Nedjeljom u 2: Dragan Despot

Glumac Dragan Despot gostovao je u HRT-ovoj emisiji "Nedjeljom u 2". Izjavio je kako je trema odraz odgovornosti za izgovorenu riječ te da može biti i nešto jako inspirirajuće.

Brojni glumci imaju problema s tremom, a Despot kaže kako nije ni on iznimka.

- Tješi me da su i puno veća glumačka imena od mene imala tremu. Trema je odraz odgovornosti za izgovorenu riječ. Nakon nekog vremena mislio sam da će rutina prevladati tremu, no, iz godine u godinu te nastojeći biti što odgovorniji u onome što radim, ta trema je sve veća i veća i prije svake predstave imam tremu, kaže Despot.

Dragan Despot ističe kako ta trema je na rubu da može prerasti i u strast.

- Ona može biti i ne kreativna i pasivizira vas. Trema može biti i nešto jako inspirirajuće.Trema nestane tijekom predstave, a stvar je koncentracije.Tijekom intervjua koji idu uživo, mi glumci osjećamo da smo puno hrabriji nego privatno.U ime samog sebe je uvijek najteže nastupati, objašnjava Despot. 

Dragan Despot je zbog potresa otvorio Facebook profil kako bi vidio kako se ljudi bore s posljedicama potresa. 

- Čitav život bježim od tih društvenih mreža, zapravo izbjegavam i intervjue i javne nastupe, pokušavajući sve ono što mislim izgovoriti preko uloge koju igram. Otvorio sam Facebook da vidim što se događa s drugim ljudima da budem dio te društvene sredine u kojoj se događa ta katastrofa. Htio sam vidjeti da li ljudi doživljavaju taj naš srušeni grad na način na koji ja doživljavam, je li im srce puklo ili još uvijek ima nade za sve to. U prvi trenutak tražio sam pomoć ljudi da spasim krhotine od svojeg života da izvučem te stvari iz stana u koji možda sutra više neću moći ući, kaže Despot.

Dragan Despot kaže kako su mu pomogli branitelji Vukovara, njih desetorica, da snese stvari i odnese iz stana u neki sigurniji prostor.

- Došao sam do zaključka po nekoj logici na uzor prema Stožeru za borbu protiv koronavirusa, zašto ne bismo imali Stožer i za borbu i za brzu sanaciju  Grada Zagreba. Za sanaciju domova i zbog ljudi koji su ostali bez krovova nad glavom. Bilo bi primarno ovog trenutka brinuti o ljudima koji su ostali bez krova nad glavom, koji žive u nekim privremenim prostorima, koji su svoj život ostavili u tim razrušenim domovima, ističe Despot.

Dragan Despot kaže kako je zadovoljan reakcijom ljudi jer kako kaže puno je lakše kada vidite kako postoje ljudi koji slično razmišljaju.

- Iako, ima ljudi koji se hrane s tuđom nesrećom, ali ne shvaćaju da je to i njihova nesreća, dodaje Despot.

Dragan Despot kaže kako su ljudi skloni povjerovati da nekoga znaju jer su ga vidjeli u nekoj ulozi, pa tako sude o imovini.

- Sve što sam zaradio u životu, a to nije neki novac, uložio sam u svoj stan, kao i većina. Mi nemamo tu moć da bismo mogli raditi mimo inženjera, statičara, struke i arhitekata. Meni je govoreno da je opasno penjati se, ali mi smo se penjali, uzimali te krhotine. Mislim da će obnova trajati desetljećima, to je stvar struke. Mi ne možemo tu ništa, mi nemamo te instrumente koje ima grad i država, ističe Despot.

Glumac Dragan Despot kaže kako su ga zvali u Cvjetno naselje, kao privremeni smještaj te da im se na pozivu zahvaljuje, ali imao je pomoć od prijatelja.

- Slučajno sam imao mogućnost da me prijatelj nazvao pola sata nakon potresa i ponudio mi svoj stan na raspolaganje dok se ne snađem, a i sada sam u tom stanu. Mislim da nas je sve zatekao potres u ovoj situaciji borbe s koronavirusom. Nitko nije očekivao taj potres i nije mogao utjecati na taj potres. Nitko nije kriv zbog tog potresa. Tu je u pitanju viša sila. To je onda pitanje demokracije, objašnjava Despot.

Despot kaže kako je u ovim vremenima zaboravio da je glumac te da se jako teško koncentrirati.

