Plenković u Granadi: Tema br.1 Ukrajina koja treba ekonomsku i vojnu snagu za obranu

Ukrajina je bila tema broj jedan na trećem summitu Europske političke zajednice, rekao je premijer Andrej Plenković u četvrtak u Granadi i dodao da je Kijevu potrebna i ekonomska i vojna snage da se obrani od Rusije. 

- Ukrajina apsolutno može računati na nastavak europske pomoći, rekla je u središnjem Dnevniku HTV-a Jasna Paro.

- Što se tiče pitanja o mogućem povlačenju ili smanjenju američke pomoći, čuli smo visokog predstavnika za vanjsku politiku Josepa Borela koji je otvoreno rekao da bi Europa vrlo teško mogla nadoknaditi ukoliko bi Amerika doista povukla pomoć i naoružanje i u novcu, ali da smatra da to još nije konačna odluka. I predsjednica Europske komisije je rekla da očekuje da će Amerika ispuniti ono što je obećao američki predsjednik, ali i da Bruxelles sprema paket od 50 milijarda eura pomoći za Ukrajinu u sljedeće tri i pol godine, istaknula je, te dodala da je hrvatski premijer Andrej Plenković rekao da je cilj da Ukrajina ima i vojnu i ekonomsku snagu da se može suprotstaviti ruskoj agresiji, "a domaćin, španjolski premijer Sánchez je najavio da će Španjolska poslati dodatnu protuzračnu opremu Kijevu kako bi se ove zime mogla bolje obraniti njihova energetska infrastruktura".

- Što se tiče ostalih tema, ovaj summit organiziran je formalno, barem u formi tematskih okruglih stolova sa vrlo konkretnim temama od energije do klime, umjetne inteligencije, ekonomskih tema, ali kao i na svim drugim velikim političkim forumima ove vrste sa 47 lidera, zapravo je najvažnije ono što se razgovaralo sa strane. A sa strane se razgovaralo o kriznim temama, ne samo kad je u pitanju Ukrajina, nego i o krizi odnosa Armenije i Azerbejdžana, ali i o napetostima između Kosova i Srbije, istaknula je Paro.

- Najvažnija tema bila je situacija u Ukrajini, izlaganje predsjednika Volodimira Zelenskog i njegovo traženje nastavka pomoći i od članica Europske unije i svih drugih koji su bili za stolom, rekao je Plenković novinarkama dodavši da je cilj da Ukrajina ima i ekonomske i vojne snage za obranu od ruske agresije.

Šef europske diplomacije Josep Borrell rekao je u četvrtak u Granadi da "Europa ne može zamijeniti američku potporu Ukrajini".

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je "uvjerena" u nastavak američke potpore Ukrajine i da je razgovarala o tom pitanju s američkim predsjednikom Joeom Bidenom.

Novi sastanak Europske političke zajednice, nastale na inicijativu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, okupio je u četvrtak predstavnike 27 članica Europske unije i 20 europskih država u španjolskoj Granadi. Rusija i Bjelorusija nisu dio neformalnog političkog foruma uspostavljenog nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Reforma EU

Uz članice EU-a, predsjednika Europskog vijeća, predsjednicu Europske komisije i predsjednicu Europskog parlamenta, na samit su pozvane Albanija, Andora, Armenija, Azerbajdžan, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Island, Kosovo, Lihtenštajn, Moldavija, Monako, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, San Marino, Srbija, Švicarska, Turska, Ukrajina i Velika Britanija.

U Granadi se otvara rasprava o novoj europskoj strategiji i reformi koja će omogućiti širenje Europske unije na 35 članica, rekao je španjolski tehnički premijer Pedro Sanchez, domaćin samita Europske političke zajednice u četvrtak i neformalnog samita EU-a u petak.

- Otvorit ćemo u Granadi veliku debatu koja nas mora dovesti do duboke reforme u Europskoj uniji kako bismo u nadolazećim godinama mogli proširiti Europsku uniju s 27 na 35 članica, rekao je Sanchez.

Crna Gora i Srbija već godinama vode pregovore, Sjeverna Makedonija i Albanija službeno su ih otvorile tek prošle godine. Bosna i Hercegovina dobila je status kandidata u prosincu prošle godine, pola godine nakon Ukrajine i Moldavije, a te odluke je ubrzala ruska invazija na Ukrajinu. Kosovo i Gruzija imaju status potencijalnog kandidata. Turskoj su blokirani pregovori s Unijom od 2018. i nema naznaka da bi mogli oživjeti.

Tehnički premijer zemlje koja do kraja godine predsjeda EU-om rekao je da Španjolska podržava proširenje EU-a. No očito ne za sve spomenute zemlje pošto Španjolska ne priznaje Kosovo, a o članstvu Turske se gotovo više ni ne govori.

Nakon oružanog sukoba na Kosovu 24. rujna u kojem su ubijeni kosovski policajac i tri srpska napadača, Priština je pozvala Madrid da se pridruži mjerama EU-a prema Srbiji.

- Nadam se da će se Španjolska pridružiti drugim zemljama istomišljenicama u usvajanju mjera prema Srbiji zbog tog užasnog čina koji je počinila protiv mira, stabilnosti i sigurnosti, rekla je kosovska predsjednica Vjosa Osmani u četvrtak u Granadi.

Digitalna transformAcija i AI

Hrvatski premijer održao je bilateralni sastanak s kosovskom predsjednicom i ponovno osudio najnovije nemire na Kosovu.

- Takva situacija ne može ostati bez reakcije, ponovio je Plenković u četvrtak.

Plenković je danas sudjelovao i na panelu "Digitalna transformacija i umjetna inteligencija".

- Naglasio sam činjenicu da je Hrvatska usvojila svoju digitalnu strategiju do 2032. Nastojimo provoditi proces digitalizacije kad je riječ o državi, gospodarstvu, cjelokupnom društvu. Primjerice, izmjene zakona o radu koje se odnose na rad od kuće. Među prvima smo regulirali pitanje digitalnih nomada. Mladi u Hrvatskoj prema Eurostatu imaju najviši stupanj digitalnih vještina, rekao je premijer.

Bez sastanka čelnika Armenije i Azerbajdžana

Na treći summit EPZ-a nije došao turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, kao ni azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev iako je summit EPZ-a trebao biti prilika za razgovore o budućnosti Gorskog Karabaha između Azerbajdžana i Armenije uz posredništvo Francuske, Njemačke i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela.

Unatoč nedolasku Alijeva, Baku je danas objavio da je spreman na pregovore s Erevanom uz posredovanje EU-a.