Savić: Prva sredstva trebala bi stići u jesenskom razdoblju

Nakon gotovo sto sati pregovora u Bruxellesu, lideri EU-a postigli su dogovor. S obzirom na suprotna stajališta, žestoke izjave i brojne ultimatume, prije 5 dana - takav kompromis malo tko je mogao zamisliti. Iz financijskog paketa novog sedmogodišnjeg proračuna i fonda pomoći zemljama članicama za oporavak od krize uzrokovane pandemijom - teškog 1800 milijardi eura - Hrvatska može računati na više od 22 milijarde!

- Dogovor u Bruxellesu, RH može računati na više od 22 mlrd. eura    
- Merkel: Dogovor EU-a o fondu oporavka pokazuje odlučnost bloka     
- Plenković: Od EU-a se očekuje da bude primjer i lider    

- Iznosom i načinom to je vrlo povoljno za Hrvatsku, rekao je posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja Zvonimir Savić gostujući u emisiji Tema dana.

- Ovaj veliki financijski paket potreban je Hrvatskoj za gospodarski oporavak. On nije slučajan, on je rezultat naših napora, pregovora i osobnog zalaganja premijera Andreja Plenkovića, koji je osigurao pola milijarde eura dodatnih sredstava mimo definirane i izračunate omotnice, rekao je. 

Istaknuo je da su se zalagali i uspjeli, da omjer bespovratnih sredstava i zajmova bude u korist bespovratnih sredstava.

- Ugrubo, preko 70 posto su bespovratna sredstva, a ostalo su zajmovi koje možemo koristiti ako nam treba, rekao Savić te dodao da su ti zajmovi izrazito povoljni.

Dodao je da će idućih mjeseci svaka država članica, pa i Hrvatska, raditi planove oporavka sukladno pravilima i dogovorima koje će Europska komisija vrednovati. 

Na pitanje kada će ti silni novci početi stizati u Hrvatsku Savić je rekao u jesenskom razdoblju.

Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković ispričao je kako zadnjih pet dana bilo iz perspektive novinara.

Rekao je da su tijekom summita padale teške riječi.

- Ovdje se govorilo da su neki škrti - Danska, Švedska, Austrija i Nizozemska kojima se kasnije pridružila i Finska. Optuživalo ih se da ne znaju što je solidarnost, a upravo je solidarnost najbitnija riječ na kojoj počiva Europska unija, međutim oni su govorili solidarnost da, ali davanje novca ne.

Trećina sredstava trebala bi ići na zelene projekte, ali i projekte vezane uz transport, promet, digitalizaciju, razvoj gospodarstva, rekao je Savić.

- Širina mogućih ulaganja je velika i razlog više da sredstva koja su nam na raspolaganju usmjerimo na diverzificiranje gospodarstva kako bi naše, ali i europsko gospodarstvo bilo otpornije na buduće krize. To je i smisao ovoga paketa pomoći, zaključio je.