Marić: Do rebalansa nema zakonske osnove za isplatu veledrogerijama

Vladajući i predstavnici veledrogerija, čini se, pronašli su rješenje. Nakon u petak isplaćenih 300 milijuna kuna, kroz rebalans proračuna koji bi idućeg mjeseca trebao biti potvrđen u Saboru, veledrogerijama će se uplatiti ukupno 1,84 milijarda kuna.

➡️ Vlada s koalicijskim partnerima o rebalansu proračuna
➡️ Ministar Marić: Vjerujem kako neće doći do nestašice lijekova 
➡️ Vlada rebalansom do novca za veledrogerije 
➡️ Beroš: Apeliram da se uozbiljimo

Veledrogerije: Do rebalansa otežana isporuka lijekova

- U ime HUP koordinacije veledrogerija mogu reći da je sastanak bio konstruktivan. Dobili smo konkretne naznake o iznosima koje ćemo dobiti rebalansom u studenome za dugovanja bolnica. Što se tiče HZZO-a još nemamo konkretne brojke i na tu temu nastavljamo razgovore. Što se tiče bolnica možemo samo najaviti da ćemo do rebalansa još imati otežanu isporuku lijekova i medicinskih proizvoda, izjavila je nakon sastanka predsjednica HUP Koordinacije veledrogerija Diana Percač.





Dodala je kako se veledrogerije i same susreću s problemima vezano za dobavljače i da lijekove koje nemaju na zalihama ne mogu isporučiti. Pozitivnim smatra izjavu ministra Marića "da se o dugovima u zdravstvu više ne priča i da će on to riještiti u razumnom roku".

Zdravko Marić: Nema zakonske osnove za isplatu prije rebalansa

- Bilo bi sjajno kad bi problematika dugova prema veledrogerijama bila jedini problem u sustavu zdravstva. Obveze ukupnog zdravstvenog sustava su oko 10,5 mlrd. Sustav mjesečno generira oko 220 mil. kuna novih obveza. Problematika je složena, učinit ćemo sve kako ne bi došlo do nedostatka lijekova, ali je nužno da se otvori rasprava i donesu mjere koje će dovesti do toga da ne dođe do novih obveza i dugova. U petak je veledrogerijama isplaćeno 300 mil. kuna. Mi zakonske osnove za plaćanje nemamo prije rebalansa, a to je razdoblje od gotovo tri tjedna, izjavio je ministar financija Zdravko Marić.

"Čarobnog štapića nema"

Za veledrogerije će iz proračuna Ministarstva zdravstva i HZZO-a biti dostupno ukupno 1,840 mlrd. kuna. Dugovi u zdravstvu su veći od tog iznosa, problematiku rješavamo korak po korak. Možemo ići u smjeru potpunog izmirivanja, no preduvjet je osiguravanje da nema generiranja novih obveza, dodao je Marić te naglasio kako je za ovu godinu na razini EU-a proglašena privremena suspenzija fiskalnih pravila. "Kada računamo koliko nas korona u smislu proračuna košta, dolazimo do iznosa od 28,5 mlrd. kuna. Formule i čarobnog štapića nema", zaključio je Marić.





Beroš: Inspekcija u KB Dubravi

- Zasad pojedine bolnice još nisu iskazale nedostatak lijekova, pa pretpostavljam da imaju zalihe kojma će se pokriti ovaj period do rebalansom proračuna, kazao je minsitar Vili Beroš. Napomenuo je da je testiran na Covid i da je negativan što mu daje garanciju da idućih 48 sati ne može biti  zarazan za druge. Vezano za KBC Dubravu i objavljeno pismo kazao je kako je tamo poslao zdravstvenu inspekciju i zatražio izvješće na koje još nije dobio odgovor. Čuo se s koordinatorom za Covid bolesnike koji mu je rekao da je moguće da zbog pojačanog priliva bolesnika netko ne dobije obrok na vrijeme. Naglasio je da KB Dubrava igra izrazito važnu ulogu u borbi protiv Covida i Ministarstvo apsolutno brine o tome. Poručio je kako nema informaciju da je došlo do nestašice lijekova.





- Mislim da nismo izgubili kontrolu što se tiče prijema Covid bolesnika, ali načelno - da. Svojim neodgovornim ponašanjem doprinjeli smo da brojke rastu. Međutim, to nije samo problem u Hrvatskoj. Mene kao ministra zdravstva izrazito brine što broj hospitaliziranih svakodnevno raste. Međutim, imamo planove i vjerujem da ćemo moći zbrinuti gotovo sve bolesnike ako epidemija ne bude ekstremno velikih razmjera, poručio je Beroš. Imamo sekundarne i tercijarne centre, dodao je. Nije želio prognozirati kad bi se ti centri mogli početi puniti.

Mobilizacija medicinskih djelatnika

- Pretpostavljamo da izazov neće biti popunjenost kapaciteta nego zdravstveni djelatnici koji bi mogli nedostajati. To ovisi o opsegu ulaska virusa u zdravstveni sustav i opsegu samoizolacije medicinskog osoblja. Pozvali smo umirovljene kolege, oni neće biti angažirani da budu u kontaktu s Covid bolesnicima. Osim toga računamo i na činjenicu da je preko 1000 njegovatelja na Zavodu za zapošljavanje, na liječnike koji imaju licencu a trenutno su u fazi rada pod nadzorom te na liječnike i sestre koji su u završnoj fazi obrazovanja, dodao je Beroš. 

Zdravstveni sustavi poskupljuju 5 do 10 posto godišnje

- Ukupne obveze zdravstva su preko 13 milijardi kuna i rastu. Jedan razlog je povećanje cijene rada, a posebni segment su skupi lijekovi što je omogućila ova Vlada. Od prvog dana ukazujem na nesrazmjer. Hrvatska u ovom trenutku izdvaja oko 860 eura po glavi stanovnika što je 7,4 posto BDP-a. To je daleko ispod prosjeka EU-a (9,9 posto tj. 3.070 eura). Mi sa puno manje novaca osiguravamo gotovo jednaka prava na razini skandinavskih zemalja, poručio je Beroš. Dodao je da su liste čekanja u njegovom fokusu. Napomenuo je da zdravstveni sustavi godišnje prosječno poskljupljuju 5 do 10 posto i da se mora naći način kako povećati izdvajanja za zdravstvo.   

Marić i Beroš na sjednici Odbora za zdravstvo

Rasprava se oduljila, zaključke ćemo donijeti idući tjedan i prezentirati ih, izvijestila je nakon sjednice predsjednica Odbora Renata Sabljar-Dračevac. Dodala je kako su ministri vrlo podrobno odgovarali na pitanja članova Odbora. Naša ozbiljnost prema zdravstvenom sustavu mora biti bolja, dosad je odnos bio 'maćehinski', poručila je te dodala kako nema smisla govoriti o prošlosti. 

80 do 90 posto sredstava koje dobije bolnica, ide na plaće

Ministar Beroš je na sastanku Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku potvrdio da se razmišlja o uvođenju u sustav dodatnih njegovatelja i njegovateljica sa Zavoda za zapošljavanje, izvijestila je Sabljak-Dračevac. Iznijela je podatak da se 80 do 90 posto svih sredstava koje bolnice dobivaju - troši na plaće zaposlenika.





- Rasprava je bila vrlo konstruktivna. Ministri su nam podastrli niz podataka. Veseli me što smo čuli da postoji niz načina na koje se problemi u zdravstvu mogu pokušati riješiti, kazala je Maja Grba Bujević. Dodala je kako su svi pristupili razgovorima bez stranačkih predznaka. Svi su izrazili želju da se pruža što kvalitetnija usluga u zdravstvu, ali da i radnici u zdravstvu imaju što bolje uvjete za rad.

- Zdravstveni sustav mora pružiti svu zaštitu COVID pacijentima, ali i što je moguće dulje i više usluga vezanih za ne-COVID pacijente, dodala je. Naglasila je da su ljudi u zdravstvu izvrsni te da će oni dati svoj maksimum. Podsjetila je i da će se pridržavanje mjera epidemiologa svih građana - ova borba završiti zadovoljavajućim rezultatima.   





Ivan Ćelić (HDZ) ocijenio je potpuno promašenom izjavu zastupnika Tomislava Tomaševića (Možemo) da je Nacionalni stožer civilne zaštite izgubio svrhovitost i da su parlamentarni izbori održani u srpnju bili politički inženjering vladajuće opcije. Inicijativu HUBOL-a za uključivanjem saborskih zastupnika liječnika da se uključe u zdravstveni sustav ocijenio je kao populizam i politikantstvo. U manjim sredinama je teže osigurati zdravstvenu zaštitu i vjerujem da je situacija zabrinjavajuća, ali nije dramatična, smatra Ćelić.