se jučer doista dogodila politička mobilizacija vrha Europske unije, koja je, dodaje, za razliku od nekih drugih situacija, promptno reagirala na najavu nove eskalacije migrantske krize.

- Poruke koje su poslane na neki su način govorile da je EU naučio nešto iz svoje prošlosti. Meni je osobno žao što takvih akcija nije bilo 2013., 2014. i 2015. kada je jedna druga članica bila pod izrazitim migrantskim pritiskom, a riječ je o Italiji. Tada su talijanski zastupnici u Europskom parlamentu upozoravali da Italija ne može ostati sama suočena s jednim besprimjernim priljevom migranata iz Libije. No tada ih nitko nije slušao. Dapače, tada se inzistiralo na strogoj primjeni Dublinskog pravila, prema kojemu se zemlja u koju migranti prvo stupe mora pobrinuti za njihovo evidentiranje i poslije integriranje. Sve je to išlo do granice pucanja i vidjeli smo da jedna takav migratorni pritisak na jednu od članica dovodi do ozbiljnih političkih promjena u samoj Italiji i izazvalo je to ozbiljne probleme u funkcioniranju europskih institucija, koje su se pokazale potpuno nespremnima, a političari su bili zatečeni, objasnio je Pucula. Dodao je da smo tada "svjedočili porastu političkih opcija koje su preko migrantskog pitanja željele istaknuti neke druge političke vrijednosti koje su često potpuno suprotne od onoga na čemu se Europska unija bazira".

Kaže da su "očito iz svega toga neke lekcije izvučene i naučene".

- Jučer se na grčko-turskoj granici dogodila jedna vrsta summita koji na neki način najavljuje da se ipak neće ponoviti 2015., što ne znači da smo izašli iz zone političko-sigurnosnog rizika koji se opet iz istog pravca, ovaj put govorimo o Turskoj, nametnula Europskoj uniji, ističe Picula.

Voditeljica je rekla da se dosta unisono mogu čuti ocjene da je ovo situacija u kojoj Turska ucjenjuje Europsku uniju, na što je Denis Avdagić rekao da se ne bi mogao složiti s tim ocjenama.

- Teško da bih se složio da se ovdje radi o ucjeni, mislim da se prije svega radi o jednoj ishitrenoj odluci predsjednika Erdogana  koji je doživio jedan malo snažniji udarac u broju turskih žrtava u Siriji, ali nije dobio od EU-a ono što je sasvim sigurno očekivao, a to je podrška njegovim aktivnostima, odnosno aktivnostima Turske u Siriji i stvaranju jedne, kako to oni kažu, humanitarne zone u toj zemlji. Govorilo se o tome da će Turska otvoriti svoje granice, ali ovo što se do sada događa prilično je mlako. Ne događaju se velike tenzije do kojih je moglo doći da je doista krenuo onakav val o kojem se u Turskoj govorilo - stotine tisuća ljudi na granicama Grčke i Turske, ustvrdio je.

Kaže da se na grčko-turskoj granici uglavnom ne nalaze Sirijci.

- To su ljudi koji, koliko se može čuti, govore turski, dakle, žive ondje već neko vrijeme. Radi se jednim dijelom o Sirijcima koji su već jedno vrijeme u Turskoj, jednim dijelom o Afganistancima, Pakistancima... To su ljudi koji su prvi uhvatili tu reakciju, može se reći medijsku, i pokušali, pod navodnicima, profitirati od toga i ući u EU. U tome nisu uspjeli, rekao je Avdagić.

- Važno je istaknuti da poruke koje su upućivane od većine europskih čelnika, izuzet ću iz toga Grčku, nisu udarale direktno na Tursku i bile su pomirljive. To je ono što je važno. Mislim da u ovom trenutku treba zadržati hladnu glavu, odnosi Grčke i Turske nisu jako dugo dobri , ali Europa tu mora zadržati hladnu glavu i biti voljna i spremna razgovarati dalje s Erdoganom jer jedan takav autokratski vladar može odlučiti da i drugačije reagira nego što je sada. Ovo je više bila predstava za medije nego stvarni udar, ali, nažalost, moramo reći da se ipak radi o ljudskim životima, ljudskim tragedijama, jako je tužno to što se događa i ide na dušu svima onima koji su odgovorni za to, poručio je. 

Što će sada biti sa svim tim ljudima, kamo će se oni vratiti, smatra Picula, treba pitati onoga koji je ovu krizu stvorio - turskog predsjednika Erdogana. Kaže da će mnogo toga ovisiti o sutrašnjem sastanku ruskog predsjednika Putina i turskog predsjednika Erdogana.

- Europska unija ne smije dopustiti da bude samo kolateralni promatrač i onaj koji će plaćati cijenu njihovih dogovora ili izostanaka dogovora, poručio je.

Milina kaže da je hrvatska policija već sada prisutna na terenu i na svim granicama.

