Ni koronavirus niti potres nisu smanjili cijene nekretnina

Iako se očekivalo da bi kombinacija potresa i koronavirusa mogla donijeti pad cijena nekretnina, to se nije dogodilo. Mladen Sirovica, novinar HRT-a napravio je analizu stanova koji se prodaju na području Zagreba, Dubrovnika, Splita, Osijeka i Rijeke.

Prosječna oglašena cijena za prodaju stanova u godinu dana u centru Zagreba porasla je i iznosi 2568 eura po četvornom metru, što je 61 euro više u odnosu na rujan 2019. Treba naglasiti da su ovo tražene cijene, a ne one po kojima se stanovi prodaju, ali je isto tako jasan indikator da većeg broja interventnih prodaja nakon potresa nije bilo i da prodavatelji zasad nisu smanjivali cijene. Starije nekretnine možda su i izgubile dio svoje vrijednosti, ali to je kompenzirano novim stanovima u centru čija je cijena i do 5500 EUR/m2.

Korekcije cijena u Zagrebu u cjelini, također su bile minimalne.

U razdoblju od godinu dana cijena nekretnina porasla je za 20 eura po četvornom metru te sada  iznosi gotovo 2100 eura. Razloga zašto nije pala je nekoliko - od niskih kamatnih stopa, državnih poticaja za kupnju nekretnina do činjenice da se gospodarski oporavak očekuje znatno brže nego što je to bilo tijekom krize 2009. Kada bi se kriza oduljila, tada bi se njezine posljedice vjerojatno odrazile na tržištu nekretnina, no prodavatelji zasad nisu pokazali nestrpljenje i sklonost da svoje nekretnine prodaju jeftino.

Dubrovnik je i dalje rekorder u cijenama nekretnina.

U proteklih godinu dana cijene su se ipak malo smanjile, ali riječ je i dalje o gotovo 3800 eura za četvorni metar.

U Splitu je situacija gotovo identična. Cijena po kvadratnom metru viša je za 18 eura i iznosi gotovo 3000 eura.

I dok se može reći da su cijene u ta dva grada padale ili stagnirale,
u Rijeci i Osijeku kriza kao da i nije utjecala na cijene. Tražena cijena u Rijeci je porasla za čak 144 eura po kvadratnom metru, dok je Osijek u proteklih godinu dana skuplji za 119 eura.

Ono što je ključna razlika u odnosu na 2019. ipak nisu cijene, već broj prodanih nekretnina.

U prvih pola godine naplata poreza na promet nekretninama bila je 25% niža u odnosu na prvu polovinu prošle godine, što će biti ozbiljan udarac na prihode jedinica lokalne samouprave. Ako znamo da je taj prihod prošle godine iznosio milijardu i 200 milijuna kuna, tada bi uz ovakav trend do kraja godine gubici mogli iznositi oko 300 milijuna kuna.

Dio kupaca možda je odgodio kupnju nekretnine i zbog najave da će se od Nove godine ukinuti porez na promet nekretninama, no od toga se zasad odustalo. Tako da će jedinice lokalne samouprave još neko vrijeme moći računati na taj prihod.