Auschwitz nakon 80 godina: Političari šute, preživjeli govore

Nije ih još mnogo živih. Bivši logoraši iz Auschwitza ondje će u ponedjeljak jedini pripovijedati, a kraljevi, predsjednici, premijeri samo šutke slušati. 

Više od 50 državnih izaslanstava većinom najviše razine okupit će se na komemorativnoj svečanosti kojom se obilježava 80 godina otkako su vojnici Crvene armije oslobodili najužasniji među logorima smrti. Auschwitz je postao simbol holokausta koji je nacistička Njemačka provela nad šest milijuna Židova, od kojih je milijun umrlo upravo na tom mjestu od 1940. do 1945.

Dužnosnici muzeja na mjestu bivšeg koncentracijskog logora Auschwitz I i logora za istrebljenje Auschwitz-Birkenau, podignutih u okupiranoj Poljskoj kod grada Oswiecima, rekli su da ovaj put da ne žele govore političara.

Pripovijedat će samo preživjeli, a doći će ih pedesetak - vjerojatno na posljednjoj velikoj komemoraciji na kojoj će ih biti u značajnijem broju.

Među svjetskim liderima koji će doći na komemoraciju bit će francuski i njemački predsjednik Emmanuel Macron i Frank-Walter Steinmeier, bit će ondje i britanski kralj Karlo, a sudjelovat će i hrvatska delegacija koju vodi premijer Andrej Plenković.

- Neće biti političkih govora, rekao je direktor memorijala i muzeja Auschwitz-Birkenau Piotr Cywiński u nedavnom intervjuu za Guardian.

Želimo se usredotočiti na posljednje preživjele koji su među nama i na njihovu priču, njihovu bol i traumu i na moralne obveze koje nam ostavljaju, dodao je.

A njih je sve manje jer su većinom vrlo stari i često slabog zdravlja.

Preživjeli koji su govorili uoči obljetnice za agenciju France presse naglašavaju važnost očuvanja sjećanja na ono što se dogodilo kada oni više neće biti živi svjedoci. Upozoravaju i na rastuću mržnju i antisemitizam u svijetu i govore o svojim strahovima da će se povijest ponoviti.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u nedjelju navečer uoči 80. obljetnice oslobađanja Auschwitza da žrtve holokausta nikada neće biti zaboravljene.

- Nikada nećemo zaboraviti 6 milijuna hladnokrvno ubijenih Židova i sve žrtve holokausta, istaknula je.

Dok posljednji preživjeli nestaju, naša je dužnost kao Europljana sjećati se ovih neizrecivih zločina i poštovati sjećanje na žrtve, dodala je na društvenoj mreži X.

U Bruxellesu je zgrada Europske komisije osvijetljena u znak počasti žrtvama. Stotine Nizozemaca okupile su se u središtu Amsterdama kako bi odale počast žrtvama.

- Uvijek se suprotstavljajmo antisemitizmu koji i danas muči naše židovske sugrađane. Uvijek protiv zlostavljanja Židova na internetu, na ulicama, u školi. Budimo čvrsti kako bi građani Amsterdama koji imaju židovske simbole bili sigurni, kazala je Femke Halsema, gradonačelnica Amsterdama.

O holokaustu je govorio i papa Franjo nakon podnevne molitve na Trgu svetog Petra u Vatikanu. Rekao je da se strahota istrebljenja milijuna Židova i pripadnika drugih vjera ne može zaboraviti ni poreći. 

- Ponovno pozivam sve na suradnju u iskorjenjivanju pošasti antisemitizma, zajedno sa svim oblicima diskriminacije i vjerskog progona. Gradimo zajedno bratskiji i pravedniji svijet, odgajajući mlade da imaju srce otvoreno prema svima, u logici bratstva, praštanja i mira, izjavio je papa Franjo.

Jedan osloboditelj ratuje s drugim

Aktualna politika miješa se s pripremama za ceremoniju sjećanja. Poljski premijer Donald Tusk rekao je nedavno da svaki izraelski političar pa tako i premijer Benjamin Netanyahu može doći u Poljsku bez straha od uhićenja, iako je Poljska članica Međunarodnog kaznenog suda (ICC) koji je izdao uhidbeni nalog za izraelskog šefa vlade.

Cywiński je za Guardian cijelu situaciju nazvao "medijskom provokacijom" jer kaže da nije bilo ni naznaka da je Netanyahu ikad planirao doći na ceremoniju. Na njoj će izraelsko izaslanstvo voditi ministar obrazovanja.

Rusija, iako nekadašnja oslobodilačka vojska, nije pozvana zbog rata u Ukrajini.