- Mi imamo 19 službenika i prije ovog događaja raspoređenih na granicama od Turske i Grčke do Bugarske pa prema našim granicama, jer i ovo su vanjske granice Europske unije, i mi definitivno aktivno pratimo stanje. Moram naglasiti da nije došlo do većeg priljeva migranata, suprotno nekim najavama. Kao što je već rečeno ovdje, ne radi se tu o izbjeglicama i Sirije. I mi to stalno komuniciramo da je cijeli ovaj migracijski pritisak, koji traje već duže vrijeme, dosta potican snažnim kriminalnim mrežama. Hrvatska policija profesionalno štiti hrvatske granice, a vidimo sada da i Grčka štiti svoje granice i ne možemo ovu situaciju uspoređivati s onom iz 2015. i 2016. godine. Uvijek kada veći broj migranata nekontrolirano krene na granicu, policija štiti te granice i uvijek se postavlja to humanitarno pitanje, pitanje ljudskih prava. Međutim, policija radi po zakonu. Sve je to vrlo kompleksno, vrlo zahtjevno pitanje za policiju, ističe Milina.

- Mogu naglasiti da je sada fokus i europske sigurnosne politike i Frontexa i agencija usmjeren prvenstveno na pomoć grčkoj policiji. Mi smo nominirali još jedno plovilo, već jedno plovilo imamo dolje. Također ćemo nominirati određen broj službenika za kopnenu granicu zajedno u pulu sa svim ostalim zemljama Europske unije, najavio je.

Ističe da u trenutačnoj situaciji nema nikakve potrebe da hrvatska vojska dodatno pruža potporu.

- Taj pravni okvir i mehanizam je 2016. dorađen. Moram naglasiti po pitanju nadležnosti da je to jasno definirano našim Ustavom, ali i međunarodnim pravnim okvirom. Zna se da je policija ta koja ima nadležnost. Treba eventualno još doraditi potporu ako bi došlo do te situacije. Ravnateljstvo policije i Glavni stožer redovito održavaju suradnju i već je nekoliko sastanaka održano na kojima smo razmijenili informacije. 

Kaže da je postoji zakonski okvir koji definira u kojim se situacijama angažira vojska.

- U izvanrednim sigurnosnim i humanitarnim situacijama. Postoji i procedura kako to napraviti nakon što se donese odluka o angažiranju vojske. Ako bi došlo do te situacije, onda bi se konkretni planovi izradili primjereno sigurnosnoj situaciji u tom trenutku. Međutim, naglašavam da u ovom trenutku nema nikakve potrebe za dodatnim angažiranjem i potporom hrvatskoj policiji. Trenutno priljev migranata nije povećan ni na samoj grčko-turskoj granici. Pratimo svakodnevno razvoj situacije i imamo sve relevantne informacije, rekao je Milina.

Picula i Avdagić složili su se da nema potrebe za angažiranjem vojske.



Pater Barun: Zbog političkih interesa suspendira se ljudsko pravo na traženje međunarodne zaštite

Migrantska kriza ponovno je u fokusu Europljana. I dok političari svakodnevno izjavljuju da će štiti granice Europske unije od ilegalnih ulazaka - ovoga puta ne spominje se u tolikoj mjeri humanitarno pitanje i pravo ljudi za zaštitom od rata ili boljim životom. Na to pozornost žele skrenuti ljudi koji se ne bave politikom. U Studiju 4 su na tu temu razgovarali gosti - pater Tvrtko Barun, Ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u  jugoistočnoj Europi i Tea Vidović iz Centra za mirovne studije.

Vidović kaže kako je situacija koju gledamo "nesigurna, neadekvatna, nehumana i zapravo je prikaz direktne posljedice neadekvatne politike Europske unije".

- Konkretno, radi se o europskom sustavu azila koji evidentno sada u Grčkoj puca po šavovima. Dablinska uredba određuje da su zemlje koje su prve, odnosno na rubu Europske unije, zadužene za taj prvi prihvat ljudi koji uđu u te zemlje, oni moraju ondje zatražiti azil. To je neadekvatno i neodrživo jer kampovi u Grčkoj koji imaju određene kapacitete su prepunjeni i zapravo se sada događa pucanje sustava. Europska unija potpisuje sporazume sa zemljama koje krše ljudska prava, kao što je Turska, kao što je Libija, tako da je sada pravi trenutak za promjenu europske politike, a Hrvatska kao zemlja koja trenutačno predsjeda Vijećem Europske unije je u prilici da pokrene tu temu reforme europskog sustava azila, poručila je.

Voditeljica je ustvrdila da je ono što je možda najviše sporno odluka grčke vlade da privremeno zabrani traženje azila strancima. Patera Baruna je pitala može li to uopće prema konvenciji UN-a neka zemlja učiniti?

- Nažalost, vidimo da može, ali to je jedna poražavajuća situacija i za Grčku i za Europsku uniju, da se zbog političkih igara, političkih interesa suspendira jedno ljudsko pravo, pravo na traženje međunarodne zaštite. To je nešto što bi nas trebalo potaknuti da razmislimo kakvo društvo stvaramo i planiramo kao Europska unija, odgovorio je Barun.

Kaže kako je kontekst u odnosu na veliki migrantski val 2015. prilično različit.

- Nažalost, jedna je stvar kontinuirana - izostanak dogovora zemalja Europske unije da zajednički odgovore na krizu i na potrebe tih ljudi. Ono što se promijenilo jeste činjenica da među izbjeglicama danas ima i nekih drugih nacionalnosti, nisu više samo i većinski Sirijci. Čelnici Europske unije sada to koriste da bi podigli još veći zid u Europi i ne dopustili tim ljudima da pronađu sigurnost i neku bolju budućnost za sebe i svoju djecu. Politička situacija sve odlučuje. Nadajmo se da neće biti većih sukoba nego što sada postoje, rekao je Barun.