Marić: Financiranje za sve naše potrebe za ovu godinu smo osigurali

Uoči početka slobodnih govora u Hrvatskom saboru uslijedila je žustra rasprava predsjednika Gordana Jandrokovića s Karolinom Vidović Krišto (Domovinski pokret) i Mirom Buljom (Most). Stephen Nikola Bartulica iz Domovinskog pokreta zatražio je stanku, ali mu predsjednik Sabora nije dopustio.

Zasjedanje je počelo sa slobodnim govorima, a Vidović Krišto je udaljena sa sjednice do kraja dana. Jandroković je kazao da je to zato "što se ne pridržava onoga čega se svi drugi zastupnici pridržavaju". 
Sjednicu možete pogledati ovdje:




Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković je, na početku zasjedanja, poručio zastupnicima kako u Saboru mogu govoriti što žele, ali u okviru propisanih formi.

Držite se utvrđenih pravila igre, nisam ih ja osmislio, to je odluka Sabora, rekao je Jandroković zastupnicima Mosta i Domovinskog pokreta Miri Bulju, Stjepi Bartulici i Karolini Vidović Krišto, koja je dobila dvije opomene.



Pozivajući se na povredu Poslovnika, Vidović Krišto mu je kazala kako je u petak na sjednici Sabora izjavio da je "nemoćan pred Vladom" ako ona ne odgovori na zastupnička pitanja, čime je, kaže, potvrdio kršenje načela trodiobe vlasti.

Jandroković opovrgava da je rekao kako je nemoćan pred Vladom.

- Nisam to rekao, nego da postoje akti koji me obvezuju na određeno djelovanje i kojih se držim. Ako Vlada ne odgovori na pitanje zastupnika, ne postoji instrument na koji je mogu natjerati da to učini, odgovorio joj je.

Od zastupnice je zatražio da sjedne, izričući joj prvu opomenu, te ju je uputio da se ne radi o povredi saborskog Poslovnika, na što se ona poziva, no ona je nastavila govoriti iz klupe, pa je dobila i drugu opomenu.

Ovo nije povreda Poslovnika, postoji način da to kažete, ali ne kako ste sada izveli, poručio je predsjednik Sabora zastupnici Domovinskog pokreta.

Istaknuo je i kako u ime Sabora Vladi šalje požurnice, da Vlada na pitanja odgovara dinamikom za koju ona smatra da je ispravna, odgovori na velik broj pitanja, ali na neka kasni.

Bulj je, pak, zatražio je stanku kako bi istaknuo da zbog aktualnih afera i curenja informacija iz istraga te probijanja mjera Izvješće o radu DORH-a treba doći čim prije na saborski dnevni red.

Stanku je tražio i Bartulica koji tvrdi da kaos koji se stvara u državi ne dolazi sa saborske, nego s druge strane Markova trga.

Jandroković ih upućuje da o svemu mogu govoriti, ali u propisanoj formi, a forma koju su oni izabrali, tvrdi, nije propisana.

Potom je nastavljen rad raspravom o sprečavanju nasilja nad ženama.



Zbog slučaja "Janaf" okupila se i oporba na izvanrednom sastanku oporbenih zastupnika, jer je u Saboru to danas bila jedna od glavnih tema.

- Želimo to sve ispitati i predlažemo da Sabor osnuje istražno povjerenstvo, koje naravno se ne može baviti konkretnim slučajem, ali može istraživati utjecaj politke na DORH i policiju, a isto tako može se baviti curenjem informacija u istragama, rekao je Nikola Grmoja iz Mosta nezavisnih lista.

- Moramo prestati štititi ovakav sustav koji čuva majstore iluzija. Korupcija je u Hrvatskoj sigurna jer je ustoličena u najvišim obnašateljima državnih dužnostima. Ukoliko Hrvatski sabor ne pronađe način da to slomi, uzalud će biti istražna povjerenstva i njihov rad, rekla je Dalija Orešković ispred Kluba zastupnika SIP-GLAS-Pametno.



Kada je na red došla rasprava o izvršenju državnog proračuna, Dalija Orešković (SIP), Branko Bačić (HDZ) i Miro Bulj (Most) zatražili su stanke, zbog dodatnih konzultacija.



Polugodišnji izvještaj o izvršenju državnoga proračuna pokazuje da je polugodišnji konsolidirani proračunski manjak iznosio 17,9 milijardi kuna ili 4,9% posto BDP-a.

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da bez obzira koliko kriza uzrokovana epidemijom koronavirusa bila duboka, nakon pada BDP-a u ovoj godini iduće godine slijedi njegov rast.

- Što se tiče ostvarenja prvog polugodišta u trenutku izbijanja pandemije, Hrvatska je još uvijek bila predsjedavajuća i donešena je privremena suspenzija fiskalnih pravila, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

- Koliko god bila duboka kriza, koja još uvijek ima popriličnu dozu neizvjesnosti jer nitko još nema prognozu o cjepivu, očekivanja su da nakon pada ove godine slijedi rast iduće godine na razini od oko pet posto, a u trogodišnjeg razdoblju preko tri posto, rekao je Marić. On predviđa da bismo razinu BDP-a iz 2019. godine mogli dosegnuti i prestići početkom 2023. godine, rekao je.





