ECB potvrdio važeće kamatne stope u eurozoni

Europska središnja banka (ECB) potvrdila je u četvrtak važeće kamatne stope u eurozoni, istaknuvši izraženu neizvjesnost u procjenama inflacije u uvjetima rata na Bliskom istoku i rizike za gospodarski rast.

Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će tako i dalje 2,40 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 2,25 posto.

Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će kamatu od 2,65 posto.

Na sjednici 11. lipnja ECB je prvi put od jeseni 2023. godine podigao kamatne stope u eurozoni, za četvrtinu postotnog boda, kako bi zauzdao inflaciju koju je potaknulo poskupljenje energije zbog rata na Bliskom istoku.

U lipnju je inflacija u eurozoni, prema izračunima Eurostata, osjetno usporila, na 2,8 posto, uz nešto blaže poskupljenje energenata. Još u svibnju bila je iznosila 3,2 posto.

Energija je u lipnju poskupjela na godišnjoj razini za 8,5 posto. U svibnju i travnju cijene su joj bile više za čak 10,8 posto nego prije godinu dana.

Još u veljači inflacija je u eurozoni bila iznosila samo 1,9 posto, a energija je bila za 3,1 posto jeftinija nego lani.

Cijene energije snažno osciliraju, ali prognoze o njihovom kretanju trenutno su blizu lipanjskih procjena, napominju u ECB-u.

U lipnju su bančini stručnjaci izračunali da bi skok cijena energije trebao dosegnuti vrhunac u trećem tromjesečju, kada bi trebale biti više za 12,5 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Za 2027. godinu predvidjeli su naglo posustajanje rasta cijena energije zbog pojeftinjenja energenata i visoke poredbene osnovice u 2026.

Rast cijena od početka sukoba na kraju veljače vjerojatno će zadržati inflaciju u eurozoni znatno iznad ciljane vrijednosti i u prvoj polovini iduće godine, a nakon toga rast cijena trebao bi oslabiti jer bi cijene energije trebale porasti, napominju u današnjem priopćenju, dok bi ostala dobra trebala blaže poskupljivati.

No, sukob je i dalje veliki izvor neizvjesnosti, naglašavaju u današnjem priopćenju. 

"Neizvjesnost je i dalje jako izražena i inflacija još ne odražava u potpunosti utjecaj energetskog šoka i zato ćemo pozorno pratiti njegov intenzitet i trajanje i njegove neizravne i sekundarne efekte", stoji u priopćenju objavljenom nakon današnje sjednice.

Pokazatelji koji signaliziraju gospodarska kretanja u predstojećem razdoblju upućuju pak na zaključak da će tempo aktivnosti biti "skroman" i u predstojećem razdoblju, zbog energetskog šoka i neizvjesnosti koju on donosi, ističu u ECB-u.

"U prognozama pretežu rizici koji bi rezultirali slabijim rastom no što se trenutno očekuje." 

Gospodarska aktivnost u eurozoni trebala bi u ovoj godini, po njihovom baznom scenariju iz lipnja, porasti za 0,8 posto i blago ubrzati u 2027., na 1,2 posto.

Ako pak energetski šok bude snažniji i protegne se na dulje vremensko razdoblje, gospodarstvo bi u takvom scenariju poraslo u ovoj i idućoj godini tek nekih 0,5 posto, pokazale su njihove lipanjske prognoze. 

Temeljni su pokretači gospodarskog rasta na srednji rok još uvijek "netaknuti", napominju, izdvojivši osobnu potrošnju, ulaganja u nove digitalne tehnologije, državna ulaganja u obranu i u infrastrukturu i umjereni oporavak izvoza.

Procjene europskog statističkog ureda s početka lipnja pokazale su da je gospodarstvo eurozone u prvom kvartalu smanjeno za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je bilježilo isti postotni rast.