Ćorić u Dnevniku HTV-a: Nadamo se manjem padu BDP-a

Kriza izazvana koronavirusom proračun je stajala 21 milijardu kuna. O tome ali i drugim temama u Dnevniku HTV-a govorio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić. 

-
U prvoj fazi krize projicirali smo pad BDP-a nešto veći od 9%. Oko 35-40 mlrd. bila bi šteta od krize gospodarstvu, no imali smo nešto bolju turističku sezonu, pa će i pad BDP-a biti, nadamo se, nešto manji, rekao je Tomislav Ćorić.

- Mjerama za očuvanje radnih mjesta bit će obuhvaćeno nešto manje od 100.000 radnika. Nakon ljetne sezone već godinama dolazi do pada broja zaposlenih, to se očekuje i ove godine, ali niti blizu frapantnih brojki koje neki katastrofičari pokušavaju provući kroz javnost. To jamčimo, kao i da ćemo sačuvati najveći broj radnih mjesta, rekao je.





Po pitanju vođenja ekonomske politike postoje različita promišljanja, ustvrdio je i dodao da se pokazalo da su dosadašnje mjere, unatoč kritikama, bile više nego adekvatne.

- Mi ćemo kontinuirano promatrati trendove na tržištu, stanje na okolnim tržištima i adresirati mjere koje će prije svega pomoći poduzetnicima. I prije krize smo odredili, a i na samom početku krize, paket mjera koji je u RH izravno išao radnicima, odnosno poduzetnicima. Takav paket mjera rijetko je viđen na razini EU, a mi ćemo nastaviti i dalje, naglašava.

Poticane turizma i komplementarnih grana

Kazao je da je namjera jačanje drugih grana industrije, odnosno ekonomije, osim turizma i komplementarnih grana, ali i poticati daljnji razvoj turizma kroz produljenje sezone. Naglasak će biti na proizvodnim djelatnostima, jer je to segment u kojem Hrvatska već desetljećima pati. To pokazuje stanje vanjskotrgovinske bilance u podbilanci roba iz godine u godinu.

- U financijskim omotnicama namjera je iznaći što je moguće više sredstava za povećanje konkurentnosti domaće proizvodnje, izvoznika, prije svega tehnološke razine, što u okviru Europskog zelenog plana otvara dugoročnu razvojnu perspektivu. Mi smo mala, otvorena ekonomija i izdašna omotnica od 22 mlrd. eura bit će dovoljna da pomognemo našem proizvodnom sektoru. Zbog toga inzistiram na tome da je proizvodnja u fokusu svih naših programiranja, kako paketa za oporavak i otpornost, tako i višegodišnje financijske perspektive 2021.-2027., rekao je Ćorić.

O otkazima u Ini

Nije htio komentirati prozivke SDP-a zbog 250 otkaza u Ini. Poslovna odluka o transformaciji sisačke Rafinerije, kaće - donesena je prije godinu, godinu i pol dana. Tada je bilo jasno da dio radnika neće ostati.

- Ina je u socijalnom dijalogu s radnicima i sindikatima izradila program zbrinjavanja. Dio radnika će ostati raditi u Sisku, dio radnika dobilo je ponudu za rad u Rijeci. Ina je superpopularna tema u političkim krugovima već 30-ak godina. Privatizacija Ine počela je prema zakonu koji je donijela vlada Ivice Račana 2000-ih godina i tada je taj proces krenuo u nepovratnom smjeru, podsjetio je.

'U 2021. ulazimo projektno spremni'

Na pitanje koliko nam mogu pomoći europska sredstva i kada ih možemo očekivati, rekao je da Vlada ima scenarij te da je intencija da se što je mogući veći dio omotnice usmjeri ka gospodarstvu. Još se ne znaju detalji, ali uz komunikaciju s Bruxellesom, međuresorno komuniciramo o projektima koje trebaju ići u prvi plan. U 2021. ulazimo projektno spremni. Očekuje nas oporavak gospodarstva, ali moramo dati sve od sebe da taj oporavak dugoročno izazove i više stope rasta BDP-a, poručio je ministar.