EU postigla dugoiščekivani dogovor o migracijama i azilu

Europska unija postigla je dugoiščekivani dogovor o migracijama i azilu. Zemlje koje su na prvoj liniji, moći će brže obrađivati zahtjeve za azil i brže premještati tražitelje azila u druge europske zemlje. Time se želi izbjeći scenarij iz 2015. kada su se neke zemlje žalile na neravnomjernu raspodjelu izbjeglica. Dogovor je postignut dva dana uoči sjednice Europskog vijeća u Granadi.

Šefovi država ili vlada iz cijele Europe sastali su se u Granadi na trećem summitu Europske političke zajednice, a u petak se na neformalnom sastanku sastaju čelnici država članica EU-a na kojem će započeti raspravu o strateškim priorititima Unije za naredne godine.

Za Poljsku i Mađarsku Uredba je neprihvatljiva 

Iz Granade za središnji Dnevnik HTV-a javila se Jasna Paro.

- Prema našim diplomatskim izvorima iz Vijeća, za Poljsku i Mađarsku koje su glasale protiv te Uredbe to je još uvijek otvoreno pitanje. Prema njoj, za sve države članica je zakonska obveza da moraju priteći u pomoć onim državama na vanjskim granicama koje su izložene velikom pritisku migranata, bilo tako da prihvate dio ljudi ili da pomognu financijski. Za Poljsku i Mađarsku to je neprihvatljivo. Austrija, Slovačka i Češka bile su suzdržane. Uredba je na kraju prihvaćena kvalificiranom većinom što je u skladu s pravilnikom, kazala je Paro.

Napominje da je ovo samo međukorak do konačnog teksta zakona koji se tek treba ispregovarati s Europskim parlamentom, a cilj je da to bude do lipnja kada su europski izbori.

- Europski lideri sutra i preksutra neće moći izbjeći temu migracija jer je to jedno od najosjetljivijih političkih pitanja za svaku članicu EU-a u ovom trenutku, ali će biti manje pritiska. Bit će više vremena za druge teme o budućnosti EU-a kao što su jačanje obrane i sigurnosti EU-a, jačanja konkurentnosti i gospodarstva EU-a na globalnom tržištu, i naravno, pitanje proširenja koje je goruća tema koda se razgovara o tome kako će EU izgledati za 10-ak godina, rekla je Paro.

Proširenje kao sigurnosno pitanje

Naglasila je da proširenje više nitko ne doživljava samo kao instrument širenja demokracije u potencijalnim članicama nego je to za svaku državu postalo sigurnosno pitanje nakon ruske agresije na Ukrajinu.

- Lideri će razgovarati kako će se EU pripremiti za devet novih članica, koliko će to koštati, kako će funkcionirati Europa s 36 članica. Trebala bi se donijeti i odluka hoće li se do kraja godine otvoriti pristupni pregovori s Ukrajinom, Moldavijom i Bosnom i Hercegovinom. Sve zasad govori da će se to i dogoditi i to je ozbiljna prilika za svaku od tih zemalja, osobito za BiH, zaključila je Paro javljanje iz Granade.

U četvrtak se održava treći sastanak na vrhu Europske političke zajednice (EPC), neformalnog političkog foruma koji okuplja 44 europske zemlje, koji je nastao nakon ruske invazije na Ukrajinu s ciljem demonstracije jedinstva cijelog kontinenta protiv ruske agresije. EPC je zamišljen kao forum za dijalog i suradnju u pitanjima od zajedničkog interesa između država članica EU-a i zemalja iz njezina susjedstva.

Na sastanku EPC-a je 50-ak državnih izaslanstava, a njegova najveća vrijednost je što pruža mogućnost za niz bilatralnih sastanaka. Najprije će se održati kratki plenarni sastanak, a nakon toga će rad kroz bilateralne sastanke i u manjim radnim skupinama. Predviđena su četiri okrugla stola na kojima će se raspravljati o multilateralizmu, energiji, okolišu i klimatskim promjenama, digitalizaciji i umjetnoj inteligenciji, sigurnosti i geopolitičkim pitanjima.

