Privremeni podaci: HDZ-u BiH 37, a SDA 29 posto glasova u Mostaru

Službeni rezultati lokalnih izbora u Mostaru objavljeni u ponedjeljak nakon 65 posto obrađenih biračkih mjesta pokazali su da vodi HDZ BiH, slijedi ga bošnjačka Koalicija za Mostar koju predvodi Stranka demokratske akcije (SDA), a u sastav Gradskog vijeća ulaze još tri stranke.

Mostarci su u nedjelju prvi put nakon 12 godina birali novu lokalnu vlast, a vijećnici se u Gradsko vijeće biraju iz šest gradskih područja te s jedinstvene gradske liste kao da je taj grad jedna izborna jedinica.

Nakon obrađenih 65 posti biračkih mjesta Središnje izborno povjerenstvo je u 09.00 sati objavilo da je na gradskoj listi za HDZ BiH glasovalo 11.973 birača odnosno njih 37,48 posto.

Koalicija za Mostar, koju uz SDA čini još nekoliko manjih bošnjačkih stranaka, dobila je 9.421 glasova, odnosno 29,49 posto.

Na trećem je mjestu BH blok u kojemu su SDP i Naša stranka, te Hrvatska republikanska stranka, a izborni prag prvi put prelazi lista srpskih stranaka koja je nastupala pod nazivom 'Ostajte ovdje'.

S gradske liste bira se 13 vijećnika, a još 22 dolaze iz šest gradskih područja.

U tri većinske hrvatske izborne jedinice Jug, Zapad i Jugozapad još je uvjerljivija prednost HDZ-a BiH koji ima iznad 50 posto potpore birača.

U većinskim bošnjačkim područjima Stari Grad, Jugoistok i  Sjever očekivano je slavila bošnjačka koalicija koju predvodi SDA.

Na rezultate izbora mogu još utjecati glasovi koji će pristići poštom, a očekuje se da je takvih oko 4.000.

HNS BiH: Hrvatskim strankama preko noći u Mostaru ukradeno tisuće glasova

Hrvatski narodni sabor BiH pozvao je u ponedjeljak domaće te institucije međunarodne zajednice da istraže sumnje o tome da su nakon nedjeljnih lokalnih izbora u Mostaru tisuće glasova koje su dobile hrvatske stranke pribrojane bošnjačkim političkim opcijama.

- U ukupnoj projekciji preliminarnih glasova koje objavljuje SIP BiH mogu se vidjeti pokušaji prijevare, odnosno nestajanje glasova iz tri gradska izborna područja u kojima živi većinsko hrvatsko stanovništvo, a radi se o gradskim područjima Jug, Zapad i Jugozapad, priopćio je HNS BiH.

Traži hitno uključivanje međunarodnih dužnosnika u sprječavanje izborne krađe i inženjeringa.

Po HNS-u BiH postoji opravdana sumnja da su tisuće glasova koje su osvojile stranke iz HNS-a uz Hrvatsku republikansku stranku naprosto pripisane nekome drugome. Stranke tzv. probosanskog bloka nisu osvojile broj glasova koji su planirale, tvrdi HNS, politička grupacija koja okuplja najveće hrvatske političke stranke. HNS optužuje nadalje da su u prijevare uključeni i dužnosnici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

HNS poziva i domaće institucije da poduzmu korake kako bi se ispoštovala izborna volja građana Mostara.

HNS navodi da je za potrebe praćenja izbornog procesa imao izrađenu računalnu aplikaciju za praćenje izbornog procesa u koju su se unosili svi glasovi hrvatskih birača koji su izašli na izbore.

- Ovi podaci bit će ključan dokaz za potvrdu krađe glasova i grube manipulacije biračke izborne volje, zaključili su iz HNS-a BiH.

Čović: Duboko sam uvjeren da će dr. Kordić biti gradonačelnik Mostara

Novi mostarski gradonačelnik bira se posredno iz Gradskoga vijeća od 35 vijećnika. Najviše izgleda za to imaju dva liječnika, nositelj liste HDZ-a dr. Mario Kordić, ravnatelj Doma zdravlja, te kandidat SDA, dr. Zlatko Guzin koji je na čelu Regionalne bolnice u Mostaru u istočnom dijelu grada.

Ako u prva dva kruga glasovanja nijedan kandidat ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu birača, u trećem krugu glasuje se običnom većinom.

Prvi lokalni izbori nakon dvanaestogodišnje stanke održani su u Mostaru pošto je Ustavni sud BiH izmijenio izborne propise koji se odnose na taj grad, a sredinom godine postignut politički dogovor uz posredovanje međunarodnih dužnosnika o načinu izbora gradskih vijećnika.

HDZ BiH i Stranka demokratske akcije (SDA) više od devet godina bezuspješno su pregovarale o novim izbornim pravilima odnosno tome koliko će se vijećnika birati iz koje izborne jedinice. Usuglasili su se o tome tek sredinom 2020. i to nakon snažnog pritiska međunarodne zajednice i nakon presude Europskog suda za ljudska prava iz listopada 2019. po tužbi Mostarke Irme Baralije.

Europski je sud presudio kako činjenica da u Mostaru tako dugo nije bilo izbora predstavlja kršenje ljudskih i građanskih prava stanovnika tog grada.

Predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović izjavio je na konferenciji za novinare da će ta stranka biti pobjednik nedjeljnih lokalnih izbora u Mostaru sa osvojenih 15 vijećničkih mandata te je najavio da će njihov kandidat dr. Mario Kordić biti novi gradonačelnik grada na Neretvi. 

- Duboko sam uvjeren da će dr. Kordić nakon ovih rezultata biti gradonačelnik Mostara. Očekujemo da ćemo imati 14, odnosno 15 mandata jer ima još dosta toga preračunati, rekao je Čović u stranačkoj  središnjici u Mostaru. Izrazio je uvjerenje da će osvojiti 20.000 glasova na izborima, što je dvostruko više nego što su imali na izborima prije 12 godina.

Do izbora je došlo nakon što su se vodeći hrvatski i bošnjački političari, čelnici HDZ-a BiH i SDA Dragan Čović i Bakir Izetbegović, dogovorili o izmjenama izbornog zakona koji se odnosi na Mostar, simbol dubokih etničkih podjela u BiH četvrt stoljeća nakon rata.