Orban: Mi smo pravno silovani, nema dogovora o migracijama!

Čelnici 27 zemalja članica EU-a, među kojima i premijer Andrej Plenković, sastali su se u Granadi u Španjolskoj na neformalnom sastanku na kojemu se razgovara o načinima za izbjegavanje nove migracijske krize i o budućem proširenju Unije. Razgovori u Granadi trebali bi završiti zajedničkom deklaracijom, ako je ne blokiraju Mađarska i Poljska, javila je novinarka Jasna Paro.

Zapanjujuća je retorika mađarskog premijera za razinu ove vrste. Rekao je da su Poljska i Mađarska doslovno pravno silovane jer su dovedene u situaciju da moraju prihvatiti ono što ne žele, a to su migranti, i da što se Mađarske tiče o zajedničkoj migrantskoj politici kompromisa neće biti. 

- Nema dogovora o migracijama jer prethodno smo odlučili da će one biti regulirane na temelju unilateralnog sporazuma, no to je na posljednjem sastanku promijenjeno. Poljska i Mađarska nisu bile zadovoljne prijedlogom. Mađarska i Poljska izostavljene su i sada nema mogućnosti za kompromisni sporazum o migracijama. Politički je to nemoguće, ne samo danas nego i u godinama koje dolaze, jer mi smo pravno silovani, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban uoči početka susreta.

Priprema za proširenje, reforme kandidata

- Europska unija mora se pripremiti za proširenje, a zemlje kandidatkinje provesti reforme i ispuniti kriterije. Prvo - što želimo u budućnosti, što će nam biti prioriteti i zajedničke politike, uzimajući u obzir planove o proširenju. Drugo - kako ćemo odlučivati zajedno i treće - kako ćemo plaćati zajedničke politike i inicijative u budućnosti, rekao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel uoči početka neformalnog summita EU-a. 

Uoči sastanka hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da će deklaracija sa skupa u Granadi sadržavati "pozitivan i otvoren jezik o procesu proširenja Europske unije".

- Budući da je Hrvatska posljednja zemlja koja je ušla u Europsku uniju, a od toga je prošlo već 10 godina, mi pomažemo svojim susjedima u jugoistočnoj Europi, te Ukrajini i Moldaviji. Prenosimo svoje znanje i iskustvo u vezi s pripremama, kako učinkovito primijeniti ono što je potrebno, kako izgraditi institucije i kako pregovarati o procesu proširenja, kazao je.

Crna Gora i Srbija već godinama vode pregovore, Sjeverna Makedonija i Albanija službeno su ih otvorile tek prošle godine. Bosna i Hercegovina dobila je status kandidata u prosincu prošle godine, pola godine nakon Ukrajine i Moldavije, a te odluke ubrzala je ruska invazija na Ukrajinu. Kosovo i Gruzija imaju status potencijalnog kandidata. Turskoj su blokirani pregovori s Unijom od 2018. i nema naznaka da bi mogli oživjeti.

Italija i Španjolska zabrinute zbog ilegalne imigracije 

Italija i Španjolska izrazile su zabrinutost zbog porasta ilegalne imigracije ove godine, dok su grčke vode u lipnju bile mjesto najsmrtonosnijeg brodoloma u Europi posljednjih godina u kojem su poginule stotine migranata, prenosi agencija Reuters.

Njemačka, omiljena odredišna zemlja za mnoge migrante koji stižu u Europu, uvela je granične provjere, ističući da su one potrebne kako bi se suzbilo krijumčare koji dovode ljude na njezin teritorij. Ta je odluka slijedila nakon što je Njemačka izvijestila o porastu zahtjeva za azil od gotovo 80 posto do sada ove godine, što je zabrinulo vladajuću koaliciju lijevog centra suočenu s izazovom krajnje desnice na lokalnim izborima u Bavarskoj 8. listopada.

U susjednoj Poljskoj održat će se nacionalni izbori tjedan dana poslije, 15. listopada. Varšava odbija primiti nove došljake s Bliskog istoka i Afrike, iako je Poljska pružila utočište za nekoliko milijuna Ukrajinaca koji su pobjegli od ruske invazije. Druge zemlje EU-a također su postavile granične kontrole, navodeći potrebu za suzbijanjem krijumčara ljudi i migranata koji izbjegavaju redovite granične prijelaze i procedure dolaska.

Najviši dužnosnik za migracije u EU-u prošlog je tjedna rekao da je do sada ove godine bilo 250.000 dolazaka migranata, što je i dalje daleko ispod 2015., kada je u EU ušlo više od milijun ljudi.