Vujčić: Imat ćemo dvostruko iskazivanje cijena

Hrvatska je došla na korak do uvođenja eura. Članice EU-a koje su ga već uvele i predstavnici Europske središnje banke dali su Hrvatskoj zeleno svjetlo za ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za ulazak u eurozonu. Time je Hrvatska ispunila i posljednji kriterij za ulazak u eurozonu. 

Informaciju o tome objavio je slovenski premijer Janez Janša na zajedničkoj konferenciji za novinare s premijerom Andrejom Plenkovićem u Otočcu ob Krki.

Hrvatska ušla u ERM II - čekaonicu za euro 
EK pozdravlja ulazak Hrvatske i Bugarske u ERM II 

Po povratku u Hrvatsku premijer Andrej Plenković kazao je na konferenciji za novinare u Vladi da su ministri financija članica eurozone plus Danska i predstavnica ECB-a donijeli odluku da se Hrvatsku uključi u Europski tečajni mehanizam II.

- Vlada je predano s HNB-om radila na ispunjavanju ovoga cilja. Zajedno s nama je primljena i Bugarska. Ona je za ERM II aplicirala godinu dana ranije nego Hrvatska. Mi smo to učinili prošle godine, kazao je.

- Kada je riječ o euroziranosti Hrvatske, onda se može reći da smo po broju stanovnika najmanja država članica EU-a, koja još uvijek nije u eurozoni. Mi smo po određenim parametrima vezani za euro. Štednja u eurima nikada nije pala ispod 66%, a u prosjeku je posljednjih osam godilna iznosila 71%. Kada je riječ o zaduživanju, odnsno kreditima, onda je 47% kredita u kunama s valutnom klauzulom u eurima, a u posljednjih osam godina je prosječno 54%. Kad je riječ o turizmu, onda noćenja gostiju iz zemalja europodručja čine ukupno 61% inozemnih gostiju. Što se tiče robnog izvoza, 57% ukupnog izvoza se ostvaruje s državama s europodručja, izjavio je Plenković.

Utvrđen je središnji paritet između kune i eura, a on će biti 7,53450 kuna za euro, kazao je. Standardne granice fluktuacije su +/- 15%.

- Nakon ulaska u ERM II moramo nastaviti ispunjavati kriterije nominalne konvergencije - stabilnost cijena, proračunski suficit, javni dug u padu, dugoročne kamatne stope su niske. Morat ćemo nastaviti smanjivati javni dug, voditi računa o stabilnosti cijena, tečaja, ne imati proračunski manjak, smanjivati javni dug, rekao je među ostalim.

Izjavio je da su Slovenija, Cipar i Malta najbrže preuzeli euro. Oni su u u ERM-u II bili nešto manje od tri godine, a Litva oko 10 i pol godina. Različita je praksa.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je da je provedeno 19 mjera u šest reformskih područja.

- Zadnja mjera ispunjena je u prvoj polovici svibnja, unatoč izazovima koronakrize. Očekuje nas nastavak aktivnosti, uz pet kriterija iz Maastrichta. Hrvatska se obvezala i na neke dodatne mjere koje se tiču nastavka sprečavanja okvira za sprečavanje pranja novca. Prema međunarodnim kriterijima Hrvatska je 11. najniži rizik od pranja novca financiranja terorizma u svijetu. Drugi set mjera je vezan za administrativno, parafiskalno rasterećenje gospodarstva i građana. Tu je i područje koje se tiče stečajnog zakonodavstva te pitanje tzv. trgovačkih podruzeća u državnom vlasništvu. Napravili smo sjajan posao, rekao je.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić smatra da bismo trebali biti zadovoljni što smo napravili posao u predviđenom roku kojega smo si zadali.

- U travnju su većina mislili da nećemo uspjeti i da će to biti najesen ili iduće godine. Ispunili smo rok kako smo planirali, dodaje. 

- Ušli smo u tečajni mehanizam po današnjem tečaju. To znači da tečajna politika i tečaj ostaju isti kao što je bio i do sada. Tečajna politika HNB-a se neće promijeniti. Mi ćemo u slijedećem razdoblju, sve do uvođenja eura, održavati tečaj stabilnim na isti način na koji smo radili i do danas, rekao je Vujčić. 

I prije nego smo ušli u eurozonu, ušli smo u bankovnu uniju, u zajednički sustav nadzora banaka, rekao je Vujčić.

