Marić: Za svaku uplaćenu kunu u proračun EU na raspolaganju nam je pet

Hrvatski sabor je počeo trodnevnu izvanrednu sjednicu koju je predsjednik Sabora Gordan Jandroković sazvao na zahtjev Vlade. Sabor će danas raspraviti Prijedlog odluke o prihvaćanju odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava EU.

Hrvatska će biti među prvim državama koja će, nakon postignutog dogovora na Europskom vijeću, kroz parlament usvojiti tu odluku, najavio je premijer Andrej Plenković, dodajući da će ta rasprava biti prigoda da se javnosti predstavi kako se financira EU. Podsjetio je na instrumente za koje se Hrvatska izborila u srpnju ove godine. Više od 24 milijarde eura, 24,2, kada tome pridodamo i 673 milijuna eura za obnovu Zagreba od potresa iz Europskog fonda solidarnosti omogućiti će vrlo snažan ekonomski rast, oporavak i otpornost, kazao je.



Marić: Za svaku uplaćenu kunu u proračun EU na raspolaganju nam je pet

Ministar financija Zdravko Marić potvrdio je kako Hrvatska ima veliku financijsku i ekonomsku korist od članstva u Europskoj uniji, ističući kako će nam na jedan euro ili kunu koju uplaćujemo u proračun EU u idućih sedam godina na raspolaganju biti pet eura ili kuna.

Odnos je, dakle jedan naprema pet, rekao je Marić u Hrvatskom saboru, naglasivši kako je Hrvatska od ulaska u Uniju, 1. srpnja 2013. povukla 30 milijardi kuna više nego je uplatila u proračun EU.

Odgovarajući na zastupničke upite, naveo je kako će Hrvatska ove godine iz svoga u proračun EU uplatiti četiri milijarde kuna, iduće 4, 4 milijarde, godinu iza 4, 5 milijarde, a 2023. godine  4, 6 milijardi kuna.

- Odnos koji trenutno imamo je da na jednu uplaćenu kunu ili euro, imamo do tri eura povrata, sada s novom financijskom perspektivom to ide preko četiri do pet eura, odgovorio je SDP-ovu Borisu Lalovcu.

Sandra Benčić (Možemo) pitala je li istina da nam je EK uvjetovala korištenje sredstava iz Fonda za oporavak i otpornost (RRF) sa potrošenošću sredstava iz ove financijske perspektive, na što joj je Marić odgovorio da to nije točno.

- Tijekom 2021. dobit ćemo određena sredstva iz React-EU, već ove godine smo ta sredstva planirali u proračunu u smislu financiranja mjera koje smo stavili u funkciju, a što se tiče RRF-a nakon četvrtog mjeseca nakon što sve zemlje pošalju planove do tri mjeseca će trajati evaluacija, sveukupno ne očekujemo aktivaciju prije kraja iduće godine, no 10 posto predujma biti će isplaćeno 2021. što je za Hrvatsku 600 milijuna eura, poručio je Marić.

Rekao je kako "najviše o nama" ovisi koliko ćemo sredstava povući iz europskih fondova.

- Kvalitetna priprema projekata za EU nove generacije, uz projekte ključne će biti i reforme, poručio je Marić na kraju saborske rasprave o prihodima Europske unije, odnosno prihvaćanju odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava EU kroz idućih sedam godina.

Nema novog nameta

Na upit Josipa Begonje (HDZ) precizirao je kako uvođenje nove kategorije prihoda u višegodišnjem financijskom okviru do 2027. od nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, ne znači novi namet za građane.

Potvrdio je navod Grozdane Perić (HDZ) o važnosti Fonda solidarnosti pri EU iz kojega je za posljedice potresa u Zagrebu predviđeno preko 680 milijuna eura.
Ako se tom iznosu doda i zdravstveni dio, iznos prelazi 700 milijuna, kazao je Marić, navodeći da je dio sredstava, u smislu predujma, već stigao, a preostali stiže priljevom u državnu blagajnu.

