EK: Rat na Bliskom istoku usporava rast BDP-a u Hrvatskoj i EU

Gospodarstvo u Hrvatskoj i Europskoj uniji nastavit će rasti, ali sporijim tempom u odnosu na procjene od prije rata na Bliskom istoku, stoji u proljetnim ekonomskim prognozama Europske komisije, objavljenim u četvrtak.

Hrvatska je prošle godine imala rast od 3,4 posto, dok bi ove godine bruto domaći proizvod (BDP) mogao porasti 2,7 posto, a iduće 2,5 posto. Hrvatsko gospodarstvo i dalje raste brže od europskog prosjeka.

Za ovu godinu Komisija, naime, predviđa da će veći rast od Hrvatske imati Malta (3,7 posto), Poljska (3,5 posto) i Litva (3 posto). Sljedeće godine veći rast od Hrvatske predviđa se za Maltu (3,6 posto), Irsku (3,4 posto) i Poljsku (2,8 posto).

U jesenskim ekonomskim prognozama, objavljenim 17. studenoga prošle godine, Komisija je prognozirala da će hrvatsko gospodarstvo u 2025. godini porasti 3,2 posto, ove godine 2,9 posto, a u sljedećoj 2,5 posto.

Prije početka američko-izraelskog rata protiv Irana, krajem veljače 2026. godine, očekivao se nastavak umjerenog rasta gospodarstva u EU-u uz daljnji pad inflacije, ali izgledi su se znatno promijenili od izbijanja sukoba, navodi Komisija.

- Sukob na Bliskom istoku potaknuo je novi energetski šok i uvelike utjecao na svjetsko i europsko gospodarstvo. Rasplamsao je inflaciju i uzdrmao ekonomsko raspoloženje. Europski gospodarski rast nastavit će se, ali usporeno. Inflacija počiva na rastu cijena energenata, a cjenovni pritisak preljeva se na ostala područja gospodarstva, rekao je Valdis Dombrovskis, povjerenik Europske komisije za gospodarstvo i produktivnost.

Rast cijena energije potiče inflaciju

Inflacija je počela rasti nekoliko tjedana nakon izbijanja sukoba, potaknuta naglim porastom cijena energije, a gospodarska aktivnost počela je gubiti zamah. Komisija očekuje da će se situacija malo poboljšati 2027. godine, ako se smanje napetosti na energetskim tržištima.

Prošle je godine rast u EU-u dosegnuo 1,5 posto, sada se predviđa usporavanje rasta BDP-a na 1,1 posto. Sljedeće godine rast u EU-u trebao bi ubrzati na 1,4 posto.

Projekcije rasta za europodručje slično su revidirane prema dolje, na 0,9 posto u 2026. i 1,2 posto u 2027., s 1,2 posto odnosno 1,4 posto.

Očekuje se da će inflacija u EU dosegnuti 3,1 posto u 2026. - cijeli postotni bod više od prethodno predviđenog te će ponovno usporiti na 2,4 posto u 2027. U eurozoni inflacija je također revidirana na 3,0 posto u 2026. i na 2,3 posto u 2027., u usporedbi s jesenskim projekcijama od 1,9 posto, odnosno 2,0 posto.

Inflacija u Hrvatskoj ove godine raste, iduće pada

Inflacija u Hrvatskoj ove će godine porasti na 4,6 posto, a u 2027. pasti na 2,7 posto. U jesenskim prognozama Komisija je procjenjivala da će inflacija pasti ove godine na 2,8 posto, a sljedeće na 2,2 posto. Očekuje se da će inflacija usluga ostati visoka u 2026. godini, potaknuta višim cijenama energije i trajnim pritiscima na plaće.

Više cijene goriva utjecat će na lance opskrbe hranom, što će usporiti smirivanje inflacije hrane s prethodnih visokih razina. Očekuje se da će inflacija, bez cijena energije i hrane, pasti s 3,7 posto u 2026. na 2,8 posto u 2027.

Glavni poticaj za rast hrvatskog gospodarstva i dalje su privatna potrošnja i investicije. Očekuje se da će sukob na Bliskom istoku i pojačane geopolitičke napetosti opteretiti izglede, smanjujući uglavnom domaću potražnju.

