Nedjeljom u 2: Andrej Plenković

Premijer Andrej Plenković rekao je u današnjoj HRT-ovoj emisiji "Nedjeljom u 2" da smo, gledajući formalno-pravno, referendum o uvođenju eura već imali 2012. godine te smatra da novog referenduma o tom pitanju ne treba biti. U emisiji je među ostalim osudio antisrpske incidente i izrazio žaljenje što u njegovu mandatu nije učinjeno više na toleranciji i uključivosti u hrvatskom društvu.

Kazao je da odgovorne za antisrpski ispad na zagrebačkoj Kustošiji "treba kazniti u odgovarajućem postupku". Istaknuo je i da je takvih ispada bilo i prije.

- Sigurno sam jedan od onih koji je u svom mandatu i političkom angažmanu najviše učinio za dijalog, smanjenje tenzija, obljenje uglova u hrvatskom društvu i to ću nastaviti i dalje. Ovakve stvari su nedopustive i mislim da oni koji to rade, ne znam za kime se povode i za čiji račun rade, trebalo bi i to razmisliti, dodao je.

Za Milorada Pupovca rekao je da je jedan od najdugovječnijih političara u Hrvatskoj koji vrlo konzistentno artikulira interese srpske manjine u Hrvatskoj. Rekao je da su imali vrlo otvoren dijalog. Poručio je da je Hrvatska riješila sve nacionalne zadaće te da ima snage integrirati svoje manjine.

"Škoro eksperiment, Bernardić bez iskustva"

Plenković je kazao i da je prije četiri godine, kad je kao eurozastupnik odlučio istaknuti kandidaturu za šefa HDZ-a htio pomoći Hrvatskoj i HDZ-u, unijeti političku stabilnost, omogućiti gospodarski rast, bolju društvenu solidarnost, pravnu sigurnost...

- Imam svoj put, načela, vrijednosti, dodaje. 

Odgovarajući na primjedbe voditelja Aleksandra Stankovića zbog podzastupljenosti žena među nositeljima HDZ-ovih lista za parlamentarne izbore Plenković je rekao da postoji "ključ" za broj žena na listama, a ne za nositelja lista.

Čelnika Domovinskog pokreta Miroslava Škoru nazvao je eksperimentom ("To je eksperiment, nema dileme"), dok je za šefa SDP-a Davora Bernardića rekao da nema ikakvog iskustva u upravljanju.

U emisiji su emitirani prilozi u kojima su istaknuta neka neostvarena Plenkovićeva obećanja i najave, poput gospodarskog rasta od 5 posto, kreiranja 180.000 radnih mjesta, otkupa Ine i smanjenja PDV-a.
Izjavio je "da smo u vrhuncu imali 123.000 radnih mjesta, što je bez presedana".

- Možda nam je falilo još tih 57.000 radnih mjesta, ali zato i kažem da je drugo poluvrijeme pred nama, poručio je.

Što se tiče PDV-a, rekao je, ova je Vlada dosad rasteretila građane i gospodarstvo za 9 milijardi kuna. Dodao je da je PDV trebao biti spušten na 24 posto, ali se dogodila situacija s povećanjem plaća u državnom i javnom sektoru. Za kupnju Ine kaže da je aktualna cijelo vrijeme te da idu u tom smjeru.

- I u programu za idući mandat nastavljamo taj proces, dodao je.

Plenković kaže da ne može govoriti kolika je procjena vrijednosti Ine jer to nije u interesu kompanije ni Hrvatske kao aktera u pregovaračkom procesu, ali da te podatke imaju. Na pitanje je li optimist odgovorio je da je izvješće o stanju u tvrtki koje su primili vrlo dobar temelj.

Što se tiče zdravstvenog sustava, kazao je među ostalim da su za to izdvojili kao nijedna Vlada do sada, 1,5 milijardi kuna, za posebno skupe lijekove te da su investicije u zdravstvu bile izrazito velike.

Odgovarao je i na pitanje kada će mirovine biti 60% prosječne plaće jer su sada još uvijek na 40%. 

- Mi smo obećali da će prosječna mirovina narasti tada za 5%. Ona je narasla već za 12%, a najniža za 15%. Kako raste prosječna plaća, mi želimo da tako raste i mirovina. 

U vezi s e-glasovanjem Plenković je rekao da se za to još nisu stekli uvjeti te da u EU to ima samo Estonija.

