Sindikat obrazovanja: Preporuke predstavljaju problem u vrtićima

Sindikat obrazovanja, medija i kulture upozorio je da u vrtićima postoje poteškoće u provođenju epidemioloških uputa s obzirom na dob djece.

Sindikat obrazovanja, medija i kulture (SOMK) je izrazio nezadovoljstvo nedostatkom socijalnog dijaloga i suradnje s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, upozorivši da u vrtićima postoje poteškoće u provođenju epidemioloških uputa s obzirom na dob djece.

- Dijalog ovog Sindikata i Ministarstva ne funkcionira dugi niz godina. Stara priča, novi ljudi. Nikako da shvatimo da dijalog nema alternativu i da u Sindikatu rade ljudi koji su iz struke, da su u dnevnoj komunikaciji s članstvom i da najbolje znaju probleme, rekla je predsjednica SOMK-a Božica Žilić na konferenciji za medije.

Nakon pritiska preko medija, dijalog je započeo te su dobili poziv za sastanak na koji su otišli nakon konferencije za medije.

- Takav način komunikacije, da sindikati moraju izići na ulice da bi dijalog profunkcionirao, je za nas neprihvatljiv, poručila je, apeliravši da se ne ignorira temelj sustava odgoja i obrazovanja.

- Od svakog ministra tražimo da shvati da je resor ranog predškolskog odgoja i obrazovanja i dio njegove odgovornosti, dodala je.

SOMK nije bio uključen u Radnu skupinu za izradu i predlaganje mjera za početak nove pedagoške, školske i akademske godine, koje sada predstavljaju velik problem, ističe Žilić.

Stoga, dodala je, nisu mogli upozoriti na moguće probleme prilikom provođenja uputa za suzbijanje epidemije u dječjim vrtićima, kao ni ponuditi moguća rješenja rada u dodatno otežanim uvjetima.

Žilić ističe da su problemi eskalirali od početka nove pedagoške godine i radnike doveli na granice fizičke i psihičke iscrpljenosti te da je uskoro moguće očekivati probleme u normalnom funkcioniranju dječjih vrtića.

Najveći problem stvara to što po preporukama nema miješanja grupa, zajedničkog dežurstva, niti preklapanja u najfrekventnije vrijeme kada se djeca pripremaju za ručak ili popodnevni odmor, a jedan odgojitelj je sam te uz brigu za djecu, preuzima poslove pranja i čišćenja jer spremačicama nije dopušteno biti u grupi.

- Ne mogu vjerovati da se to ne može riješiti. To smo uputili Stožeru, gospodinu Capaku i resornom Ministarstvu, istaknula je Žilić.

Kao odgovor dobili su rješenje da se između dvije odgojne grupe stavi pleksiglas, što je osudila.

- Pa zar oni zbilja misle da su djeca zbirke kamenčića ili leptira koji se trebaju stavljati pod pleksiglas ili staklo? To je znak da je to esencijalno nerazumijevanje problema ove djelatnosti i mi zapravo nismo ni trebali biti svrstani u preporuke zajedno sa školama, upozorila je Žilić.

Ako to ne profunkcionira, Žilić najavljuje jednu akciju svaki dan gdje će doći i ljudi iz drugih krajeva Hrvatske i pred Ministarstvom govoriti o problemima s kojima se susreću.

Novosel: Potrebno povećati broj odgajatelja

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel istaknuo je da je socijalni dijalog ključan u ovim uvjetima pandemije kada s rizikom dolaze na posao.

- Tragično je i apsurdno da mi moramo doći pred Ministarstvo, držati u nekoliko dana drugu presicu, da bi se netko ipak sjetio da bi nešto trebalo pitati predstavnike radnika, poručio je.

Upozorio je da u mjerama postoje tri alternative za škole, odnosno A, B i C model održavanja nastave, dok za predškolske ustanove nema alternative osim da dijete dolazi ili ne dolazi, a u tom slučaju ne može sudjelovati u radu predškolskih ustanova.

Stoga apeliraju da se organizacija rada u predškolskim ustanovama prilagodi tako da ima dovoljan broj izvršitelja, za što je potrebno uložiti dodatna sredstva.

Članica istraživačkog tima o uvjetima rada u dječjim vrtićima Iva Ivšić iznijela je rezultate nacionalnog istraživanja u kojem je sudjelovalo više od 2000 zaposlenih u sustavu, a promatrali su usporedbu kvalitete zaposlenja u vrtićima u odnosu na ostatak javnog sektora.

Pokazalo se da zaposlenici u vrtićima, dominantno odgajateljice, imaju znatno viši intenzitet rada, lošije radno vrijeme te su dvostruko više izložene rizicima iz fizičke okoline, odnosno buci te teškim i zamornim položajima, što se izrazito negativno reflektira na njihov zdravstveni status.

Čak 30 posto zaposlenih u sustavu u grupama ima sedam i više djece od dopuštenog prema Državnom pedagoškom standardu, a dominantno je riječ o jasličkim skupinama. Osim toga, 30 posto njih ukazuje na to da u skupinama imaju više djece s teškoćama u razvoju od propisanog, a tri četvrtine njih nemaju nikakav oblik asistencije.

Uz to, raširen je i problem prekarnosti zaposlenja u vrtićima, gdje čak 20 posto zaposlenih u sustavu radi na ugovore na određeno, a riječ je o dominantno mladim osobama u dobi do 30 godina.