- Osjećate da ste u nekom misaonom drijemežu. Buljeći u tuđe zidove u vama se ne događa ništa kreativno, nemate potrebu ni za čitanjem, ni za gledanjem. Jako je teška situacija za nas nezavisne umjetnike. Tko zna kad ćemo početi raditi. I kazalište Gavella je skoro srušeno i neupotrebljivo i Komedija. HNK je ostao čitav vjerojatno zbog gradnje Bečkih arhitekata koji su gradili nakon potresa 1880. godine, kaže Despot.

Dragan Despot smatra kako ovo nisu vremena za umjetnike, koji donose profit.

- Bojim se za našu profesiju u budućnosti, pogotovo za ljude koje nemaju nikakva primanja. Razmišljanja sam da mi svi koji radimo, da se odreknemo nekog postotka i da dajemo ljudima koji na isti način vole svoj posao, a nisu zaposleni kao mi, ističe Despot.

Despot govori kako ne može reći da je televizijska uloga života glumeći Ludviga Tomaševića.

- To je jedan zahvalan scenaristički predložak koji sam dobio s Miodragom Silom i Nebojšom Tarabom. Lik koji sam igrao je zao i on je gradirao, ali sam se trudio da moj lik bude i simpatičan. Tu mi je uzor bio Shakespeareov Richard III. Nastojao sam tu ulogu jednog monstruoznog tipa da bude simpatično-odvratna. U ljudima postoji ta neka mračna sila koja ih vuče stalno dolje. U Ludvigu Tomaševiću su koncipirane sve negativne karakteristike političara, teško ih je vezati samo s jednim. Dramaturški nije zahvalno se vezati s nekim likom i iz stvarnosti, to je glumcu nezanimljivo. Radije ću potražiti inspiraciju u Stanleyju Kowalskom u Tramvaju zvanom žudnja, objašnjava Despot.

- Recimo, da u jednom filmu vidite potres, koronavirus i da snijeg počne padati, rekli biste da je neuvjerljiva dramaturgija, dodaje Despot.

Glumac Dragan Despot kaže kako je Krleža više od ljevičara.

- Ja ni Matanića nisam smatro samo ljevičarom, nego više od toga. Za mene su te podjele deplasirane. Mene nije zaokupljalo da je Krleža ljevičar, zato jer te podjele idu iz neke djelidbe primitivnosti, smatra Dragan Despot.

Dragan Despot kaže kako je davao sam potporu Karamarku u onom trenutku kad je Anja Despot trebala postati ministricom kulture.

- Da se pozabavi problemom opće kulture, a za opće dobro Zagreba. Uvijek smo se bili spremni glumački angažirati, dodaje Despot. 

Despot kaže kako je kao profesor često radio Krležu sa studentima. 

- Najviše sam se pozabavio Shakespeareom i Krležom. Jedinu knjigu koju sam si poklonio bila je "Balade Petrice Kerempuha", koju nisam mogao razumjeti na pravi način jer sam došao iz Mostara, a to je pravi Krležin kajkavski jezik. Uz Marinkovića i Kiklopa, meni najznačajniji roman, ističe Despot.

Inspiriran Krležom, Despot kaže kako možda nađemo lijek za koronavirus, ali za ljudsku glupost sigurno nećemo naći.

- Krleža govori da izvor zla nije u zlim ljudima, nego da je to odraz njihove gluposti.

Despot govori kako je odrastajući u Zagrebu stekao prave prijatelje, komunikaciju, a u Mostaru odgoj od roditelja.

- U Zagrebu sam razmišljao o samom sebi, tu sam stao i tu mi se počelo sve događati. Imao sam sreću da sam došao u Zagreb u povoljnom trenutku za sve mlade koji su htjeli napraviti nešto u ovom gradu. Upoznao sam velika glumačka imena u tom Hrvatskom narodnom kazalištu, koji su me mazili i pratili i svi smo bili solidarniji. Vrijeme pravih prijateljstava i druženja, objašnjava Despot.

Dragan Despot ističe kako ne vjeruje u kolektivni duh te da je to jako na granici licemjernoga. Dodaje kako je uloga medija puno veća u ovo vrijeme, puno veća i odgovornija.

- Ljudi će radije pročitati laž o nekom velikom nego istinu, kaže Despot. 

Dragan Despot kaže kako ne vjeruje u svaku demokraciju.

- Demokracija je stupanj civilizacije. Sa povećanjem stupnja civilizacije smanjuje se stupanj ljudske inteligencije. Lako je biti hrabar kad si anoniman, samo klikneš. To nije sloboda, to je moralni kukavičluk, smatra Dragan Despot.