- Pojasnio je i rekao da to znači da HNB imenuje svojeg člana zajedničkog supervizorskog tijela u ECB-u. Osim toga ECB preuzima nadzor nad svim hrvatskim bankama. Ušli smo u zajednički sanacijski mehanizam EU-a, gdje ćemo imati predstavnika i imati ista prava i obveze kao sve druge zemlje i prije ulaska u eurozonu. Ovo sve znači dodatnu kredibilnost na financijskim tržištima, a to znači bolje uvjete financiranja za Hrvatsku, veće povjerenje, niže kamatne stope kako za državu tako i za sve pojedince i poduzeća u Hrvatskoj, a i veće povjerenje investitora. U iduće dvije godine RH treba zadovoljiti nominalne kriterije konvergencije. Isključivo o izvršenju nominalnih kriterija konvergencije ovisi datum kada će RH ući u eurozonu, političkih odluka nema nakon ovoga, dodao je.

Prenosili smo konferenciju za novinare, a možete je pogledati ovdje: 



Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio je u središnjem Dnevniku HRT-a da bi RH mogla postati članicom eurozne kada ispuni sve kriterije konvergencije.

- Današnjim danom je Hrvatska izašla iz političke sfere odluke o ulasku u eurozonu. Do sada je to bila i ekonomska i politička odluka. Nakon današnjeg dana, ulaskom u ERM II, isključivo ovisi o tome kada će RH ispuniti pet nominalnih kriterija konvergencije, a oni se tiču inflacije, tečaja, budžetskog deficita, javnog duga i kamatnih stopa. Onoga trenutka kada ti kriteriji budu zadovoljeni Hrvatska će automatski ući u eurozonu. Najprije je to moguće 1. siječnja 2023. godine, dodao je.

Istaknuo je i da će ove godine deficit biti budžetski vrlo velik i uzrokovat će visok rast javnog duga, uz pad BDP-a. 

- No kriterij za ulazak u eurozonu, kaže da budžetski deficit mora biti manji od 3% BDP-a, što po našim  prognozama i prognozama Europske komisije, Hrvatska bi trebala ostvariti već 2021. godine. Drugi kriterij kaže da se javni dug mora smanjivati za 1/20 razlike između sadašnje razine javnog duga i 60%. To će za Hrvatsku vjerojatno značiti 1 i nešto posto BDP-a. To opet po našim prognozama i onima EK-a, trebalo bi biti moguće učiniti već iduće godine. Tako da Hrvatska bez obzira na ovo što se dogodilo 2020. ima dobru šansu da zadovolji uvjete za ulazak u eurozonu, dodao je. 

Novinar HRT-a Mladen Sirovica kazao je kako smo već čuli da će središnji paritet biti 7,53450 te je upitao koliko će finalna konverzija biti na tragu tog pariteta.

- Ona će biti blizu toga traga. Ova razina tečaja je dobra indikacija gdje će otprilike tečaj biti pri ulasku u eurozonu. To ćemo znati šest mjeseci prije samog ulaska u eurozonu, ali to je otprilike razina tečaja gdje smo mi zadnjih 25 godina već bili. Što se tiče tečajne politike HNB-a, ništa se neće promijeniti. Naš će tečaj ostati stabilan na isti način na koji smo tečajnu politiku vodili zadnjih 25 godina, istaknuo je.

Govoreći o bojazni građana da bi mogle porasti cijene, Vujčić je rekao da iskustvo drugih država pokazuje da prije uvođenja eura treba imati dvostruko iskazivanje cijena.

- Ono može trajati šest mjeseci prije uvođenja eura, a i nakon toga šest mjeseci, da se građani priviknu na cijene. Iskustvo drugih država pokazuje da su u prosjeku cijene porasle 0,23%. Države koje su imale takav način iskazivanja cijena unaprijed, imale su manji rast cijena nego one koje nisu. Mi ćemo sigurno koristiti pozitivna iskustva onih zemalja koje su već uvodile euro, zaključio je na kraju izjave za HRT.



Slovenski premijer Janez Janša na konferenciji za novinare s hrvatskim kolegom Plenkovićem kazao je da mu želi čestitati na pobjedi na nedavnim izborima. 

- A čestitam i na informaciji od prije nekoliko minuta, da je Hrvatska ušla u dvogodišnji mehanizam za preuzimanje eura. Tako, kada ćemo ići u Hrvatsku, jednog dana, moći ćemo plaćati eurima, kazao je poslijepodne Janša. 



Evo i reakcije Plenkovića.

- Zahvaljujem i na čestitkama i na potpori za ulazak Hrvatske u europski tečajni mehanizam II, svojevrsno predvorje za članstvo u eurozoni. Mislio sam da ćemo tu vijest čuvati do naše konferencije za novinare u 18 sati, ali sada će biti kraća u Vladi, kazao je Plenković.