"Zamislite da nam je umrlo 3000 ili 4000 tisuće ljudi"

Odgovarajući na Stankovićevo pitanje zašto je Hrvatska u njegovu mandatu zacementirala poziciju druge najsiromašnije članice Europske unije
Plenković je istaknuo da smo po brojevima zapravo porasli, iako smo na popisu pali u odnosu na druge zemlje.

Izjavio je da je Hrvatska zadnja ušla u EU te da je za razliku od svih ostalih članica imala agresiju, s ratnom štetom u milijardama. To nije izgovor, već činjenica, dodao je.

- Moramo to kontekstualizirati, rekao je Plenković, koji je u tom pogledu bio i kritičan prema ranijoj vladi Zorana Milanovića.

Rekao je i da nikad nismo imali međunarodni položaj kao danas i da je Hrvatska na razini EU-a pokrenula aktivnost u borbi s koronavirusom.

- Zamislite atmosferu u Hrvatskoj da nam je umrlo 3000 ili 4000 tisuće ljudi. Pa sjever Italije nije na Baltiku, on je tu. Ugroza je bila velika, rekao je Plenković.

Podsjetio je na nabavu zaštitne opreme zahvaljujući utjecaju i dobrim odnosima s kineskim premijerom.

Na pitanje je li istina da je za vrijeme afere Hotmail razmišljao o ostavci odgovorio je - naravno da ne. Rekao je da su bili suočeni s kontinuiranom politikom destabilizacije njihova rada i nastojanjem da se njihova Vlada sruši, spomenuvši i nelojalne partnere u Mostu.

Govoreći o tome da je 14 ministara otišlo iz njegove Vlade između ostalog je rekao da ih je četvero smijenio sam.

- By the way, otišlo je u Milanovićevoj vladi devet ministara. Ako smo to zaboravili, treba i to podsjetiti, otišao je i Mimica, i Linić, i Jovanović, i jedan Ostojić, i drugi Ostojić, i Holy, i Violić, i tako dalje, rekao je Plenković.

O Bandiću i Zagrebu

Na pitanje o suradnji s ljudima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića rekao je da ne stoji nastojanje da se prikaže politička korupcija u Saboru prema HDZ-u.

Komentirajući suradnju s Bandićem u Gradskoj skupštini rekao je da grad treba funkcionirati te da su kao HDZ pomogli Zagrebu da projekt rotora bude financiran europskim sredstvima.

- Mi smo radili za dobrobit Grada Zagreba i to ćemo raditi i u budućnosti, poručio je Plenković.

Bilo je govora i o Zakonu o obnovi Zagreba nakon potresa. Na pitanje hoće li, ako osvoji vlast, to biti prva točka izvanredne sjednice odgovorio je - naravno da hoće, to je najvažnija stvar.

- Samo, nećemo donijeti zakon preko koljena kad je šteta već počinjena, rekao je Plenković, istaknuvši razliku između potresa i svojedobne krize s Agrokorom.

O obrazovanju

Plenković je rekao da nema 4. industrijske revolucije bez ulaganja u obrazovanje i znanost te da su povećali proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja za 35 posto.



Stanković je pred kraj emisije u studio donio školsku torbu koja je, kako je rekao, srijedom u Samoboru teška 6 kg te da misli da je u njihovo vrijeme školska torba bila lakša.

- Je li to reforma obrazovanja?, upitao je Plenkovića.

- Sada je lakše nego što je bilo prije, odgovorio je Plenković, dodavši da je osobno gledao nove udžbenike te da su zaista tanji i lakši.

Na pitanje s kim nikad ne bi koalirao, ako bude u prigodi, Plenković je rekao da ne prihvaćaju ucjene i isključivost.

- Moja Hrvatska i sustav vrijednosti koji ja imam nije takav da smo isključivi prema nekima. I sad slušam neke kandidate, "Možemo s ovima, ali bez ovih". Vidite, to nije dobro, poručio je Plenković.

Plenković je rekao da su njihov saveznik na ovim izborima hrvatski građani te da idu po mandat i novo povjerenje za drugo poluvrijeme jer su ponosni kako su Hrvatska i građani reagirali u krizi bez presedana - i zdravstveno i ekonomski.

Na pitanje koji mu je osobno bio najteži moment u mandatu naveo je nedovoljnu koheziju unutar same stranke, koju su, kaže, ostvarili nakon unutarstranačkih izbora. Žao mu je i što nisu učinili više na toleranciji i uključivosti u hrvatskom društvu.

Cijelu emisiju pogledajte na našoj platformi HRTi.