Hrvatska je u prošloj godini bila među pet zemalja koje su imale najveću razliku između uplaćenih i povučenih sredstava, preko 3 posto BDP-a, odgovorio je Branku  Bačiću (HDZ) koji je podsjetio kako ima zastupnika koji propituju svrhovitost i isplativost članstva u EU.

Objasnio je i kako se sustav financiranja proračuna EU-a trenutno sastoji tri glavne kategorije prihoda, tradicionalnih vlastitih sredstava čiji najveći dio čine carine, prihoda od poreza na dodanu vrijednost, te prihoda od vlastitih sredstva temeljenog na bruto nacionalnom dohotku.

Dogovorom oko paketa višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. predviđeno je uvođenje i nove kategorije prihoda temeljem vlastitih sredstava od nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, a u skladu s strategijom EU zelene tranzicije i održivog gospodarstva.

Raspravljene izmjene Zakona o eksplozivnim tvarima

U Saboru je raspravljen prijedlog izmjena Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja kojima se želi zaštiti živote ljudi, smanjiti stradavanje i ozlijeđivanje, posebice maloljetnika  i otkloniti nedostatci uočeni u primjeni Zakona.

Radi sustavnog kršenja odredbi važećeg Zakona, predloženim izmjenama se pored dosadašnje zabrane petardi i redenika kategorije F3, zabranjuje prodaja, nabava, posjedovanje i uporaba petardi i redenika kategorije F2 građanima za osobne potrebe, istaknuo je u ime predlagatelja državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić.

Primjenom predloženog zakonodavnog okvira, Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja bit će usklađen s pravnim aktima Europske unije. Također  unaprijedit će se regulacija proizvodnje, prometa, ispitivanja, označavanja, prijevoza, skladištenja i uporabe eksplozivnih tvari i oružja, čime će se omogućiti efikasniji nadzor radi zaštite zdravlja ljudi, posebno djece te životinja i imovine, naglasio je Katić.

Zakonom će se osigurati i da predmeti osmišljeni za uzbunjivanje, signalizaciju ili spašavanje života podliježu provjerama radi utvrđivanja njihove usklađenosti s tehničkim specifikacijama.

Raspravljen je i prijedlog izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, kojim se u domaći pravni poredak transponiraju zakonodavni akti Europske unije u tom pravnom području.

Izmjene su predložene radi ugradnje provedbenih odredaba u odnosu na Uredbu EU, Europskog parlamenta i Vijeća o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i naloga za oduzimanje (imovine) , koja se primjenjuje u državama članicama od 19. prosinca 2020.

U četvrtak o isključivom gospodarskom pojasu na Jadranu

U četvrtak će Sabor raspravljati o prijedlogu odluke da se u Jadranskome moru, umjesto Zaštićenog ekološko- ribolovnog pojasa (ZERP), proglasi isključivi gospodarski pojas (IGP). O svim tim točkama glasovat će u petak te time završiti ovogodišnji rad, nova redovna sezona počinje mu 15. siječnja iduće godine.

➡️ Tadić : Sretan sam da je Italija došla pameti
➡️ Vučković u Dnevniku: Jadran je izlovljen, ali nije sve tako crno
➡️ U isključivom gospodarskom pojasu dva nova prava
➡️ HDZ najavio proglašenje isključivog gospodarskog pojasa u Jadranu
➡️ Ribari podupiru gospodarski pojas 

Bila je ovo za Sabor vrlo zahtjeva godina, 'nosio' se s pandemijom covid-19 i potresom u Zagrebu, selio u Ininu zgradu, u srpnju konstituirao novi, 10. saziv.  Predsjednik Sabora Gordan Jandroković rekao je da je zadovoljan radom Sabora u ovoj godini, da je unatoč svim izazovima, ispunio apsolutno sve zadaće. U usporedbi s drugim europskim parlamentima u samom smo vrhu po broju radnih dana i sati, pohvalio se.