Beroš: Treba povećati kapacitete u respiracijskim centrima

Potrebno je povećati brojeve  kreveta u primarno intenzivističkim respiracijskim centrima, kazao je ministar zdravstva Vili Beroš na konferenciji za novinare nakon on-line sastanka s ravnateljima bolnica. Naglasio je da su ovo nove okolnosti te da moramo biti sigurni da nalazimo najbolja rješenja za zdravlje građana.

➡️ COVID-19 - najnovije informacije 
➡️ Počelo cijepljenje; Soldo: Neće biti dovoljno za sve 
➡️ Predstavnici veledrogerija napustili sastanak s ministrom Marićem

- Definirali smo da treba povećati kapacitete u svim regionalnim centrima u primarno intenzivističkim respiracijskim centrima. Dali smo naputak da se povećaju brojevi kreveta u primarno intenzivističkim respiracijskim centrim. Razgovarali smo i o tome da sve zdravstvene ustanove trebaju pojačati svoje izolirajuće kapacitete, kako u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima tako i u stacionarnim odjeljenjima, kazao je Beroš.

Beroš: Dogovorit ćemo formiranje sekundarnih centara

Istaknuo je da je slika drugačija nego na proljeće jer se više zna o virusu.

- Sugerirali smo, a u dogovoru s jedinicama lokalne, tj. regionalne samouprave, dogovorit ćemo da se formiraju tzv. sekundarni centri za prihvat bolesnika u pojedinim specijalnim bolnicama, kao što se to i sada radi npr. u Biogradu na moru, Crikvenici i Topuskom. Takvih centara ima dosta u Hrvatskoj. Ukupan kapacitet prijema bolesnika je oko 3.000 kreveta. Smatramo da one Covid-19 bolesnike, koji zahtijevaju kompleksnije liječenje od običnog smještaja kao što smo to planirali u Areni, treba smjestiti u te tzv. sekundarne centre. Arene postaju tada tercijarni centri za smještaj bolesnika, kazao je ministar.  





Govoreći o situaciji u Zagrebu kazao je da je ondje slika najkompleksnija.

- Revidirali smo postojeći model gdje je KB Dubrava bila Covid bolnica u cjelosti. Ta se opcija malo mijenja utoliko što ćemo aktivirati dodatne kapacitete, koji su sada oko 160 kreveta na ukupno 490. Isto tako, u C bloku ostavit ćemo odvijanje uobičajenih zdravstvenih aktivnosti. Smatramo s obzirom na okolnosti u drugom valu, da je to bolja opcija. Sve druge zdravstvene ustanove, trebat će povećati svoje izolirajuće kapacitete za Covid-19 bolesnike, odnosno svaka u okviru svojih mogućnosti i prilika, izjavio je ministar Beroš.

"U odnosu na proljeće, sada virus češće upada u zdravstveni sustav"

Ono što je različito u odnosu na proljetno doba i sadašnje, je to što su proljetos upadi virusa u zdravstveni sustav bili rjeđi. No u zadnjih nekoliko dana upadi su učestali i širi. Cilj nam je naći jedan optimalan model zbrinjavanja bolesnika, dodaje.

Istaknuo je da su spremni još neki modeli, koji će se odnositi na to da će sve bolnice biti pozitivne Covid bolnice. Napominje kako se nada da će se, zahvaljujući odgovornom ponašanju građana, spriječiti širenje epidemije u tom opsegu. Ponovio je potrebu poštivanja epidemioloških mjera.

Capak: Epidemiološkim  timovima teško je obaviti sav posao

Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, kazao je da je na sastanku bilo nekoliko važnih tema koje se odnose na dijagnostiku i epidemiološku struku. Naglašava da u situacijama kada je veliki broj zaraženih, epidemiološkim timovima je teško obaviti sav epidemiološki posao poput kontaktiranja oboljelih, traženja njihovih kontakata i stavljanja u izolaciju i samoizolaciju.

- Ministarstvo je poduzelo brojne aktivnosti u suradnji s epidemiološkom strukom, a to je traženje pomoći u drugim strukama koje mogu obavljati taj posao. To su javnozdravstveni stručnjaci koji rade u zavodima za javno zdravstvo, dijelovi timova epidemiološki diplomirani sanitarni inženjeri i njihovo zapošljavanje, rekao je Capak i dodao da je ministar potpisao više od 100 dozvola za zapošljavanje u zavodima za javno zdravstvo, a koji se uglavnom odnose na epidemiološku i mikrobiološku struku.

Suradnja primarne zdravstvene zaštite i epidemiološke struke

Istaknuo je i da je bilo riječi i o suradnji između primarne zdravstvene zaštite i epidemiološke struke u smislu pomoći u traženju kontakata. Kazao je da se stručnjaci u ekspertnoj skupini slažu s prijedlogom epidemiologa da u slučajevima kada je to moguće, da ne traže imena, prezimena i adrese kontakata, već da ih traže od primjerice škole ili vrtića. U slučajevima u kojima je to nemoguće, nastavilo bi se s postojećom praksom.

Dogovoreno je i da će liječnici primarne zdravstvene zaštite pomoći epidemiolozima u upisima oboljelih i kontakata, te da će pomoći u traženju kontakata kada se radi o njihovim pacijentima.

Capak o testiranju "brzim testovima"

Što se tiče testova, Capak je rekao da je bila rasprava o brzim testovima koji dolaze na tržište i ima više proizvođača i distributera koji ih nude. Neke ustanove ih već reklamiraju, dodaje.

- Napravljeno je više validacija, više vrsta tih testova u HZJZ-u i klinici za infektivne bolesti. Zaključeno je da su ti testovi još uvijek nedovoljno specifični i nedovoljno osjetljivi da bi ih se preporučilo za dijagnostiku, ali imaju svoju primjenu u nekim situacijama kad se mora brzo napraviti test, ako više ljudi ima simptome, primjerice u školi. No nakon toga je potrebno rezultate potvrditi PCR-om jer ti testovi još nisu dovoljno pouzdani, rekao je Capak.

Capak: Riješit ćemo nedostatak  potrošnog materijala

Razgovaralo se i o registraciji novih laboratorija. Kazao je da za sada 27 laboratorija redovito obavljaju dijagnostiku. "Problem je što nedostaje potrošnog materijala. Na tome se intenzivno radi i komunicira s distributerima da se ta situacija zriješi. Registracija novih laboratorija će biti predmet daljnjih rasprava", dodao je Capak.

Osvrnuo se i na testiranje vikendom:

- Znate da smo ove subote smo imali nezgodnu situaciju s velikom gužvom. Svi su se uputili prema Mirogojskoj cesti i prema Rockefellerovoj, pa se napravila kolona, što je neprihvatljivo s više aspekata. Intenzivno se radi na tome da se poveća broj Covid ambulanti u Zagrebu koje će raditi vikendom. Što se tiče HZJZ-a, traži se prometno rješenje da ne dolazi do zakrčenja, a isto tako, traži se i nova lokacija za dodatna testiranja, kazao je Capak.