Ovrhe idu dalje, a Ovršni zakon u javnu raspravu

U nedjelju istječe šest mjeseci otkako je, zbog pandemije, donesena odluka o šestomjesečnoj obustavi ovrha. Javni bilježnici prihvatili su preporuku Vlade i obećali da nakon isteka moratorija neće sve ovrhe poslati na prisilnu naplatu odmah u ponedjeljak, nego će ih, ovisno o datumu kada su obveze nastale, slati na naplatu u tri vala. Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je na sjednici Vlade da se obveze moraju izvršavati, a oporba pak smatra da bi moratorij na ovrhe trebalo produljiti.

Plenković: Obveze se moraju izvršavati

- Dogovoreno je s javnim bilježnicima da se nadolazeće aktivnosti provode u fazama. Očekujemo i od Fine da bude moderirana u pogledu aktivnosti nakon što ovaj rok istekne. Obveze se moraju izvršavati, svatko tko preuzima obveze mora biti u stanju ih i ispunjavati, kazao je Andrej Plenković na sjednici Vlade. Naglasio je kako očekuju da će ovrha biti manje nego što ih je bilo prije nego što su mjere donesene. Podsjetio je da su donosili tu mjeru na tri mjeseca i produljili na tri mjeseca.

- Mislim da smo mjerama koje smo poduzeli i u pogledu očuvanja radnih mjesta, različitih potpora, osiguranju plaća, naknada poslodavcima, privatnom sektoru napravili izrazito mnogo. Nastavit ćemo s tim mjerama gdje god je to potrebno i nužno, istaknuo je Plenković.

Malenica: Troškovi ovršnog postupka 600 kuna manji 

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica ustvrdio je da je Vlada izmjenama Ovršnog zakona pokazala socijalnu osjetljivost jer će ovršni postupci biti oko 600 kuna jeftiniji te se neće moći ovršiti primanja na osnovi božićnice, uskrsnice i drugih socijalnih davanja. Ministar je najavio da bi se tijekom dana trebale u javno savjetovanje pustiti izmjene i dopune Ovršnog zakona, koji sadržava niz socijalnih klauzula.

- Kroz ove ćemo izmjene utjecati na smanjenje troškova ovršnog postupka koji će, izbacujući neke procedure i postupke, biti oko 600 kuna manji. Također ćemo kroz donošenje pravilnika utjecati na daljnje troškove javnih bilježnika, kazao je Ivan Malenica novinarima nakon sjednice Vlade. Najavio je da će iz provedbe ovrhe biti izuzeta primanja na osnovi božićnice, uskrsnice i drugih socijalnih davanja. Uvest će se i obavijest o postojanju duga, a s javnim bilježnicima dogovorena su tri intervala provedbe ovršnoga postupka.

Ovrhe na Fini kao i prije

-
Ministarstvo rada poduzelo je niz aktivnosti i vjerujem da će Nacionalni plan oporavka i višegodišnji financijski okvir postići da će se sačuvati radna mjesta, očuvati gospodarska aktivnost. Mislim da je to bitno za ovršenike, dužnike da imaju sigurna primanja i iz njih plaćaju obveze koje su preuzeli, naglasio je Malenica i dodao kako ovrhe na Fini idu prema dogovoru, kako je bilo i prije.

SDP i Zeleno-lijevi blok predlažu produljenje moratorija na ovrhe

Čelnici SDP-a i Zeleno-lijevog bloka Peđa Grbin i Tomislav Tomašević rekli su da su u hitnu saborsku proceduru uputili zaključak kojim bi se obvezalo Vladu na produljenje moratorija na ovrhe koji je na snazi do 18. listopada te prijedlog izmjena ovršnog zakonodavstva.

Tomašević je izjavio da predlažu izmjene Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Zakon o interventnim mjerama u ovršnim postupcima dok "traju ove posebne okolnosti" kako bi se produljio moratorij sve dok se ne izmijeni Ovršni zakon. Cilj je da se bolje zaštite dužnici. Tako predlažu vremensko ograničavanje računa dok se ne utvrdi plan otplate dužnika i mnogi drugi socijalni osigurači kojima će se poboljšati zakon.

- Imamo 35 tisuća nezaposlenih više u rujnu ove godine u odnosu na prošlogodišnji. Potpuno su zapanjujuće informacije javnih bilježnika da se većina dugovanja od 170 tisuća novih prijedloga za ovrhu, koji su pristigli od početka moratorija, odnosi na neplaćanje režija za vodu struju i plin, odnosno, osnovne egzistencijalne potrebe građana, rekao je Tomašević. Dodaje da se 'već vidi veliki socijalni tsunami i katastrofu' koji se sprema velikom broju građana ako se ne produži moratorij.

Grbin je napomenuo da je situacija s bolešću COVID-19 mnogo lošija nego prije šest mjeseci kada su Hrvatski sabor i Vlada donijeli odluke o moratoriju. Ništa u međuvremenu nije otišlo nabolje, dapače, u odnosu na vrijeme kada smo donosili odluku o moratoriju danas imamo osam puta više zaraženih dnevno. Ako postoji politička volja, mi ovaj zakon možemo donijeti već u petak, rekao je.