Finska premijerka s Milanovićem i Plenkovićem o NATO-u i BiH

09:49 / 21.06.2022.

Autor: Dragan Nikolić/Dnevnik/M.Š./P.F./B.A./HRT

Finsku premijerku Sannu Marin primili predsjednici RH i Vlade

Finsku premijerku Sannu Marin primili predsjednici RH i Vlade

Foto: HTV / Ured predsjednika RH / HRT

U Zagreb je stigla finska premijerka Sanna Marin. Na Pantovčaku je razgovarala s predsjednikom Zoranom Milanovićem, a u Banskim dvorima s premijerom Andrejom Plenkovićem. Glavni razlog dolaska finske premijerke je lobiranje za ulazak te zemlje u NATO. Finska u tome ima potporu hrvatske Vlade, ali predsjednik Milanović zagovara da se to uvjetuje izmjenama izbornog zakona u Bosni i Hercegovini.

Kako je u večerašnjem središnjem HTV-ovom Dnevniku istaknuo Dragan Nikolić, Marin je u posljednjih 48 sati posjetila četiri glavna grada zemalja članica NATO-a u jugoistočnoj Europi - jučer je bila u Podgorici i Skoplju, a danas u Tirani i Zagrebu. 


Predsjednik Milanović je aplikaciju Finske i Švedske za ulazak u NATO doveo u vezi s izbornim zakonom u BiH. Do toga sigurno neće doći do jesenskih izbora u BiH, rekao je Nikolić. Prvotna izjava predsjednika Milanovića, koja je poslije ipak malo revidirana, izazvala je određenu vrstu skepse i poziva na oprez u Helsinkiju i na tom tragu Finska sada objašnjava svoju poziciju i ovdje u službenom Zagrebu.


Milanović je na Pantovčaku danas poručio da načelno nema ništa protiv Finske i Švedske aplikacije za ulazak u NATO, ali je naglasio da Hrvatska ima sigurnosne prijetnje zbog nestabilne situacije u BiH. Isto tako, rekao je da traži kao predsjednik Republike da se i BiH dodijeli status zemlje kandidatkinje u pregovorima s EU-om te da se konačno otvore pregovori s dvije zemlje koje čekaju u bruxelleskoj čekaonici - Sjevernom Makedonijom i Albanijom.


Na bilateralnim razgovorima dvoje premijera Marin je dala potporu hrvatskom ulasku u Schengen i eurozonu, a na izričito pitanje hoće li Finska dati potporu slovenskoj inicijativi na predstojećem summitu Europske unije da se BiH dodijeli status zemlje kandidatkinje odgovorila je neodređeno. Plenković je naglasio da Hrvatska podupire dodjeljivanje tog statusa, ali da usporedno s time mora ići i promjena izbornog zakona.

Plenković: Poštujemo izbor Finske

Premijer Plenković rekao je u izjavi nakon sastanka da su između ostalog razgovarali o dojmovima premijerke Marin nakon posjeta nekoliko država jugoistoka Europe.


- Bilo je vrlo lijepo čuti snažnu potporu Finske hrvatskom članstvu u europodručju, hrvatskom članstvu u schengenskom prostoru, rekao je Plenković.


Razgovarali su i o situaciji nakon ruske agresije na Ukrajinu. Plenković je rekao da je invazija stubokom promijenila međunarodne odnose i sigurnosne ugroze na europskom kontinentu, koja je imala teške posljedice po ukrajinski narod, ali je za posljedicu imala i rast cijena energenata i hrane.


Plenković je istaknuo da su raspravili i situaciju u BiH.


- Objasnili smo finskoj premijerki posebno važnost izmjene izbornoga zakona kako bi izbori koji se trebaju održati u listopadu bili pravedni, kako bi i hrvatski narod kao konstitutivni narod u BiH bio u poziciji, kao i druga dva, da je ravnopravan i da Hrvati biraju svoje predstavnike u predstavnička i najviša tijela BiH, rekao je Plenković.


Dodao je da Hrvatska godinama ima jasnu poziciju podrške Bosni i Hercegovini u dobivanju statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji.


- Smatramo da bi bilo dobro da i BiH dobije status kandidata, a da se pritom, naravno, napravi korak koji je ključan, a to je da se postigne dogovor o izmjenama izbornoga zakona i ograničenim ustavnim reformama koji bi omogućio da svi narodi u BiH i drugi građani budu ravnopravni, rekao je Plenković.


Rekao je i da je Marin prenijela želju Finske da postane članica NATO-a.


- Mi poštujemo taj izbor Finske, poručio je hrvatski premijer, ističući važnost NATO-a u situaciji nakon ruske invazije na Ukrajinu.


Plenković je naveo da su razgovarali i o gospodarskim odnosima.

Marin: Podrška za Schengen

Marin je rekla da cijeni hrvatsko prijateljstvo i suradnju, a razgovore je ocijenila vrlo važnima, dodavši kako vjeruje da će Hrvatska i Finska uskoro biti saveznici u NATO-u.


- Nema tješnjeg odnosa nego biti članom ovakvog jednog savezništva gdje branimo jedni druge. Ruski brutalan rat protiv Ukrajine zaista je promijenio sigurnosno okruženje, rekla je Marin, naglasivši važnost podrške Ukrajine.


Rekla je da članstvo u NATO-u uživa veliku podršku finskih građana.


- Mi pružamo sigurnost, naše obrambene snage su među najsnažnijima u Europi i već sada mogu funkcionirati besprijekorno s NATO-om. Zahvaljujemo Hrvatskoj na podršci, poručila je.


Marin je također izrazila zadovoljstvo što će Hrvatska sljedeće godine usvojiti euro.


