Plenković: Schengen nije gotov, ali ima problem

Odluka slovenske vlade da uvede kontrole na granicama s Hrvatskom i Mađarskom isključivo je vezana za odluku Italije koja ima ogroman priljev migranata i u kontekstu događaja na Bliskom istoku, izjavio je na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade premijer Andrej Plenković. 

Premijer je tako odgovorio na pitanje "je li Slovenija sugerirala Hrvatskoj da traži pomoć Frontexa, a Hrvatska to odbila". Ponovio je da je cijela situacija izazvala veliku zabrinutost brojnih njegovih kolega iz članica EU-a i da su u tim zemljama mjere sigurnosti itekako podignute na visoku razinu isključivo u kontekstu događaja na Bliskom istoku. Podsjetio je i na najnovije napade u Francuskoj i Belgiji.

Kako funkcionira Schengen s privremenim mjerama?

Privremene mjere na granici imaju: Austrija prema Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Sloveniji, Njemačka prema Austriji, Poljskoj, Češkoj i Švicarskoj. Norveška ima te mjere prema svim brodovima koji dolaze iz Schengena, Češka sa Slovačkom, Poljska sa Slovačkom, Slovačka s Mađarskom, a Švedska te mjere ima na svim granicama, kao i Francuska, dodao je premijer. 

Kontrole na granici od subote

Slovenija svoje odluke vjerojatno donosi na temelju onih talijanskih te bi stoga Ljubljana mogla granične kontrole na granici s Hrvatskom uvesti u subotu, kad će to učiniti i Italija na svojoj istočnoj granici.

- Te privremene mjere suspenzije Schengena u slučaju hitnosti, kao što je sad slučaj zbog prijetnje terorizma, mogu se donijeti na deset dana pa produljiti za dva mjeseca. Sve nakon toga onaj koji produljuje mjere ima teret dokazivanja da su te mjere stvarno nužne, rekao je premijer.

Sporazum Frontexa i BiH 

Što se tiče Frontexa, pozicija Hrvatske i Slovenije bila je zajednička - da Frontex sklopi sporazum s BiH i pomogne institucijama BiH pri izlasku migranata, rekao je Plenković. Najavio je da će o tome danas razgovarati na susretu s Borjanom Krišto u Sarajevu. 

Izrazio je čvrsto uvjerenje Vlade da ponovno uspostavljanje policijske kontrole na granicama teško može spriječiti terorizam. Hrvatska radi dobar posao, naglasio je - u zadnje vrijeme uhitili smo više od tisuću krijumčara. 

Šengenski zakonik predvidio ove situacije

Odgovarajući na pitanje 'znači li ovo povratak klasičnih kontrola na granicama" Plenković je odgovorio: "Ne". Objasnio je da su ovakve situacije predviđene Šengenskim zakonikom, a da slovenski ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar u razgovovu s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem nije govorio ono što je govorio u medijima.

'Schengen nije gotov, ali ima problem'

Odbacio je tvrdnje da je gotovo sa Schengenom, ali ne negira da postoje problemi uz poruku: "Schengen nije gotov, ali ima problem. Uvođenje privremenih graničnih kontrola nije novitet, no ono treba ostati iznimka koja se uvodi samo kao posljednja mjera koja treba biti podložna strogim uvjetima".

Plenković smatra kako vraćanje kontrola nije znak nepovjerenja među državama članicama, nego promijenjenog sigurnosnog konteksta u Europi, s ratovima i nestabilnostima u njezinu južnom i istočnom susjedstvu. Takva okolnost upućuje nas na zaključak da se suradnja u sigurnosnom smislu, pa i u resoru unutarnjih poslova, mora dignuti na visoku razinu, zaključio je premijer.

Plenković zadovoljan postignutim i potporom

Premijer Andrej Plenković rekao je da je Vlada u proteklih sedam godina imala dvije piste rada krizno upravljanje i ostvarivanje strateških ciljeva, ocijenivši da se Vlada s izazovima nosila najbolje što je mogla te da ima i rezultate i potporu građana.

- Rekao bih, imali smo dvije piste - jednu kriznog upravljanja i jednu ostvarenja strateških ciljeva, rekao je Plenković. Iznio je pritom neka od postignuća kao što su: rast plaća i mirovina, cestovno povezivanje Hrvatske, Pelješki most, besplatni prijevoz učenika, besplatni udžbenici, zadržavanje cijene energenata tijekom energetske krize.

Novinari su ga pitali i ima li njegove odgovornosti za to što je gotovo 20 ministara napustilo Vladu i je li to neuspjeh Vlade, a Plenković je odgovorio kako posao u Vladi jako zahtjevan i "nije isti kao prije 15, 20 ili 30 godina" te su rotacije normalna pojava.

'Imamo rezultate i potporu građana'

- To je sasvim drugo političko, komunikacijsko i medijsko okružje. Brzina donošenja ne samo odluka, nego obaveza koje postoje, međunarodne obaveze, diljem Hrvatske obaveze, institucionalne, političke, medijske - zahtijevaju ogroman stupanj energije, snage i izdržljivosti. I to da se ljudi rotiraju je sasvim normalno i u redu. To se događa i u drugim zemljama", ocijenio je.

Ono što je njemu kao premijeru najbitnije, dodao je, jest rezultat i potpora.

- A mi u ovih sedam godina imamo i rezultat i potporu. Ako dođete u početak osme godine mandata, što je danas, s potporom koja je između 25 i 30 posto po dvije jedine relevantne agencije koje ispituju javno mnijenje, uz ovoliko kriza i ovoliko postignuća, onda je to OK, rekao je.

'Milanovićeve izjave o Izraelu ne pomažu Hrvatskoj, kao ni proruski stavovi'

Izjave predsjednika Zorana Milanovića oko Izraela nisu pomogle Hrvatskoj, kao ni njegovi dosadašnji istupi oko rata u Ukrajini, rekao je u četvrtak premijer Andrej Plenković.

Premijer je na konferenciji za medije, komentirajući sedam godina mandata njegovih vlada, komentirao odnos Banskih dvora i Pantovčaka, kazavši da su veleposlanici tu najmanji problem, pritom se referirajući na zastoj u imenovanju hrvatskih diplomata koje trebaju potvrditi i predsjednik i premijer.

- Velik problem je kakav je imidž zemlje, je li netko tko godinu i pol dana ovdje praktički zastupa proruska stajališta Hrvatskoj čini korist ili štetu?, rekao je Plenković, kritizirajući što su predsjednikovi istupi u tom kontekstu ostali bez adekvatnog odgovora medijske, intelektualne i akademske zajednice. Naglasio je da je riječ o suštinskom pitanju o tome na kojoj si poziciji dok traju globalni sukobi.

- To je jako loše, prije svega za njega, ali se posljedice toga ipak negdje broje i za Hrvatsku. Ni zadnje izjave koje su se ticale Izraela nisu nam baš pomogle kad je riječ o vrlo utjecajnom krugu ljudi i zemalja koje se bave vanjskom politikom, rekao je Plenković.