Božinović: Hrvatska reagirala puno prije nekih drugih

Privremeno uvođenje kontrola unutar šengenskog prostora, čemu pribjegava sve više članica EU-a, posljedica je promijenjene sigurnosne situacije, ali te kontrole neće biti onakve kakve su bile prije ulaska Hrvatske u taj prostor, izjavio je  u Luxembourgu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Davor Božinović naglasio je da je devet država uvelo kontrole.

- To je odredba Schengenskog zakonika koji u slučaju hitnih situacija omogućuje vraćanje kontrola na granicama, kako bi se odgovorilo na hitne situacije. To je prije svega napad Hamasa na Izrael, teroristički napadi u Francuskoj i Belgiji. Italija je Sloveniji poslala notu o uvođenju unutarnjih kontrola na granici, a Slovenija je nekom vrstom automatizma to primijenila na Hrvatsku. Slovenija ima kontrole s Austrijom od migrantske krize 2016. Pričekajmo odluku slovenske vlade, rekao je. 

Ne očekuje stroge kontrole na granici, a pogotovo se to ne trebalo odraziti na stanovništvo uz granicu. Naglašava kako se mora uzeti u obzir činjenica da se od napada Hamasa promijenila sigurnosna situacija u Europi.

- O tome smo razgovarali i danas, na sastanku ministara unutarnjih poslova EU-a u Strasbourgu. Trebamo se koncentrirati kako se kao EU postaviti prema svim sigurnosnim izazovima, bilo da je riječ o Ukrajini ili Bliskom istoku, rekao je.

Ističući da živimo u sigurnosno vrlo delikatnom vremenu, dodao je kako samo oni koji su predani miru i očuvanju naših vrijednosti na tome mogu raditi.

- Radit ćemo sa slovenskim susjedima, dogovorili smo trilateralni sastanak Slovenije, Italije i Hrvatske 2. studenog u Trstu. Razgovarali smo o jačanju policijske suradnje i kada je u pitanju borba protiv terorizma, kazao je, podsjetivši da su potkraj rujna dogovorene pojačane mješovite kontrole koje već daju rezultata. 

Frontex i u BiH

Na pitanje traži li netko od Hrvatske da prihvati Frontex na svom teritoriju, Božinović je rekao da to nitko ne može od nas tražiti.

- Slovenski kolega  Boštjan Poklukar i ja smo na prošlom sastanku Vijeća u Bruxellesu razgovarali i konstatirali da problem ilegalnih migracija ne počinje u našim državama i da izvor problema nisu ni Slovenija i Hrvatska, kaže Božinović dodajući da su razgovarali s povjerenicom za unutarnje poslove Ylvom Johansson i tražili da se ubrzaju pregovori s Bosnom i Hercegovinom kako bi se što prije zaključio statusni sporazum koji bi omogućio raspoređivanje Frontexa u Bosni i Hercegovini.

- Naša je pozicija da Frontex treba biti raspoređen u BiH, pogotovo u onom dijelu iz kojeg dolazi najveći broj ilegalnih migranata, a Hrvatska ima dovoljno policajaca i opreme da uspješno čuva vanjske granice EU-a, rekao je Božinović.

Ministar je istaknuo važnost da se zemlje zapadnog Balkana, kandidatkinje za članstvo u EU usklade s njezinom viznom politikom.

- Nešto je po tom pitanju učinjeno, ali još uvijek ima zemalja iz kojih se bez viza može doći zrakoplovom u Beograd ili Sarajevo, a nakon toga ti ljudi postaju migranti i pokušavaju ilegalno ući na teritorij EU-a.

- Mi ovdje o tim stvarima, kad je Hrvatska, pa i Slovenija u pitanju, govorimo već godinama. Govorimo da se treba više fokusirati na zapadni Balkan, da treba ojačati njihove kapacitete, da oni trebaju kontrolirati tko im sve dolazi u države na njihovim vanjskim granicama, rekao je Božinović.

Statusni sporazum s Frontexom imaju Srbija i Sjeverna Makedonija, ali još nije zaključen s Bosnom i Hercegovinom.

Frontex je slične sporazume ranije potpisao s drugim državama zapadnog Balkana, no pregovori o tome s BiH zapali su u poteškoće nakon što vlasti Republike Srpske inzistirale da policija tog entiteta bude tretirana kao "vidljivi" partner, unatoč činjenici da ova agencija EU dogovore sklapa samo s državama, dok se s nižim razinama vlasti mogu dogovarati samo operativni detalji.

Hrvatska kontrolira stanje

- Sve naše sigurnosne službe i policija pomno prate situaciju, reagiraju, donose odgovarajuće mjere. Kada govorimo o zaštiti stanovnika, a nas razlikuje u odnosu na većinu drugih država članica EU, mi nismo i nećemo postati hot spot, rekao je.

Ustvrdio je i da u Hrvatskoj nema takve situacije s migrantima da se ne bi kontroliralo stanje ili da bismo imali veliki broj migranata koji koriste europske zakone kako bi boravili u Hrvatskoj.

Kazao je da u Hrvatskoj trenutačno nema više od 1000 migranata u prihvatnim centrima.

- Nije dobro da oni kada prijeđu ilegalno imaju sva prava - da traže međunarodnu zaštitu, slobodno kretanje. Razgovara se kako unaprijediti stvari. Europa reagira sporije nego nacionalne države, no jasno je svima da bez zajedničkih dogovora, rješenja, uredbi, postupanja na razini EU-a, to nema alternative. Riječ je o situaciji koja je bez presedana, možda se može povezati s razdobljem 2015.-2016., kada je Europa otvorila granice. Registriramo svakoga tko uđe u Hrvatsku, uvodimo ih u europske baze podataka. No, trebaju nam nova pravila, pakt o migracijama i azilu je korak prema tome, nastavio je.

Hrvatska je posljednjih 5-6 godina uhitila više od 6000 krijumčara migranata, prema izvješću glavnog ravnatelja policije.

Konferencija o krijumčarenju migranata

- Hrvatska sa svojim podacima doprinosi skoro 1/3 operativnih podataka vezanih za krijumčarenje migranata na razini Europola. Mi smo to pitanje detektirali puno prije nekih drugih, počeli smo djelovati u cilju zaštite sigurnosti hrvatskih građana i teritorija. U studenom će Europska komisija organizirati veliku konferenciju o krijumčarenju migranata. Da je do nas, bila bi organizirana prije pet godina. Ove godine imamo možda već 1050 uhićenih krijumčara. Te su mreže sve ozbiljnije, dobro organizirane, njihovi vođe su izvan ne samo teritorija RH ili EU, nego i izvan teritorija Europe, i tu se treba angažirati. Pitanje migracija mora se početi tretirati kao horizontalno pitanje, ne može se time baviti samo kroz format ministara unutarnjih poslova. 

Kao problem izdvojio je i činjenicu da, bez obzira na potrebu za radnom snagom, nema kapaciteta za borbu s tolikim dolascima u EU. Nedostaje mjesta za prijam novih migranata, i to je pitanje koje se mora početi rješavati.

- Hrvatska po tom pitanju nije zapostavila nijedan segment migracija, ni sigurnosni, ni socijalni, ni demografski, ni ekonomski, istaknuo je ministar Božinović.