Ambriović Ristov: Cjepivo je testirano na ljudima, evo što slijedi dalje

Objava o visoko učinkovitom Pfizerovom cjepivu protiv koronavirusa koje je u trećoj razvojnoj fazi, izmamila je brojne pozitivne reakcije svijeta znanosti koje se mogu svesti pod rečenicu - "vidi se svjetlo na kraju tunela". 

➡️ Riječ stručnjaka: Što dosad znamo o cjepivu protiv korone
➡️ Što znamo, a što ne znamo o cjepivu protiv koronavirusa
➡️ EU čeka isporuku prvih doza cjepiva
➡️ Pfizer: Efektivnost našeg cjepiva veća od 90%, ovo je povijesni trenutak
➡️ Sve o koronavirusu

Zašto je baš ovo cjepivo izazvalo tako snažne reakcije u Studiju 4 HTV-a komentirala je prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov, predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković i članica Vladina Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije.

- Pfizer je objavio rezultate možda malo prerano, ali su to učinili kako bi svijet obavijestili da se događaju dobre stvari, ustvrdila je prof. Ambriović Ristov.

Objasnila je i kako se uopće utvrđuje je li neko cjepivo učinkovito ili nije.

- Pfizer je cijepio 45 tisuća ljudi, jedan dio s cjepivom, a drugi dio je kontrolna grupa koja je dobila placebo. I tada se čeka da se vidi koliko će ljudi biti inficirano, odnosno koliko će ih oboljeti od Covida-19. Broj ljudi koji trebaju oboljeti da bi se moglo reći da je cjepivo stvarno učinkovito je 165. U kontrolnoj grupi je do sada oboljelo njih 94. Na temelju usporedbe ta dva broja, koliko je oboljelo u kontrolnoj a koliko u cijepljenoj grupi,  Pfizer je zaključio da je učinkovitost oko 90%. Dakle treba još malo pričekati, poručila je.

Objašnjava kako je ovo cjepivo dano u dvije doze, druga doza je dana mjesec dana nakon prve.

- Prva doza izaziva imunosni odgovor, dok ga druga doza treba pojačati. Ovo su rezultati uzeti sedam dana nakon druge doze. Treba još puno stvari otkriti, kao prvo - ima li kakvih nuspojava, pogotovo nakon druge doze. U pitanju je period od otprilike dva mjeseca kako bi bili sigurni da nema ozbiljnih nuspojava. Također treba otkriti je li to cjepivo spriječilo samo pojavu bolesti ili je spriječilo infekciju. Zatim moramo otkriti koliki broj ljudi moramo cijepiti da bi spriječili cirkuliranje virusa. Još je puno nepoznanica ali smatram da imamo razloga biti zadovoljni, rekla je.

- Cilj cijepljenja je da organizam upozna svog neprijatelja. To znači da mi organizam moramo izložiti proteinima određenog virusa. Prvi načini cijepljenja su bili načini da odaberemo neki slabiji soj virusa i s njim smo cijepili. Problem s ovim načinom je što vi morate jako biti sigurni da je taj virus oslabljen i da se neće predomisliti da postane ponovno patogen kao što je bio na početku. To je trošilo jako puno vremena. Drugi način je da ubijemo taj virus, da ga inaktiviramo. I tu je problem da moramo biti sigurni da je inaktivacija potpuna, pogotovo ako se radi o virusu koji ima veliku smrtnost, objašnjava.

- Treći način je, kojeg je sada aktualan u svim ovim cjepivima koja su u trećoj fazi istraživanja, tzv. vektorska cjepiva. To znači da mi samo informaciju iz virusa protiv kojeg stvaramo cjepivo, stavimo u neškodljivi virus kao što je npr. adenovirus. To je i slučaj s ovim Pfizerovim cjepivom koje je temeljeno na messenger RNA, rekla je.

Kaže da su vrlo perspektivna cjepiva ono od Moderne koje je bazirano na istom principu kao i Pfizerovo te Oxfordsko cjepivo koje koristi adenovirus čimpanze, Zatim Johanson&Johanson cjepivo koje koristi adenovirus tip 26. To su ona koja će vrlo vjerojatno prva biti spremna, kaže.

Ističe kako se vjerovalo da neće biti nekih ozbiljnih nuspojava Pfizerovog i cjepiva od Moderne, obzirom na način na koji je to cjepivo nastalo.

- I doista nisu prijavljene nikakve ozbiljne nuspojave do sada. Nuspojava sigurno ima jer da nema značilo bi da cjepivo ne djeluje, ističe.

Kaže da te tvrtke već proizvode milijune doza cjepiva, spremnih za distribuciju iako cjepivo nije odobreno, zato što nemamo vremena. Čim cjepivo bude odobreno, kreće se u cijepljenje velikog broja ljudi, ističe.

Objasnila je i koliko velike mutacije virusa može podnijeti neko cjepivo koje se sada proizvede a da bude učinkovito.

- Koronavirus vrlo polako mutira i teško je za vjerovati da on može tako mutirati da u potpunosti promjeni antigensku strukturu i ugrozi cijepljenje. To je vrlo malo vjerojatno. Također, vektorski princip izrade cjepiva pruža mogućnost da se vrlo brzo modificira ako virus mutira. Ali ponavljam, to je vrlo malo vjerojatno, ustvrdila je.

Ističe da je Hrvatska već naručila cjepivo i to s dvije strane - od AstraZenece i  od Pfizera. Sve se koordinira unutar EU-a i čim se prvo cjepivo odobri, a ja ne vjerujem da će to biti prije proljeća, prve doze se moraju iskoristiti za cijepljenje zdravstvenih radnika, ugroženih skupina, kroničnih bolesnika i starijih osoba, rekla je prof. Ambriović Ristov dodavši da smatra da ,ako bude dovoljno doza cjepiva, svi bi se trebali cijepiti. 

Kaže da se trenutno ne može znati koliko se populacije mora cijepiti da bi populacija bila zaštićena, to će se analizirati na samom kraju, kada se cjepivo proizvede.

- Ne bih se usudila prognozirati jesmo li na vrhuncu epidemije ili nismo. Mi imamo vrlo visok broj zaraženih u broju testiranih. Kažu da bi taj postotak treba biti oko 1-2 % da bi mogli reći da kontroliramo situaciju. Mi sada imamo 3040% što znači da smo izgubili kontrolu. Ono na temelju čega je sada najbolje procjenjivati je broj hospitaliziranih, odnosno onih koji su na respiratoru, ustvrdila je dodavši da se Hrvatska ne nosi dobro s epidemijom jer brojni ljudi nisu dovoljno ozbiljno shvatili situaciju.