Izlazne ankete u Italiji: desnoj koaliciji 41-45%

U 23 sata zatvorena su birališta u Italiji. Prema izlaznim anketama objavljenim po zatvaranju birališta, desna koalicija predvođena strankom Braća Italije Giorgije Meloni pobjednik je talijanskih parlamentarnih izbora.

Prema izlaznoj anketi izrađenoj za televiziju RAI koalicija desnog centra može očekivati 41-45% glasova, koalicija lijevog centra predvođena Demokratskom strankom 25,5-29,5% glasova, a populistički Pokret pet zvijezda 13,5-17,5% glasova. Centristička stranka Akcija može računati na 6,5-8,5% glasova.

Kako navodi Reuters to bi trebalo osigurati većinu za desnu koaliciju u parlamentu koji se bira po hibridnom proporcionalno-većinskom modelu.

Očekivano najdominantnija u desnoj koaliciji je stranka Braća Italije s 22-26% glasova, dok je druga Liga bivšeg ministra unutarnjeg poslova Mattea Salvinija s 8,5-12,5% glasova. Najslabija članica te koalicije je konzervativna stranka Forza Italia bivšeg premijera Silvija Berlusconija sa 6-8% glasova prema izlaznoj anketi.

Četrdesetpetogodišnja Giorgia Meloni (45) ublažila je imidž stranke s korijenima u postfašističkom pokretu i tvrdi da je njena stranka samo konzervativna.

Prijevremeni izvori raspisani su nakon pada vlade nacionalnog jedinstva, uslijed povlačenja iz koalicije Pokreta pet zvijezda, u srpnju na čelu s tehnokratskim premijerom Mariom Draghijem u kojoj nije sudjelovala jedino stranka Braća Italije, što je utjecalo na rast njene popularnosti. Sve predizborne ankete uoči izbora predviđale su pobjedu desne koalicije.

Zbog talijanskog izbornog sustava uobičajene su široke koalicije lijevih i desnih stranaka, koje se službeno nazivaju koalicija lijevog centra i koalicija desnog centra.

Prema izlaznim anketama tako se očekuje uvjerljiva pobjeda ujedinjene desnice predvođene nacionalističkom strankom "Braća Italije", čija bi čelnica Giorgia Meloni mogla postati prva talijanska premijerka. Njezina bi vlada bila najdesnija talijanska vlada od Drugog svjetskog rata.

Odaziv Talijana na glasovanju bio je slab, do 19 sati, četiri sata do zatvaranja birališta glasalo je samo oko 51% građana.

Najveći suparnik Giorgie Meloni s ljevice, Enrico Letta iz Demokratske stranke, već je gotovo kapitulirao, ali je pozvao neodlučne birače da zaokruže njegovu stranku jer će u slučaju premoćne pobjede desnica moći mijenjati ustav. Jesu li ovi izbori ipak donijeli preokret - znat će se nakon ponoći kad bi trebale biti objavljene izlazne ankete.

Međutim, složeni izračuni koje zahtijeva hibridni proporcionalno-većinski izborni sustav znače da može proći mnogo sati prije nego što se sazna sastav novog smanjenog parlamenta.

Dijelovi Italije imali su jaku kišu u nedjelju, a regija Campanija oko južnog grada Napulja posebno je teško pogođena. Čini se da je to odbilo neke glasače, s odzivom na nacionalnoj razini od samo oko 51% četiri sata prije zatvaranja birališta, u usporedbi s više od 58% u istoj fazi 2018. godine.

Mnogi Talijani glasovat će u posljednji čas pa tako i Giorgia Meloni koja će glasovati oko 22 sata. Od najvjerojatnije prve talijanske premijerke možemo očekivati ono što je istaknula u predizbornoj kampanji. Obećala je smanjenje poreza, poticaje za rast nataliteta, veća ulaganja u obranu, obećala je da ako dobije dvije trećine glasova u Sentu i zastupničkom domu da će pokrenuti ustavne promjene i parlamentarni sustav promijeniti u predsjednički sustav. Obećala je i borbu protiv LGBT lobija i islamskog nasilja,izvijestila je iz Rima u središnjem Dnevniku HTV-a novinarka Ivanka Zorić.

Italija je zabilježila slab odaziv birača do podneva, a predviđa se da će desničarske stranke u zemlji pobijediti na parlamentarnim izborima koji su uslijedili nakon pada vlade koju je vodio Mario Draghi.

