Košiček: Nitko nije očekivao masovni povratak u škole

Prema grubim procjenama u školama se danas od 1. do 4. razreda očekuje oko pet tisuća učenika koje su roditelji poslali u učionice bez obzira na sve preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) ili otvoreno negodovanje dijela učenika i ravnatelja. Primjerice u Koprivničko-križevačkoj županiji nijedan učenik neće u školu, dok je u Istarskoj više od 400 djece jutros u učionicama.

●  Počela je malo drukčija nastava, posjetili smo škole

U ovoj fazi nitko nije očekivao masovni povratak u škole, kaže Marko Košiček, savjetnik ministrice znanosti i obrazovanja. On zapravo nije ni moguć jer je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) dao dosta stroge sigurnosne preporuke, među najstrožima u Europi, rekao je za HRT-ovu emisiju "Zajedno za zdravlje".

Na pitanje zašto je resorno ministarstvo inzistiralo na povratku, a i sami tvrde da je zbog restriktivnih mjera bilo nemoguće očekivati više, Košiček odgovara:

- Moglo se očekivati više od 4500 učenika, vjerojatno bi i bilo da nije bilo kampanje "Nemojmo slati djecu u školu" s različitih strana, rekao je.

Međutim, nastavlja, treba se zapitati, tko su roditelji tih 4500 učenika.

- Jer danas u Hrvatskoj sve radi. Otvorili su se šoping centri, međugradski promet, frizeri, ugostiteljski objekti, restorani. Dakle, puno ljudi ide na posao, više neće moći raditi od kuće. Prošli tjedan nam se normalizirao i zdravstveni sustav. Dakle, svi ti učenici imaju svoje roditelje koji sada više ne mogu biti s njima doma i pomagati im u nastavi na daljinu. Zbog svih njih, bilo da se radi o 20.000, 5000 ili pet, vrijeme je da se otvori obrazovni sustav i da krenemo u normalizaciju i s tim dijelom života. Jer bi inače danas u Hrvatskoj sve radilo osim škola i vrtića, a to bi stvarno bilo čudno za vidjeti, rekao je.

Neki roditelji djecu vode i na posao.

- Ako poslodavac smatra da je to u redu i ako roditelj misli da je sigurnije biti u uredu s drugim ljudima nego u kontroliranim uvjetima u školi, to je autonomna odluka roditelja, kaže Košiček dodajući ipak kako to nije model koji su oni predlagali, ali tu je ta, kako kaže, odgovornost roditelja - da sam odluči hoće li dijete pratiti Školu na Trećem, poslati ga u školu ili izabrati neko alternativno rješenje.

Od danas naime počinje tzv. mješoviti model nastave za učenike u razrednoj nastavi. Svi sadržaji koji će se obrađivati bi trebali biti usklađeni sa sadržajima na Škole na Trećem. Razlika je u tome tko ih podučava. U učionici je to njihova učiteljica odnosno učitelj, a na televiziji to su školske učiteljice i u tome im pomažu roditelji, objašnjava Košiček.

- Što se tiče ostalih zadataka za vježbu, onoga što će oni raditi, bilo u školi, bilo za domaću zadaću, oni će biti isti. Naslanjat će se na udžbenike, radne bilježnice, i na kraju će ocjenjivanje biti jednako. Kada se podvuče, i jedna i druga stvar imaju određene slabosti i mane, ali je teško tu sada reći tko je u prednosti, dodaje zaključujući da je važno da obrazovni sustav traje i kod jednih i kod drugih.

Govoreći o položaju učitelja u cijeloj situaciji, koji se nakon povratka iz škole moraju pripremati i za slanje zadataka onima koji su je virtualno pratili, rekao je:

- Ova školska godina bila je teška za sve učitelje. Puno toga nam se promijenilo, od modela podučavanja kurikularnom reformom, pa onda onaj cirkularni model podučavanja u štrajku, onda smo imali nastavu na daljinu, pa sad ovaj mješoviti model. Ja se svim zahvaljujem što su bili spremni istrčati krug više, poručio je.

Pogledajte razgovor:

Matijević: Konfuzna atmosfera

Učenika od prvih do četvrtih razreda u Hrvatskoj ima 157.000, tako da je ovaj odaziv uistinu mali, ispod pet posto, komentirao je za emisiju Marko Matijević, urednik portala srednja.hr. Smatra da nije bilo previše izbora.

- Imamo pet župana koji pozivaju roditelje da ne šalju djecu u škole, Grad Zagreb koji šalje poruku da se u školama neće učiti, nego da će se gledati TV nastava. Konfuzna je zapravo atmosfera, situacija. Moram reći da se čini i da izbori utječu na sve to, da sada političke stranke gledaju kako dobiti neki bod, rekao je. 

Nastavlja:

- Čini mi se zapravo da je to i dio taštine, jer ako se vratimo na mandat ministrice Divjak prije koronavirusa, nije baš imala bajne odnose s osnivačima škola. I nije ih, kada je krenula ova pandemija, pozvala na susret, da sjednu svi zajedno i dogovore neke stvari kako će se događati. Nisu epidemiolozi sjedili s osnivačima škola i donijeli odluku hoće li biti devet učenika, je li to moguće ili ne. I odmah je na to reakcija negativna, čim vas netko ne zove za stol , rekao je.

Kaže i kako konsenzusa nema, vrluda se. Smatra da su se roditeljima stvorili veliki upitnici i zbog načina kako je sve prezentirano javnosti, primjerice poruka da roditelji mogu sami odlučiti o slanju djece u školu. Nitko do daljnjega ne zna kako će škola uopće izgledati, rekao je.

- Nije iznenađenje da je ovako slab odaziv, ali ipak sam očekivao malo više učenika. To je na grijeh svima koji su radili na ovome, od ministarstva do opozicije koja je dosta glasna po pitanju toga da ovo nije u redu, zaključuje.

Pogledajte cijeli razgovor: