U Vodnjanu, sjedištu globalne cloud komunikacijske platforme Infobip održana je sjednica Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu. Predstavnici vodećih hrvatskih kompanija i institucija potpisali su memorandum o razumijevanju o uspostavi istraživačko-inovacijskih i inkubacijskih centara u okviru projekta Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj.
U sjedištu hrvatskog globalnog tehnološkog diva Infobipa danas se krojila budućnost domaće znanosti i gospodarstva. Njihov kampus u Vodnjanu nakratko je postao zajednički ured vodećih hrvatskih tvrtki i institucija. Cilj je od malih poduzetničkih ideja stvoriti nove globalne priče.
- Očekujemo da se ispostavi jedan sveučilišni i nacionalni centar koji bi omogućio da se hrvatskim start-upovima, pa i šire regije, omogući izlazak na tržište, kapitalizacija njihovih ideja i da samim time prerastaju u nešto, možda ono što je InfoBip danas, rekao je Damir Prusac, potpredsjednik za istraživačka partnerstva, Infobip.
Prvi korak učinjen je u Vodnjanu, na 4. sjednici Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu. Potpisan je Memorandum o novim istraživačkim centrima na Borongaju.
- Kako bi studentima osigurali da sudjeluju u istraživanjima, u izravnoj komunikaciji s tvrtkama za koje će potencijalno sutra raditi, da stječu kompetencije koje će im biti ključne sutra za tržište rada, istaknuo je Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom.
Upravo su te kompetencije ključne za domaću industriju. Vodeći gospodarstvenici ističu - ulaganjem u mlade ulaže se i u budućnost gospodarstva.
- Bez takvih ulaganja, bez stvaranja preduvjeta u kojima će mladi ljudi, studenti Zagrebačkog i svih ostalih hrvatskih sveučilišta imati prilike raditi na novim tehnologijama, novim projektima, svakako će stvoriti pretpostavke da se i sutra gospodarstvo brže razvija i u tom kontekstu je imperativ gospodarskih subjekata da pomaže sveučilištu, rekao je Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara.
Povezivanjem domaće znanosti i gospodarstva mladi stručnjaci dobivaju razlog za ostanak, a hrvatske inovacije priliku za proboj na svjetsko tržište.
Nastavak razgovora o povezivanju akademske zajednice i javnog sektora slijedi u studenom na Gospodarskom forumu Sveučilišta u Zagrebu.
Gospodarstvo i akademska zajednica zajedno za konkurentniju Hrvatsku
Rektor Sveučilišta u Zagrebu
Stjepan Lakušić ocijenio je u razgovoru za Dnevnik HTV-a potpisivanje memoranduma kojim se postavljaju temelji za osnivanje centara izvrsnosti u područjima građevinarstva, informacijskih tehnologija, kemijske i prehrambene industrije te obrane i sigurnosti povijesnim trenutkom za hrvatsko visoko obrazovanje i gospodarstvo.
- Želja nam je razvijati centre izvrsnosti upravo u područjima koja danas najviše opterećuju hrvatsko gospodarstvo. Spoj akademske zajednice i gospodarstva najbolje je što se moglo učiniti za budućnost Hrvatske, a Kampus Borongaj pravo je mjesto na kojem se može graditi prosperitetna i konkurentna država, rekao je Lakušić.
Dodao je kako su odabrana područja rezultat prepoznatih potreba gospodarstva te da su obrana i sigurnost postale posebno važne teme u današnjim globalnim okolnostima.
Predsjednik Uprave Ericsson Nikola Tesla i predsjednik Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu
Siniša Krajnović istaknuo je da gospodarstvo od ove suradnje očekuje brži prijenos znanja i tehnologija iz istraživanja u konkretne tržišne projekte.
Prema njegovim riječima, cilj je da kvalitetna suradnja akademske zajednice i gospodarstva podigne razinu visokog obrazovanja, ali i konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
- Želimo da što više ideja ne ostane samo na razini koncepta, nego da se pretvori u projekte koji stvaraju novu vrijednost. Time jačamo konkurentnost hrvatskih tvrtki, ali i kvalitetu života u Hrvatskoj, naglasio je.
Govoreći o radu Gospodarskog savjeta, istaknuo je da činjenica da su se u njemu okupili predstavnici vodećih hrvatskih kompanija pokazuje koliko postoji interes za sustavnu i stratešku suradnju sa Sveučilištem.
Poseban naglasak stavljen je i na razvoj Kampusa Borongaj, o kojem se govori već godinama, ali koji tek sada dobiva snažniju institucionalnu i gospodarsku potporu.
Lakušić smatra da je riječ o strateškom projektu Republike Hrvatske te da je za njegovu realizaciju nužno uključivanje svih ključnih dionika, uključujući Grad Zagreb i razvoj prometne infrastrukture.
- Pokazujemo da gospodarstvu trebaju znanje i suradnja, a nama treba snažno gospodarstvo koje će osigurati otpornost države. Kampus Borongaj može postati mjesto na kojem će se stvarati stručnjaci za budućnost i razvijati rješenja važna za hrvatsko gospodarstvo, rekao je rektor.
Krajnović je pritom naglasio da Hrvatska posebnu pozornost mora posvetiti visokim tehnologijama i razvoju talenata. Kao primjer naveo je Ericsson Nikolu Teslu, koji zapošljava oko 3.000 visokoobrazovanih stručnjaka te svake godine zapošljava između 200 i 300 novih djelatnika.
Sugovornici su se složili da će među prioritetima buduće suradnje biti mentorstvo, stipendije, modernizacija studijskih programa i razvoj akademskog poduzetništva.
Lakušić je pritom istaknuo da Europska komisija upravo ovakav model povezivanja znanosti i gospodarstva prepoznaje kao jedan od najučinkovitijih načina jačanja konkurentnosti država.
- Razvoj novih proizvoda i tehnologija najbolji je put prema akademskom poduzetništvu. Veliko sveučilište poput Sveučilišta u Zagrebu upravo kroz takvu suradnju može dati najveći doprinos gospodarstvu i državi, zaključio je rektor.