Plenković: Bitno je da se sredstva za naš regionalni razvoj neće dirati

U Bruxellesu počinje dvodnevni sastanak na vrhu Europskog vijeća na kojemu će sudjelovati i premijer Andrej Plenković. Rat u Ukrajini i stanje u Rusiji nakon pokušaja pobune bit će među glavnim temama. Razgovarat će se i o europskom gospodarstvu te odnosima s Kinom. Prije sastanka Europskog vijeća, Plenković je sudjelovao na sastanku na vrhu Europske pučke stranke.

Premijer Andrej Plenković u izjavi novinarima rekao je da je summit u Bruxellesu bitan da se pokaže koliko su države članice u stanju se nositi s izazovima te da će ih glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izvijestiti u vezi s predstojećim summitom NATO-a u Vilniusu.

- Nakon toga razgovarat ćemo o ključnim temama, a to su potpora Ukrajini i politička solidarnost, financijska potpora i vojna potpora - dakle, sve ono što EU radi zadnjih 16 mjeseci. Očekuje se da će to biti potvrđeno i da će se nastaviti. Govorit ćemo i o ekonomskoj sigurnosti, naučenim lekcijama iz svih kriza koje smo imali, a koje govore o strateškoj autonomiji EU, samodostatnosti, konkurentnosti EU u gospodarskom i energetskom smislu, kazao je Plenković.

- Očekujemo i da nas predsjednica EK izvijesti o planovima za reviziju višegodišnjeg financijskog okvira s obzirom na nove izazove. Ti izazovi su podijeljeni u tri točke - jedan je daljnja potpora Ukrajini, drugo su izazovi ilegalnih migracija i treće je naravno konkurentnost europskog gospodarstva. Bit će tu i tema vanjskopolitičkog karaktera, ali ovo je ono što je najbitnije, dodao je.

- Hrvatskoj je bitno da bilo kakvo revidiranje sedmogodišnjeg financijskog okvira ne dotakne ono što je još bitno, a mi smo država kohezije. Zato je važno da sredstva koja su predviđena za naš regionalni ravnomjerni razvoj ostaju netakuta. Ona se neće dirati, napomenuo je premijer Plenković.

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća čelnika EU najavio je da će skup ponovno potvrditi predanost EU-a "podupiranju Ukrajine koliko god je potrebno, uključujući kroz održivu financijsku i vojnu pomoć". 

Priroda te pomoći također će biti na stolu u Bruxellesu dok zapadne zemlje rade na paketu dugoročnih jamstava za pružanje oružja, opreme, streljiva, obuke i druge vojne pomoći Kijevu. U nacrtu zaključaka summita navodi se da su zemlje EU-a spremne preuzeti obveze radi jačanja sigurnosti Ukrajine, kako bi "pomogle Ukrajini da se dugoročno obrani, odvrati agresiju i odupre se naporima za destabilizaciju".

Diplomati su rekli da je tekst predložila Francuska, zagovornica veće vojne i sigurnosne uloge EU-a. Diplomati iz nekih zemalja rekli su da žele više detalja i da su zabrinuti da bi ideja mogla biti u sukobu s naporima Sjedinjenih Država i NATO-a.

- Mnogo je pitanja za mnoge zemlje članice, rekao je diplomat iz jedne zemlje EU.

Zemlje, uključujući SAD, Britaniju, Francusku i Njemačku, raspravljaju o takvim mjerama uoči summita NATO-a sljedećeg mjeseca u Vilniusu u Litvi, gdje će dugoročna sigurnost Ukrajine biti glavna tema.

Francuska je inzistirala na tome da svaki doprinos EU-a bude u skladu s onim što su dali drugi i nadogradio bi se na postojeće inicijative EU-a. To uključuje European Peace Facility, fond koji nadoknađuje troškove članicama EU-a za vojne donacije Kijevu i za obuku ukrajinskih vojnika.