Kada govorimo o planu za ovu godinu trebalo je biti nulto zaduživanje, ali u trenutku kada nije govora o pandemiji.

- Kada su nastupile ove okolnosti došli smo s rebalansom proračuna. Podnošenjem izvještaja za šest mjeseci konstatiram da smo izvršili financiranje 53,8 milijardi kuna od ukupno predviđenih 63,4 milijarde, međutim u nastavku godine, tijekom srpnja, kolovoza i rujna, možemo reći da smo praktički sve potrebe za financiranjem za ovu godinu osigurali, rekao je.

- Rebalans proračuna će konstatirati da je prihodovna strana proračuna nešto malo bolja u odnosu na projekcije, ali isto tako na rashodovnoj strani imamo dodatnih potreba, rekao je Marić navodeći kao dodatne potrebe produljenje potpora za gospodarstvenike i financiranje skraćenog radnog vremena.

Što se tiče nastavka godine izvještavat ćemo Sabor te doći s prijedlogom proračuna za iduću godinu, dodao je.

- Vlada će sutra na sjednici usvojiti smjernice proračuna za iduću godinu. Koristit ću ovu priliku da vas informiram što se tiče naših procjena i prognoza za ovu godinu, originalna procjena od 9,4% će biti nešto malo bolja, dakle, naša procjena za ovu godinu je pad BDP-a od 8%.

- Nakon pada ove godine, očekujemo rast iduće godine. Većina sastavnica BDP-a će biti neutralizirana do kraja 2022, a jedino izvoz usluga neće biti kompenziran u potpunosti. Kako god bilo, to su naše prognoze i procjene, na nama je da budu čim bolje.

Očuvali smo i obranili smo naš kreditni rejting, rekao je ministar. Istaknuo je kako su gospodarski i fiskalni pokazatelji, politička stabilnost i ukupni kredibilitet doveli do toga da nam agencija Standard&Poor's potvrdi kreditni rejting.

- U izvješću kreditne agencije su tri ključna segmenta, gospodarski, fiskalni i elemetni političke ekonomije. Na nama je da iskoristimo pozitivne rizike, pad niži, a rast viši. Hrvatska ima jednu veliku šansu, a to je EU nove generacije, gdje se ključna odrednica stavlja na investicije, ali i na otpornost.

Nije pitanje hoće li neka kriza doći, nego kada i u kojem segmentu, dodaje.

Na Marićevo izlaganje uslijedile su replike.

Marijana Pavličeka iz Hrvatske konzervativne stranke zanimalo je koliku odgovornost ima Nacionalni stožer civilne zaštite koji je kako navodi, sve zatvorio. Poručuje ministru da je katastrofalno stanje proračuna sve svaljeno na koronavirus.

Ministar mu je odgovorio da su sve odluke Stožera pomno promišljene, te da nije bio zanemaren gospodarski aspekt.

Marijana Puljak iz Pametnog smatra da bi proračun trebao biti transparentniji, na što je ministar rekao kako "uvijek može bolje".

- Bez dubinske reforme na rashodovnoj strani, sve reforme na prihodovnoj neće dati rezultata, a Hrvatska će ostati najsiromašnija zemlja EU, kazala je Puljak.

Boris Lalovac (SDP) kaže kako rejting agencije gledaju percepciju Hrvatske za dvije-tri godine godine, a ona je, dodaje, pozitivna, jer smo snažno ušli u euroatlantske integracije, pristupili tržištu od 500 milijuna potrošača, pristupit ćemo europskoj valuti.

Sandra Benčić (Možemo) referirala se na podatak da je na povećanje rashoda najviše utjecala provedba mjera za očuvanje radnih mjesta, za što je izdvojeno 6,7 milijardi kuna. Kad se radi o tako velikom novcu, koji nije bio planiran, u izvješću bi trebalo dobiti evaluaciju utjecaja tih mjera, broj radnika koji su ipak izgubili posao kod poslodavaca koji su koristili mjere, broj poslodavaca koji su koristili mjere, a isplaćivali dividende, predložila je zastupnica.

Na začelju smo, ne zbog nesposobnosti naših ljudi, nego zbog korupcije i klijentelizma, kazala je Vesna Vučemilović (DP). 

Zvonimir Troskot (Most) kao tri pozitivne stvari koje su se dogodile navodi financijsku omotnicu od potencijalnih 170 milijardi kuna, najavu smanjenja poreza na dohodak, potvrđivanje kreditnog rejtinga. U niz negativnih stvari ubraja i odluke Vlade i Stožera o zatvaranju ekonomije čime smo, kaže, potencirali uvoz, te najave zatvaranja tvrtki Meggle i BAT u Kanfanaru.

Kad je riječ o ovoj posljednjoj, Marić kaže da su razgovori u tijeku, te da će se dok traju suzdržavati od dubljih komentara. Naravno da ćemo dati doprinos da proizvodnja ostane i nastavi se, poručio je ministar.

Grozdana Perić (HDZ) hvali mjere koje su se poduzimale prvoj polovici godine.

- Hrvatska je možda jedna od prvih država koja je tako brzo reagirala na pandemiju pomažući gospodarstvu, zaposlenicima, navela je.