Cywiński je naglasio da su i Rusi i Ukrajinci služili u Crvenoj armiji koja je oslobodila logor te da je sukob u Ukrajini "rat koji vodi jedan osloboditelj protiv drugoga".

Nije bilo ni govora da se pozove bilo kakva ruska delegacija u sadašnjoj klimi, kazao je.

Rusko je izaslanstvo svake godine sudjelovalo na ceremoniji, a ovo je treća godina kako nije pozvano.

Direktor Muzeja Auschwitz-Birkenau odbacio je bilo kakve paralele između ruskih nedjela u Ukrajini i izraelskog napada na Gazu.

Pokušavam Auschwitz odvojiti od politike i molim političare da ne ulaze u Auschwitz s politikom. Ali situacija je, naravno, potpuno drugačija, rekao je.

Rat u Ukrajini je "napad jedne zemlje na nedužnu i neovisnu zemlju" a Izrael se ratom u Gazi, iako je on "tragičan", "pokušava zaštititi od golemog terorističkog napada", kazao je. 

Sedam tisuća preživjelih

Kako su u siječnju 1945. sovjetske približavale Auschwitzu, njemački SS-ovci natjerali su 60.000 zatvorenika na hod prema zapadu, poznat kao Marš smrti.

Nacisti su se prije bijega potrudili uništiti svoju tvornicu smrti, digavši u zrak plinske komore i krematorije u Birkenauu.

Crvena armija stigla je 27. siječnja na mjesto 'apsolutnog zla', pronašavši tamo oko 7000 preživjelih.

Taj dan UN je proglasio Međunarodnim danom sjećanja na holokaust.

U najvećoj tvornici smrti u Drugom svjetskom ratu točan broj mrtvih nije poznat sa sigurnošću, ali povjesničari ocjenjuju da je pogubljeno ili umrlo od bolesti, gladi i iscrpljenosti oko 1,1 milijun muškaraca, žena i djece, od kojih oko milijun Židova.

Ostali su uglavnom bili Poljaci, Romi i ruski zarobljenici.

Auschwitz-Birkenau postao je najcrnje mjesto pogubljenja Židova u okviru nacističkog 'konačnog rješenja'.

Mjesto, upisano na svjetsku listu baštine UNESCO-a svake godine posjeti oko dva milijuna ljudi.

Nikada zaboraviti

Četrdesetak preživjelih pristali su govoriti za agenciju France presse uoči obljetnice. Iz 15 zemalja, od Izraela do Poljske, Rusije i Argentine, od Kanade do JAR-a pripovijedali su svoje priče.

- Kako je svijet mogao dopustiti Auschwitz?, pita se 95-ogodišnja Marta Neuwirth iz Santiaga, rođena u Mađarskoj. Imala je 15 godina kada je transportirana u Auschwitz.

Julia Wallach kojoj je danas skoro 100 godina teško govori o onome što joj se dogodilo. Parižanka je u posljednjem trenutku skinuta s transporta za plinsku komoru. No koliko joj god bilo mučno svjedočiti o strahotama, ne posustaje.

Kao i Naftali Furst, 92-godišnjak rođen u Bratislavi koji godinama obilazi Njemačku, Austriju i Češku kako bi prenio mladima svoja sjećanja tako da ni oni "nikad ne zaborave što se dogodilo".

Francuskinja rođena u Poljskoj, Ester Senot (97), obećala je umirućoj sestri da će "govoriti o onome što nam se dogodilo.. da nas povijest ne zaboravi". Stoga je u prosincu bila pratnja skupini mladih u Birkenauu.

Mnogima je svjedočenje dalo smisao životu nakon što su vidjeli svoje roditelje poslane u plinske komore, braću ili sestre odnesene glađu, iscrpljenošću, bolešću. Mnogi su tek nakon rata saznali da su ostali bez cijelih obitelji.

Osamdeset godina kasnije, jesu li njihova svjedočanstva od ikakve koristi? Novinarima kažu da ih boli i zabrinjava stanje u svijetu.Neke ovo doba podsjeća na tridesete godine prošlog stoljeća.

Od Italije koju vodi Giorgia Meloni, čelnica stranke Braća Italije do uspona Alternative za Njemačku (AfD), povratak ekstremne desnice ih užasava.

- Sadašnjost je vrlo mračna, kaže Bečanin Erich Richard Finsches (97), preživjeli iz Auschwitz-Birkenaua koji je s čuđenjem promatrao povijesnu pobjedu Slobodarske stranke (FPÖ) u Austriji. Kaže da su austrijski birači prevareni kao što je Adolf Hitler rođen u Austriji svojedobno prevario Nijemce.