Sinjska alka u ozračju politike

U Sinju se održava 305. naša najpoznatija viteška igra - Sinjska alka, u spomen na herojsku obranu od Turaka u 18. stoljeću. U Sinj je stigao i cijeli državni vrh. Premijer Andrej Plenković odgovarajući na novinarska pitanja rekao je kako je izgledno da će potkraj rujna otići u Varivode te istaknuo da smo na početku nove faze odnosa hrvatskog naroda i srpske manjine. Pomirljive poruke i predsjednika Zorana Milanovića. Na optužbe iz Srbije vezane uz proslavu Oluje  nije uzvratio. 

305. sinjska alka uživo na HRT

Kao što ljetna politička scena ne može proći bez Alke, tako ni Alka ne može proći bez političkih poruka. 4 dana nakon obljetnice Oluje, alkarski vojvoda pred sinjskom je publikom zahvalio svim govornicima.

- Poštovani predsjedniče Republike Hrvatske, čestitam Vam na državničkom govoru i pruženoj ruci pomirenja, anajviše Vam od srca zahvaljujem zato što ste odlikovali postrojbe Hrvatskog vijeća obrane, našu braću i suborce.

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, i Vama čestitam i zahvaljujem na izvrsnom govoru u Kninu.

Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, nakon što sam odslušao Vaš snažni državnički govor, kao 2 puta ranjeni dragovoljac Domovinskog rata, otvoreno želim reći da je naša Hrvatska postala nova, bolja država i društvo.

Ne bi valjalo preskočiti ni četvrtog govornika u Kninu. On je još 16. studenog 2012. godine, nakon oslobađajuće presude izrekao: "Rat pripada povijesti, okrenimo se budućnosti, rekao je alkarski vojvoda Boško Ramljak.

A dok hrvatska strana upravo svoje poteze smatra onima koji gađaju u sridu, poput koplja ovih su se dana zaoštrile poruke iz Srbije.

- Poruke koje smo poslali primjerene su početku nove faze u odnosima hrvatskog naroda i srpske manjine u Hrvatskoj, rekao je u Sinju premijer Andrej Plenković. Izgledno je da će ići u Varivode, gdje je nakon Oluje počinjen zločin nad srpskim civilima. Pozdravio je i najavu predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca da će otići u Škabrnju. 

- Sve su to geste i iskazivanje pijeteta prema žrtvama koje oni nedvojbeno zaslužuju, kazao je premijer Plenković.

Upitan da komentira Vučićeve izjave o Miloševićevom odlasku u Knin na Oluju, rekao je da je sve to što rade, rade radi Hrvatske, hrvatskog društva, radi odnosa između Hrvata i srpske manjine u Hrvatskoj. Smatra kako treba još neko vrijeme da se u Beogradu u potpunosti razumije sve ono što oni rade, a ono za što su zainteresirani i ono na čemu će inzistirati u dijalogu i razgovorima sa Srbijom, to je zaštita prava Hrvata, kao manjine u Srbiji, te žele da oni budu adekvatno zastupljeni na različitim razinama predstavničke vlasti, sukladno bilateralnom sporazumu koji datira još od početka 2000. godine.



Negativne reakcije iz Beograda na poruke hrvatskih vlasti i predstavnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj komentirali su predsjednici Republike i Sabora - Zoran Milanović i Gordan Jandroković.

Predsjednik Milanović je rekao da nije pratio komentare iz Srbije.

- Žao mi je ako su to rekli, nisam pratio što su govorili. To je naša stvar u Hrvatskoj. Ako im nije po volji, žao mi je, mislim da smo dali sve od sebe i više od toga, poručio je predsjednik.

Predsjednik sabora Jandroković je, upitan može li odnos Republike Srbije ugroziti taj put kojim je Hrvatska krenula, rekao kako misli da ne može.

- Ako će biti odgovornosti i pameti, Hrvatska će ići naprijed. Hrvatska pokazuje i žilavost i otpornost i okrenuta je k budućnosti, a poruke koje dolaze s druge strane, nažalost, nisu na toj razini. No mi smo neovisni, gradimo svoje društvo i treba nastaviti u tom smjeru, poručuje Jandroković.



Srbija se mora suočiti sa svojom prošlošću i istinom, poručuje ministar Tomo Medved. Velik problem u odnosima i dalje je pitanje nestalih. Hrvatska ima saznanja, kaže Medved, da je takozvana JNA nakon ulaska u Vukovar ekshumirala žrtve iz primarnih u sekundarne grobnice.
- Kada govorimo o tom pitanju sa Srbijom, mi imamo saznanja da je tadašnja takozvana Jugoslavenska armija na području istoka Hrvatske, nakon njihovog ulaska u Vukovar i okolicu, da su provodili ekshumacije osoba iz primarnih u sekundarne grobnice. Imamo saznanja kada su to provodili, znamo čak i tko je to provodio, naglasio je Medved.

Dodao je da su traženja usmjerena upravo na te pokazatelje te da će nastaviti tražiti konkretnu informaciju o tome gdje su završili posmrtni ostaci. Svakodnevno rade na više lokacija, ističe, a trenutno je u postupku priprema za identifikaciju nekoliko tijela na Zavodu za sudsku medicinu.

- Normativni okvir smo riješili. Zakonom je jasno propisano tko ima nadležnost za koji segment toga posla, vezano za prikupljanje informacija i postupanje, za svako tijelo u Hrvatskoj, ponovio je Medved.