Ove godine privatna potrošnja trebala bi ostati otporna zbog realnih plaća i rasta zaposlenosti, iako povišena inflacija i povećana neizvjesnost opterećuju kupovnu moć kućanstava.

Očekuje se da će rast investicija usporiti uz strože uvjete financiranja i povećanu neizvjesnost, ali će i dalje biti značajnog povlačenja sredstava EU. Povlačenje sredstava namijenjenih za oporavak od pandemije prestaje ove godine, ali to će uglavnom biti

kompenzirano povećanjem apsorpcije iz strukturnih fondova EU-a.

Očekuje se da će državna potrošnja zadržati svoj pozitivan doprinos rastu BDP-a. Prognozira se da će neto izvoz i dalje imati negativan doprinos rastu BDP-a jer uvoz nadmašuje izvoz, između ostaloga, zbog slabije potražnje trgovinskih partnera i određenog pada cjenovne konkurentnosti.

Povećanje uvoznih cijena energije dovest će do pogoršanja trgovinske bilance unatoč otpornosti turističkog sektora.

Očekuje se usporavanje rasta investicija

Rast potrošnje u 2027. trebao bi se usporiti, s obzirom na to da se rast zaposlenosti i prihoda donekle usporava.

Predviđa se da će investicije nastaviti rasti, iako sporijim tempom nakon zatvaranja Mehanizma za obnovu i oporavak (RRF), ali se povećava apsorpcija drugih europskih fondova, a privatna ulaganja nastavljaju rasti.

Očekuje se da će izvoz rasti zbog poboljšanja vanjske potražnje.

Zbog usporavanja rasta, očekuje se sporiji rast zaposlenosti i smanjivanje pritiska na plaće. Rast zaposlenosti trebao bi usporiti na 1 posto ove godine i na 0,7 posto sljedeće. Stopa nezaposlenosti trebala bi se stabilizirati na 4,8 posto. Nedostatak radne snage i dalje je visok, posebno u građevinskom i industrijskom sektoru.

Pritisci na plaće i dalje postoje, ali očekuje se da će se rast plaća smanjiti i nominalno i realno, što odražava postupno ublažavanje napetosti na tržištu rada i prigušeni rast zaposlenosti.

Deficit opće države oko 3 posto BDP-a

Deficit opće država dosegnuo je prošle godine 3 posto BDP-a zbog naglog povećanja javnih ulaganja, rasta plaća u javnom sektoru i većih rashoda za socijalnu pomoć.

Ove se godine predviđa da će se deficit neznatno smanjiti na 2,9 posto BDP-a. I dalje snažan rast BDP-a podržava rast proračunskih prihoda kao i fiskalne mjere, koje uključuju postupno ukidanje izuzeća od doprinosa za zdravstveno osiguranje, povećanje trošarina na duhan i pristojbi za registraciju vozila.

Javna ulaganja nastavljaju rasti, dosežući rekordnu razinu od 6,4 posto BDP-a, potaknuta povećanom podrškom iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Očekuje se da će socijalna pomoć zadržati snažan rast zbog mirovinskih reformi usmjerenih na poboljšanje adekvatnosti mirovina.

Visokim razinama javnih rashoda doprinose povećana ulaganja u obranu i nove mjere za ublažavanje troškova energije.

Očekuje se da će se deficit dodatno smanjiti na 2,7 posto BDP-a u 2027. godini, jer će se javna ulaganja smanjiti na 5,7 posto BDP-a zbog smanjenja ulaganja koja se financiraju iz EU-a i u većoj mjeri, zbog smanjenja nacionalno financiranih ulaganja.

Osim toga, očekuje se da će rast u drugim kategorijama rashoda, prvenstveno plaća i socijalne pomoći, biti nadmašen nominalnim rastom BDP-a.

Omjer duga i BDP-a smanjio se na 56,3 posto u 2025. i očekuje se da će se nastaviti smanjivati sporijim tempom, na 55,9 posto u 2026. te na 55,6 posto u 2027. godini.