U petak je na redu neformalni sastanak na vrhu čelnika 27 država članica na kojem će glavne teme biti proširenje i interne reforme koje EU mora provesti da bi mogao funkcionirati s još većim brojem članica, migracije, obrana, otpornost i konkurentost europskog gospodarstva.

Ovaj sastanak od velike je važnosti: ne samo da ćemo imati konstruktivan dijalog o najhitnijim pitanjima s kojima se naša Unija trenutačno suočava, poput migracija, on označava početak važnog procesa razmišljanja o budućim prioritetima naše Unije. Počevši od Granade, naše će nam rasprave omogućiti da zajednički zacrtamo smjer za Uniju, definirajući njezin smjer i ciljeve za godine koje dolaze. Rezultat našeg procesa promišljanja u sljedećih nekoliko mjeseci će oblikovati Stratešku agendu za razdoblje 2024.-2029., napisao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u pozivnom pismu čelnicima država ili vlada članica EU-a.

Proces promišljanja trebao bi dati odgovore na pitanja s kojima je Unija suočena: što države članice rade zajedno, kako će to financirati i na koji način će donositi odluke.

U Granadi će biti usvojena izjava u kojoj bi se zacrtale osnovne smjernice djelovanja. Prema nacrtu te izjave, o kojem se pregovara i koji se može mijenjati, proširenje je geostrateška investicija u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet.

Proširenje ponovno u središtu pozornosti

U nacrtu izjave se kaže da obje strane moraju biti spremne za proširenje. Zemlje koje teže članstvu moraju ubrzati svoje reformske napore, naročito u području vladavine prava, u skladu s prirodom procesa pristupanja temeljenom na zaslugama i uz pomoć EU-a. Paralelno s tim, Unija treba postaviti potrebne unutarnje temelje kako bi bila sposobna za proširenje, kaže se u nacrtu izjave.

Nakon ruskog napada na Ukrajinu, proširenje, pitanje oko kojeg se godinama ništa bitno nije događalo, ponovno se našlo u središtu pozornosti. Učinjeni su i neki simbolični koraci, Ukrajina, Moldavija i Bosna i Hercegovina dobile su kandidatski status, a formalno su otvoreni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

U nekim državama članicama postoji tendencija da pod proširenjem misle u prvom redu na Ukrajinu i da zaboravljaju zapadni Balkan. Hrvatska se uz niz drugih zemalja tome snažno protivi i ističe da zemlje iz njezina jugoistočnog susjedstva ne smiju pasti u drugi plan.

Glavni izazov za proširenje je način odlučivanja u EU-u, gdje se jednoglasnost traži u području vanjske i sigurnosne politike, poreznoj politici, financijama, u nekim područjima pravosuđa i unutarnjih poslova, socijalne politike, što znači da samo jedna članica može blokirati cijeli proces.

Pitanje je treba li za promjenu načina odlučivanja mijenjati ugovore ili se to može učiniti koristeći Opću prijelaznu klauzulu, tzv. premosnicu, iz tih ugovora, koja pod određenim uvjetima pruža mogućnost uvođenja odlučivanja kvalificiranom većinom umjesto konsenzusom

Pitanje proširenja bit će na dnevnom redu i na redovitom sastanku čelnika EU-a, 26. i 27. listopada, a na summitu u prosincu mogla bi, ako se postigne konsenzus, biti donesena odluka o otvaranju pregovora s Ukrajinom i Bosnom i Hercegovinom.

Prije toga, Komisija će krajem listopada objaviti redoviti godišnji paket o proširenju s izvješćima o napretku zemalja kandidatkinja u kojem će izići s prijedlogom postupnog uključivanja tih zemalja u jedinstveno tržište i ponuditi im dodatna financijska sredstva.