- Zaista možete biti sigurni i u našu podršku kad je riječ o ulasku u schengenski prostor, rekla je.

O NATO-u i BiH

Odgovarajući nakon izjave s Plenkovićem na novinarsko pitanje o sastanku s Milanovićem - koji je već prije poručivao da bi podršku ulasku Finske u NATO trebalo uvjetovati rješavanjem situacije u BiH - Marin je rekla da je s hrvatskim predsjednikom imala dobar razgovor.


- Važno je iz perspektive NATO-a da dvije zemlje (Finska i Švedska, op. a.) koje ispunjavaju sve kriterije postanu članice i bilo bi bolje prije nego kasnije, rekla je.


- Vjerujem da Hrvatska podržava naše članstvo u NATO-u i nisam dobila nikakve druge informacije na današnjem sastanku, dodala je.

Na novinarsko pitanje je li istina da je Milanovića čekala dvije minute, Marin je odgovorila da se želi fokusirati na ono što je bitno.


- Dvije minute mog vremena nisu problem, dodala je.


Što se tiče BiH, Plenković je rekao da je, neovisno o zadnjim inicijativama iz Slovenije ili Austrije, Hrvatska ta koja najviše podržava kandidatski status i europski put BiH.


Dodao je da su iskoristili ovu prigodu da premijerki Marin objasne kako je činjenica da postoji izborni inženjering koji je, kako je rekao, krenuo kao svojevrsni politički dogovor od 2006. godine, gdje na teritoriju Federacije BiH Bošnjaci Hrvatima biraju njihovoga člana Predsjedništva.


- Smatramo da kandidatski status BiH mora ići u korak s izmjenom izbornog zakona. Izmjena izbornog zakona je ključni element kako bi abeceda demokracije i poštovanja jednakosti konstitutivnih naroda u BiH funkcionirala. I na tom tragu ćemo nastupati i na Europskom vijeću i na tom tragu nastupamo svo ovo vrijeme, u zaštiti interesa Hrvata u BiH, ali i u potpori cijeloj državi, poručio je Plenković.

- To ćemo raditi i ubuduće, ali bez da u taj napor nepravedno i nekorektno uvjetujemo put Finske ili Švedske u NATO. To nije naša politika jer to jedno s drugim nema nikakve veze, dodao je.

Predsjednik Milanović očekuje podršku za hrvatske interese

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je finskoj premijerki Sanni Marin kako se ne protivi načelno prijemu Finske u NATO, ali joj je istodobno ukazao na težak položaj Hrvata u BiH te na sigurnosne probleme s kojima je suočena Hrvatska zbog nestabilne situacije u toj zemlji.

Nakon sastanka nije bilo izjava nego samo priopćenje Ureda predsjednika koje prenosimo u cijelosti.

Na sastanku održanom u Uredu Predsjednika Republike razgovarali su o odnosima dviju država koje povezuje članstvo u Europskoj uniji, zatim o NATO summitu koji će se održati u Madridu idućeg tjedna, kao i o sigurnosnoj i političkoj situaciji u jugoistočnoj Europi s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu.

Budući da je Finska podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u, predsjednik Milanović upoznao je premijerku Marin sa svojim stavovima vezanim uz širenje NATO-a. Pri tome je pojasnio kako se načelno ne protivi ulasku Finske u NATO i da razumije sigurnosne razloge zbog kojih je Finska aplicirala za članstvo, ali je finskoj premijerki istodobno ukazao na sigurnosne probleme s kojima je suočena Hrvatska zbog nestabilne političke situacije u Bosni i Hercegovini. Predsjednik Milanović detaljno je pri tome informirao svoju sugovornicu o teškom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini kojima je uskraćeno demokratsko pravo biranja svojih legitimnih predstavnika.

Nadalje, predsjednik Milanović prenio je predsjednici finske Vlade svoje uvjerenje kako je potrebno nastaviti proces širenja EU. U tom je kontekstu ponovio svoju podršku za dodjelu statusa kandidata Ukrajini i Moldovi, ali je upozorio kako se status kandidata istovremeno mora osigurati i Bosni i Hercegovini, te započeti pregovore s državama jugoistočne Europe koje su ispunile tražene uvjete za to.

Istaknuvši kako su stabilnost Bosne i Hercegovine i ravnopravnost Hrvata u toj državi posebno važni za Hrvatsku, predsjednik Milanović rekao je premijerki Marin kako od partnera iz EU, uključujući Finsku, očekuje više razumijevanja i podrške za interese Republike Hrvatske jer je međusobna podrška smisao savezništva kako u EU, tako i u NATO-u, stoji u priopćenju Ureda predsjednika poslanog medijima nakon sastanka.

Podsjetimo, Vlada je na strani toga da Finska i Švedska trebaju postati članice, dok Milanović ističe da Hrvatska treba iskoristiti situaciju i ne biti za ulazak dok se ne riješi pitanje izbornog zakona u BiH, to jest dok Hrvati ne dobiju mogućnost da mogu birati svoje predstavnike.

Predsjednik Milanović i u ponedjeljak je rekao da bi BiH trebalo dati signal da su dobrodošli u Europsku uniju, posebno nakon navoda da bi napadnuta Ukrajina i njoj susjedna Moldavija mogle dobiti kandidatski status.

- Ja sam za to da se cijeloj BiH ne samo Hrvatima da taj signal da su dobrodošli jer bit će jako teško, da ne kažem nemoguće objasniti kako to da Ukrajina i Moldova mogu biti kandidati, u teškom stanju u kojem se nalaze, mnogo težem od BiH, a BiH ne može. te priče da je Komisija nešto predložila to možete mačku o rep, Komisiji uvijek netko migne, ona nije autonomna, rekao je. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!