Birališta su otvorena od sedam sati, a samo 19% građana s pravom glasa izašlo je na izbore do podneva pa se očekuje novi povijesno nizak odaziv Talijana.

Izlaznost do podneva niža je nego 2018. godine kad je Italija zabilježila najslabiji odaziv birača od Drugog svjetskog rata. Tada je na izbore ukupno izašlo 73% birača, prema podacima ministarstva unutarnjih poslova u Rimu.

Stručnjaci predviđaju da bi izlaznost na ovim izborima mogla biti ispod 70%  jer građani ne vjeruju da bi političari u trećoj po veličini europskoj ekonomiji mogli riješiti ono što ih najviše muči: energetsku krizu i strah od siromaštva.

Oko 51,5 milijuna ljudi ima pravo glasa na parlamentarnim izborima, a birališta se zatvaraju u 23 sata.

Ankete uoči izbora dale su prednost desnom bloku

Giorgia Meloni bi također mogla postati prva žena na čelu talijanske vlade. 

Blok uključuje desničarsku populističku Ligu koju vodi Matteo Salvini i konzervativnu stranku Forza Italia bivšeg premijera Silvija Berlusconija. Melonijina stranka, koju se smatra kritičnom prema Europskoj uniji, nacionalističkom, a katkad čak i rasističkom, dominira savezom. Mnogi se boje da će se talijanska politika pomaknuti udesno ako savez pobijedi.

Izlazne ankete bit će objavljene u 23 sata, kada se zatvaraju biračka mjesta, dok će prvi preliminarni službeni rezultati slijediti tijekom noći. Iako su posljednje ankete provedene prije dva tjedna, jer ih po zakonu ne smije biti neposredno prije izbora, ništa ne upućuje na moguću promjenu trenda.

Desničarska koalicija, koja uključuje Melonijeve postfašiste Braću Italije, protuimigrantsku Ligu Mattea Salvinija i stranku Forza Italia Silvija Berlusconija, po tim anketama mogla bi dobiti 46 posto glasova. Talijanska desničarka Giorgia Meloni tako bi mogla voditi prvu poslijeratnu krajnje desnu vladu u Italiji.

Ljevica, predvođena Demokratskom strankom (PD), mogla bi dobiti 28,5 posto glasova, a populistički Pokret pet zvijezda (M5S) 13 posto. Čelnik Demokratske stranke Enrico Letta praktički je već u javnim istupima priznao poraz, ali je pozvao neodlučne birače da glasaju za njegovu stranku ili riskiraju premoćnu pobjedu desnice što će joj omogućiti da mijenja ustav.

Izbori nakon ostavke premijera Marija Draghija

Ovi izbori održavaju se šest mjeseci ranije nego što je predviđeno, nakon pada pandemijske vlade Marija Draghija potkraj srpnja. Ankete su pokazivale da je Draghi, bivši šef Europske središnje banke, iznimno popularan, ali tri populističke stranke u koaliciji bojkotirale su glasanje o povjerenju vezano uz mjeru energetske olakšice.

Čelnici tih stranaka, Matteo Salvini, Silvio Berlusconi i Giuseppe Conte čija je stranka bila najveća u parlamentu na odlasku, shvatili su da popularnost Giorgie Meloni raste, dok njihova pada. Njezina stranka Braća Italije ostala su u oporbi i tijekom Draghijeve vlade jedinstva i obje Conteove koalicije koje su vodile zemlju od 2018.

Meloni je zagovornica NATO-a i snažnog odnosa s Washingtonom, podupire vojnu pomoć Ukrajini, što je oprečno kolegama s desnice Salviniju i Berlusconiju, neskrivenim obožavateljima Vladimira Putina. Obećava smanjenje poreza i birokracije, zatvaranje granica i zaštitu zemlje od "islamizacije", veće ovlasti unutar EU-a i borbu protiv, kako kaže, "LGBT lobija".

Najveći suparnik Giorgie Meloni s ljevice, Enrico Letta iz Demokratske stranke, već je gotovo kapitulirao, ali je pozvao neodlučne birače da zaokruže njegovu stranku jer će u slučaju premoćne pobjede desnica moći mijenjati ustav. Jesu li ovi izbori ipak donijeli preokret - znat će se nakon ponoći.